Alkaloidne Biljke
Alkaloidne Biljke imaju vrlo velik znacaj za covjeka, za njegov zivot i rad. Vrlo je opasno eksperimentisati sa alkaloidnim biljka bez prisustva ljekara. Kod izvjesnih biljaka moze doci do teskog trovanja i smrti.
Sta su to alkaloidi, glikozidi (heterozidi), saponini, tanini, etarska ulja i druge biljne materije, nazivi koji se cesto susrecu u biljnom i hemijskom svijetu?
Alkaloidi su supstance azota koje se nalaze u biljkama i koje imaju uticaj na covjeka i zivotinje.
Ima citalaca kojima su ovi nazivi strani i nepoznati. To su strucni, naucni termini za djelotvorne sastojke biljaka.
Mnogi puse duvan i veoma je popularan u modernom svijetu. Puse i djeca. Poslije prvih cigareta covjeka zaboli glava, neki povracaju (osobito djeca), vecina gubi apetit, a dugogodisnji pusaci pocinju sve jace kasljati. Oni koji imaju zagus (astmu) puse cigarete napravljene od tatilinog lista. Neki pomjesaju i listove bunike, malo americke trave lobelije i kineske trave efedre. Kad popuse tu cigaretu, biva im lakse.
Kada studenti spremaju ispite ili avijaticari koji moraju neprekidno da lete oni piju kafu ili caj to im da je snagu da podnesu veliki napor i time ostanu budni. Ove droge okrepjluju “jacaju telo i duh”.
Oni koji zvacu kotiledone africke droge “kole” mogu da podnesu veoma velik napor, ne osjecajucu tere, glad, zed i san. Noseci na glavama ogromne terete desetine kilometara, crnci stalno zvacu svezu kolu i usled toga postaju neobicno izdrzljivi, ne zamore se.
U juznoj Americi kokino lisce zvacu od najdavnijih vremena. Nekad je bilo sam privilegija Inka i plemeskih glavara ali kasnije se rasirilo na sve drustvene slojeve. Moze se reci da hemijski dobivena droga kokain je imali slicnu istoriju sirom svijeta.
Takodje postoji otrovna biljka kukuta i poznato je da u Vojvodini se guske najedu te biljke i otruju se. Kukuta je bila sudski otrov Atinjana. Njom je otrovan slavni filozof Sokrat.
Stariji svijet je mnogo bolovao od malarije. Narocito oni koji su nekad sluzili vojsku u Makedoniji. Svi oni znaju za za gorki kinin “gorci od cemera”. Neki su cak dobijali kinin u obliku injekcija kao pomoc kod malarije.
Oni koji boluju od cira u stomaku piju praskove kojima je glavni lijek ekstrakt dobijen od belladonne. Neki se prevare pa pojedu socne bobice belladonne i dolazi do teskog trovanja pa i do smrti.
Sedamdesetih i raniji u Vojvodini se drzao veoma ruzan i opasan obicaj da se maloj djeci kod bolova trbuha i neprestanog kaslja kuva caj od Maka. Mak je strasno opasan i veoma zavistan.
Cemerikom seljaci truju jednom drugom kokosi da im ne cine stetu u zitu. Cemerikom i duvanom se takodje lijeci sugava i vasljiva stoka.
Sve ove biljke i jos mnoge su otrovne i lijekovite zbog alkaloida u sebi.
Kukuta je otrovna jer ima nekoliko alkaloida, od kojih je najvazniji i najotrovniji koniin (od latinskog naziva kukute Conium Maculatum).
U makovim caurama ima raznih alkaloida, a medju njima je najvazniji, najotrovniji i najlekovitiji – morfin. To je najvazniji opojni alkaloid. U makovim caurama ima i kodeina, papaverina, narceiina, narkotika i jos nekih dvadesetka drugih alkaloida manje medicinske vaznosti.
Otrovnost i lekovitost velebilja, tatule i bunike potice od alkaloida hiosciamina, atropina, skopolamina i drugih.
Paprika je ljuta zboh alkaloida piperina. Duvan je ljut i otrovan zbog alkaloida nikotina.
Glavni lijekoviti sastojak kafe, caja, kole i matea jeste alkaloid kofein. Kokino lisce izaziva ono cudno dusevno raspolozenje uslijed prsistva alkaloida kokaina.
Svi navedeni i mnogi drugi alkaloidi – njoh preko stotinu poznatih i jos vise nepoznatih – nalaze se u raznom bilju sirom cjele zemljine kugle. Mnogi su veoma vazni lijekovi. Sve su to supstance slabo baznog, alkalnog karaktera vezane u bilju za razne organske kiseline iza tanine, stavske, opore materije.
Vecina alkaloida je gorkog ukusa.Gotovo svi su manje ili vise otrovni. Ali nisu svi podjednako toksicni.
UPOTREBA:
Gotovo sve alkaloidne biljke su tako jako aktivne da se smiju upotrebljavati samo po upustvu i nadzorom ljekara.
Alkaloidi djeluju na jednu ili vise funkcija organizma uticuci prije svega na nervni sistem. Tako, na primjer, kofein i strihnin u terapisjkim dozama nadrazuju razne funkcije centralnog nervnog sistema (analeptika).
Naprotiv alkaloidi koji djeluju kao narkotika, hipnotika, sedativa (skopolamin) ili analgetika (morfin) u terapiskim dozama paralisu funkcije mozga i mozdine.
Kokain paralise senzitivne nervne zavrsetke zbog cega odredjeni dio tjela moze ostati neosjetljiv na bol (lokalna anastetika).
Izvjesni alkaloidi draze ili paralisu vegetativni autonomni nervni sistem (parasimpatikus i simpatikus), organe koji rade bez uprave nase volje, kao sto su srce, krvni sudovi, zlezde itd.
Muskarin (amanita muscaria), pilokarpin (pilokarpus), ezerin i fizostigmin (physistigma), arekolin (areca) i dr. djeluju kao parasimpatikomimetika, tj. Draze parasimpatikus, dejstvo koje se ocitava pojacanim lucenjem znojnih (diaforetika, sudorifika) i pljuvacnih zlijezda (sialagoga), suzavanjem zjenice (miotika), u usporavanju srcanog rada i snizenju krvog pritiska, pojacanju peristaltike zeluca i crijeva ird.
Atropin odnosno hiosciamin, skopolamin i drugi tropanolni derivati midrijaticnih solanacea (Belladonna, Datura, Hyoscyamus, Scopolia…) djeluju suprotno, tj. Paralisu parasimpatikus, dejstvo koje se ocituje u smanjenju lucenja znojnih (antidiforetika) i pljuvacnih zlijezda (antisialogoga), u prosirenju zjenica i paralizi akomodacije (midriatika), ubrzanju srcanog rada i pulsa, prosirenju bronhija, usporavanju peristaltike i ublazavanju grceva crijeva (spazmolitika).
Nikotin (Nicotiana) najpre nadrazuje, a zatim paralise ganglije vegetativnog sistema.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Alkaloidne Biljke imaju vrlo velik znacaj za covjeka, za njegov zivot i rad. Vrlo je opasno eksperimentisati sa alkaloidnim biljka bez prisustva ljekara.
Kod izvjesnih biljaka moze doci do teskog trovanja i smrti.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Autor: Član Vutra Organizacije i Cjenjeni Urednik - Vutragenjo.
Želite li biti dio naših online diskusija: Posjetite naš forum.
