Vutra.org, je žestoki protivnik hemijskih proizvoda i izvjesnih legalnih lijekova. Takode morate uzeti u obzir da i u prirodi ima raznih supstanci opasnih po covjeka. Pročitaj pravilnik.

Konoplja istorija i sadašnjica

Kad se govori o industrijskoj namjeni marihuane govori se o konoplji(hempu), materijalu za preko 25 000, različitih, danas poznatih, proizvoda koji se mogu dobiti od konoplje. Papir, tkanina, građevni materijal, hrana, ulja, bioplastika … popis je vrlo opširan.

Mnogo prije nego što su se počeli graditi hramovi drevnih grka konoplja je bila važna industrijska biljka. U dalekoj Kini od nje se radila tkanina a svi brodovi koji su jedrili morima do 1850-ih bili su povezani konopima te pogonjeni jedrima napravljenim od hempa . Za mornara kao i za krvinka, život bez hempa bio je nezamisliv.

Mnogi američki velikani su uzgajali marihuanu, a među njima najpoznatiji su George Washington i Thomas Jefferson. Mnoge američke kolonije su uvele obavezno uzgajanje konoplje, tj bilo je zakonom zabranjeno ne uzgajati konoplju!

Uz to, za vrijeme drugog svjetskog rata, američka vlada je imala program «Hemp for Victory» kojim je pokušavala motivirati američke farmere na uzgajanje konoplje. Uz japansku kontrolu izvora pamuka i jute,konoplja je bila jedina sirovina za proizvodnju mnogih neophodnih proizvoda za SAD.

Konoplja je bila značajno prisutna i na našem području. Bivša Jugoslavija je proizvodila oko 25% hempa u Evropi. Gotovo 150 000 hektara je bilo pokriveno ovom biljkom ‘46. Danas se uzgoj konoplje za industrijsku namjenu gotovo ugasio. Možda jedina zanimljiva informacija glede upotrebe na ovim prostorima je da je slovenski Tolar načinjen od konoplje.

Danas se konoplja ponovno vraća u modu. Papir dobiven od konoplje je daleko kvalitetniji od onog dobivenog od drva. Uz to na istoj površini marihuana daje 4 puta više papira od drva . Očigledne ekološke prednosti se očituju i u proizvodnji tekstila pošto za uzgoj konoplje nisu potrebni pesticidi za razliku od pamuka koji stvara značajno zagadjenje uporabom kemikalija i pesticida pri proizvodnji.

Ako sva fosilna goriva i njihovi derivati, jednako kao i drveće za izradu papira i građevinu, budu zabranjeni kako bi se spasio planet, te se okrenu učinci staklenika i zaustavi krčenje šuma (deforestacija). Onda, postoji samo jedan poznati, obnovljivi, godišnji i prirodni resurs kojem je moguće opskrbiti većinu svjetskih potreba za papirom i tekstilom. Također, može riješiti potrebe prijevoza, industrije i kućne energije, a istovremeno obnavljati tlo i pročiščavati atmosferu. Ta supstanca je ista ona koja je to činila i prije – kanabis.

Kanabis je jedina poznata biljka koja se može gajiti od ekvatora do Arktika i Antartika. U planinama i dolinama, od oceana prema ravnicama i preko njih, uključujući sušna i neplodna tla i svugdje između. Jednom riječju SVUGDJE.

Od 300 000 vrsta i podvrsta koje poznajemo kanabis je najzdravija biljka za tlo. To je zbog sustava korijena svojstvenog prvenstveno kanabisu, koji raste 10-12 inča u 30 dana, dok kod raža, ječma, trave i tako dalje raste 1 inč. Korijenje probije do 6 fita duboko u tlo, te ga drobi i melje (pulverizira) i tako ga čini obradivim i plodnim. Nakon žetve sustav korijenja ostaje raditi unutar zemlje, revitalizirajući tlo te ga čini ponovo živim. Ako je Keith Clark superman (superčovjek) onda je kanabis superbiljka.

