Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Sve što nema svoje mjesto
Humor
Najcudniji tripovi dok ste bili naduvani
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Rasta Man" data-source="post: 484033" data-attributes="member: 11538"><p>Bijahu to sami početki mojeg pušačkog staža. Godina neka, 2007, u tom periodu. </p><p>Imali smo frenda koji je uvijek dobavljao, i cijelu prvu godinu pušenja, meni ništa. Malo onako lagano opuštanje, ali ni približno sadašnjem osjećaju.</p><p></p><p>U međuvremenu frend nabavio od tipa imena "Dostavljač". Našlo se nas 5,6 na klupici u parkiću i purnjamo ko lokomotiva. Par minuta nakon što smo ispušili, mene je nokautiralo.</p><p></p><p>Počnem se iz čista mira smijati na sav glas i potpuno van kontrole. Oni nešto pričaju ja se samo smijem. O vremenskom trajanju nemam blage veze, potpuno deformirano.</p><p></p><p>I tako, nakon seanse smijeha, trebamo krenut negdje prema gradu, međutim, ja ne mogu se ustat sa klupe. Ne osjećam noge, a ako se ustanem idu u križ. </p><p></p><p>Brateeeee.... i uspijem nekako i idem kupit sok i fornete u trgovinu, uđem unutra uopće ne vidim normalno nego mi se vid krivi. Pokušavam prodavačici platiti, međutim ne mogu izračunati koliko imam kuna i koliko je cijena ... uff... nije mi vec dobro...</p><p></p><p>što sam dalje i gdje radio ne sjećam se sve do 250m od kuce. sjecam se da mi se pocela tresti noga. imao sam neke kovanice u džepu iza i čujem kako šupkaju, i stvarno neugodan osjecaj.</p><p></p><p>dolazim doma, i nadam se da sam prevario starce da ne kuze da sam mortus, odem u krevet...</p><p>i tad pocinju sranja. nemogu zaspat koliko mi lupa srce i bubaju bubnjici u glavi. </p><p>ako zatvorim oci zamisljam si da mi je tijelo od ramena do kukova neki rozi balon veliki u kojem lupa gore dolje neka roza kugla.</p><p></p><p>ako otvorim oci kao da cujem glasove.</p><p></p><p></p><p>komešao sam se jedno vrijeme. no ustajanje ujutro je bilo najljepše svih vremena.</p><p></p><p></p><p>definitivno najluđe iskustvo. volio bih ga ponovit ali u drugacijim uvjetima jer bi me bilo puno manje strah. to je bila prva vutra koja me debelo oprala i nakon toga nisam pusio dosta vremena.</p><p></p><p>da mi je sad malo tog...</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Rasta Man, post: 484033, member: 11538"] Bijahu to sami početki mojeg pušačkog staža. Godina neka, 2007, u tom periodu. Imali smo frenda koji je uvijek dobavljao, i cijelu prvu godinu pušenja, meni ništa. Malo onako lagano opuštanje, ali ni približno sadašnjem osjećaju. U međuvremenu frend nabavio od tipa imena "Dostavljač". Našlo se nas 5,6 na klupici u parkiću i purnjamo ko lokomotiva. Par minuta nakon što smo ispušili, mene je nokautiralo. Počnem se iz čista mira smijati na sav glas i potpuno van kontrole. Oni nešto pričaju ja se samo smijem. O vremenskom trajanju nemam blage veze, potpuno deformirano. I tako, nakon seanse smijeha, trebamo krenut negdje prema gradu, međutim, ja ne mogu se ustat sa klupe. Ne osjećam noge, a ako se ustanem idu u križ. Brateeeee.... i uspijem nekako i idem kupit sok i fornete u trgovinu, uđem unutra uopće ne vidim normalno nego mi se vid krivi. Pokušavam prodavačici platiti, međutim ne mogu izračunati koliko imam kuna i koliko je cijena ... uff... nije mi vec dobro... što sam dalje i gdje radio ne sjećam se sve do 250m od kuce. sjecam se da mi se pocela tresti noga. imao sam neke kovanice u džepu iza i čujem kako šupkaju, i stvarno neugodan osjecaj. dolazim doma, i nadam se da sam prevario starce da ne kuze da sam mortus, odem u krevet... i tad pocinju sranja. nemogu zaspat koliko mi lupa srce i bubaju bubnjici u glavi. ako zatvorim oci zamisljam si da mi je tijelo od ramena do kukova neki rozi balon veliki u kojem lupa gore dolje neka roza kugla. ako otvorim oci kao da cujem glasove. komešao sam se jedno vrijeme. no ustajanje ujutro je bilo najljepše svih vremena. definitivno najluđe iskustvo. volio bih ga ponovit ali u drugacijim uvjetima jer bi me bilo puno manje strah. to je bila prva vutra koja me debelo oprala i nakon toga nisam pusio dosta vremena. da mi je sad malo tog... [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Sve što nema svoje mjesto
Humor
Najcudniji tripovi dok ste bili naduvani
Top
Bottom