Vutra.org, je žestoki protivnik hemijskih proizvoda i izvjesnih legalnih lijekova. Takode morate uzeti u obzir da i u prirodi ima raznih supstanci opasnih po covjeka. Pročitaj pravilnik.
Ekologija i konoplja
Hemikalije koje su potrebne za proizvodnju papira danas, mogu biti kobne za ljude – sutra. Borci za zaštitu okoliša dugo su bili zabrinuti zbog efekata dioxina i drugih štetnih tvari po biljni i životinjski svijet, čak i na ljude. Sječom drveća, zemlja postepeno gubi minerale. Konoplja ne djeluje štetno na zemlju na kojoj raste jer minerali ostaju. Drveće nam nestaje. U davnoj prošlosti, rečeno je da bi vjeverica mogla prijeći od Nove Engleske do korita Missippija bez da dodirne tlo. Apetit europskih naseljenika za drvetom omogućio je da ova izjava danas počiva samo u ponekim pisanim djelima o prošlosti.
Danas neki konzervativci protestiraju da drveta ima više nego ikad prije. Te njihove statistike nisu istinite. Kada jednom iščupamo drvo iz korijena, potrebna su desetljeća prirodnih procesa kako bi ponovno nastala ravnoteža. Proračun iz 1916. godine kaže da jedan ral posađene konoplje ima potencijal i kapacitet da zamijeni čitava četiri rala šume, ukoliko govorimo o proizvodnju papira. U isto vrijeme, taj jedan ral koristio bi se za proizvodnju tekstila i užadi.
Biomasna goriva dobivena iz konoplje čista su i doslovno slobodna od metala i sumpora, tako da niti približno ne zagađuju okoliš kao fosilna goriva. Još jedna bitna stvar, izgaranjem, biomasna goriva ne povećavaju ukupnu količinu ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi. Kada proizvodimo i izgaramo naftu, ugljik koji je bio čuvan milionima godina odlazi u zrak, što doprinosi globalnom zagrijavanju kroz efekt staklenika. Da bi proizveli goriva na biomasu, ugljik trebamo uzeti iz zraka, a kada takvo gorivo izgara, vraća se u zrak tako da nema povećana količine ugljika dioksida.
Raspolozeni za Diskusiju? Posjetite nas Forum.