Svi podaci o kanabisu su preuzeti od Federal and State Department of
Agriculture izvještaja, članaka od Popular Mechanics,
Popular Science, Pulp & Paper Magazine, Scientific
American, izvadaka iz raznih enciklopedija i farmaceutskih spisa, i proučavanja diljem svijeta unazad 200 godina. Ovo sve su javni podaci. Vlada SAD-a krije podatke da prije 125 godina pa čak i unazad 4000 prije Krista, 80% naše ekonomije jest bilo temeljeno na upotrebi kanabisa za izradu papira, kože i goriva. Prije 125 godina, čak 10-20% ljekarske ekonomije jest bilo temeljeno na lijekovima od kanabisa.

Kanabis je bio dio svakidašnjice. Zapravo, svaka farma i komad zemlje u gradovima i selima diljem SAD-a i ostalog svijeta, prije 100-125 godina pa i prije, je imala komadić za uzgajanje kanabisa. Prikrivanje ovih podataka od strane Vlade Sad-a vezanih uz kanabis su krajnje ogorčili. Preko 30 godina proučavam kanabis i ne mogu vjerovati da je 1937-me Vlada SAD-a za 90 sekundi u Kongresu samo tako mogla prognati «Marihuanu», a ljudi uopće pri tome nisu shvatili da se zapravo radi o kanabisu. Čak su i druge zemlje, nakon Drugog svjetskog rata i poslije, pristale na progon kanabisa. Od 1740 do 1940, 80% od ukupnog svjetskog uroda kanabisa su uzgajali Kozaci (koji su bili sluge preko «ugovora o djelu») a potom se iz Rusije uvozilo.

Kanabis je resurs broj jedan za 80% potreba papira, vlakana, tekstila i goriva. Štoviše, koristio se 5-50% u prehrani, a preko 20% ili više u svoj medicini. Svi, od obrazovanih do neobrazovanih, poljoprivrednika ili gradskog čovjeka, doktora i znanstvenika, svi su koristili su koristili produkte od kanabisa te su ovisili o njima.
75-90% ukupnog papira korištenog unazad bar do 100 prije Krista do 1883 je bilo pravljeno od kanabisa. Od kad knjige (uključujući biblije), novac i novine diljem svijeta postoje u ljudskoj povijesti, uglavnom su se printale na kanabisu.

Prije 125 godina, 70 do 90% svih užadi, konopa, konaca, špage, platna za jedrenje, vlakana, odjeće itd je bilo pravljeno od kanabisa. Zamijenilo ga je Du Pontovo otkriće petrokemijskog vlakna (najlona) početkom 1937. Kanabis, je četiri puta nježniji od pamuka, četiri puta topliji, četiri puta više apsorbira vodu3 puta je jači od pamuka, i puno više je izdržljiviji. Nije lako zapaljiv, i ne treba pesticide. 50% svih pesticida odlazi na pamuk, a opet pamuk se uzgaja na samo 1% obradive površine u SAD-u. Kanabis je jedna od najzdravijih biljaka na zemlji, i ne zahtijeva pesticide ili herbicide. To je najzdravija biljka za ljudsku konzumaciju, i za samu zemlju.

Prije 125 godina 80% naše ekonomije je bilo ovisno o kanabisu. Koristio se za papir, vlakna i gorivo. U to vrijeme je bilo potrebno 300 sati kako bi se obradilo jutro kanabisa, međutim sa izumom nove vrste obrađivača konoplje u 1930-ima, bilo je potrebno samo sat i pol do dva sata. To je ekvivalent redukcije rada od 6000$ na 40$ po jutru u tadašnjem novcu. Imajte na umu da je obrada pamuka 1793-će reducirala radne sate sa 300 na 2 kako bi se obradilo jutro zemlje. Kanabis bi preuzeo tržište pamuka s obzirom da je kud i kamo bolji od pamuka i ne treba pesticide. Uloga kanabisa bi trebala biti određena opskrbom tržišta i zahtjevima tržišta a ne neprikladnim i nerazmjernim utjecajem prohibicijskih zakona koji prirodno zamjenjuju sintetičkim.

Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji, nijedan drugi biljni izvor se ne

može usporediti sa nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena. To je

jedina biljka na zemlji koja opskrbljuje sa izvorom broj jedan. Osim toga,

ima savršen balans esencijalnih amino kiselina i ulja sve u jednoj biljci i

obliku koji je najjprirodniji za probavu.

Raspolozeni za Diskusiju? Posjetite nas Forum.