Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Tripco" data-source="post: 14296" data-attributes="member: 617"><p>Naravno, pored ovih glavnih oblasti postoje još neke iz kojih potièu amerièke landarace, ali iz razlièitih razloga nisu šire poznate, samim tim ni primenjivane u uzgoju i hibridizaciji. Pretpostavljam da æe u buduænosti biti još nekih, „novootkrivenih“, ali æe one najverovatnije poticati ili iz nekih zabaèenih delova Južne i Srednje Amerike gde još uvek nema druge (najpre kolumbijske) genetike ili iz Brazila koji je od stvaranja WW postao izuzetno zanimljivo podruèje za nabavljanje landrace-a. Ono za èime sam uporno tragao pripremajuæi ovaj tekst je landrace iz SAD. Iako postoje sorte koje se u izvornom obliku gaje veæ skoro 40 godina i koje po mnogim karakteristikama zalsužuju da budu, ako ne nazvane, ono barem izjednaèene sa landrace, nisam uspeo da naðem ni jednu sortu koja se u istom obliku gaji od pre upliva strane (meksièke, kolumbijske, tai i afgani) genetike na te prostore. Nesumnjivo je bilo takvih sorti u južnoj Kaliforniji i južnom Teksasu (verovatno i južnoj Lujzijani) pre donošenja zloglasnog „Marijuana Tax Act“ 1937. Èak i posle toga, sve do ranih pedesetih, te sorte su verovatno gajene u nekim zabaèenijim predelima. Ne kažem da je nemoguæe, ali, vrlo je teško naæi neku takvu sortu danas, jer je kasnije bilo toliko „uvoza“ sa strane i od te genetike raðen i uzgoj, tako da je i nenamerno, moralo doæi do oprašivanja lokalnih sorti i gubljenja originalne genetike. Poreklo C.ruderalis u severnim državama SAD i južnim kanadskim je prilièno teško utvrditi, a èesto su te biljke i spontano ukrštane sa nekim drugim, psihoaktivnim, tako da i tu nema prave landrace.</p><p>Sorte iz ostalih delova Amerike mi nisu poznate po nekim posebnim imenima, veæ sam najèešæe nailazio na nazive tipa Paraguayan sativa (bila je opisana na OG ali nisam saèuvao tu stranu), Belizean sativa i slièno. Naišao sam na naziv Machu Pikchu iz Perua, mada nisam siguran da je u pitanju landrace. DJ Short je opisao neku venecuelansku sativu s poèetka sedamdesetih koja ima žuækaste vazdušaste cevtove sa high-om koji podseæa na meksièke, ali je veliko pitanje da li ona još uvek postoji jer je danas tamošnji uzgoj podreðen kolumbijskim sortama. Takoðe, èesto se citira i njegov opis Panama Red koja je po svemu gotovo ista kao i Columbian Red (Punta Roja), sem što ima razreðenije cvetove i malo više stone efekta (mada to može da bude i produkt naèina sušenja). Ispoljavala je veæu sklonost ka hermafroditozmu od kolumbijske i zato je odbaèena kao varijanta za hibridizaciju.</p><p></p><p>Sledeæi put Azija.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Tripco, post: 14296, member: 617"] Naravno, pored ovih glavnih oblasti postoje još neke iz kojih potièu amerièke landarace, ali iz razlièitih razloga nisu šire poznate, samim tim ni primenjivane u uzgoju i hibridizaciji. Pretpostavljam da æe u buduænosti biti još nekih, „novootkrivenih“, ali æe one najverovatnije poticati ili iz nekih zabaèenih delova Južne i Srednje Amerike gde još uvek nema druge (najpre kolumbijske) genetike ili iz Brazila koji je od stvaranja WW postao izuzetno zanimljivo podruèje za nabavljanje landrace-a. Ono za èime sam uporno tragao pripremajuæi ovaj tekst je landrace iz SAD. Iako postoje sorte koje se u izvornom obliku gaje veæ skoro 40 godina i koje po mnogim karakteristikama zalsužuju da budu, ako ne nazvane, ono barem izjednaèene sa landrace, nisam uspeo da naðem ni jednu sortu koja se u istom obliku gaji od pre upliva strane (meksièke, kolumbijske, tai i afgani) genetike na te prostore. Nesumnjivo je bilo takvih sorti u južnoj Kaliforniji i južnom Teksasu (verovatno i južnoj Lujzijani) pre donošenja zloglasnog „Marijuana Tax Act“ 1937. Èak i posle toga, sve do ranih pedesetih, te sorte su verovatno gajene u nekim zabaèenijim predelima. Ne kažem da je nemoguæe, ali, vrlo je teško naæi neku takvu sortu danas, jer je kasnije bilo toliko „uvoza“ sa strane i od te genetike raðen i uzgoj, tako da je i nenamerno, moralo doæi do oprašivanja lokalnih sorti i gubljenja originalne genetike. Poreklo C.ruderalis u severnim državama SAD i južnim kanadskim je prilièno teško utvrditi, a èesto su te biljke i spontano ukrštane sa nekim drugim, psihoaktivnim, tako da i tu nema prave landrace. Sorte iz ostalih delova Amerike mi nisu poznate po nekim posebnim imenima, veæ sam najèešæe nailazio na nazive tipa Paraguayan sativa (bila je opisana na OG ali nisam saèuvao tu stranu), Belizean sativa i slièno. Naišao sam na naziv Machu Pikchu iz Perua, mada nisam siguran da je u pitanju landrace. DJ Short je opisao neku venecuelansku sativu s poèetka sedamdesetih koja ima žuækaste vazdušaste cevtove sa high-om koji podseæa na meksièke, ali je veliko pitanje da li ona još uvek postoji jer je danas tamošnji uzgoj podreðen kolumbijskim sortama. Takoðe, èesto se citira i njegov opis Panama Red koja je po svemu gotovo ista kao i Columbian Red (Punta Roja), sem što ima razreðenije cvetove i malo više stone efekta (mada to može da bude i produkt naèina sušenja). Ispoljavala je veæu sklonost ka hermafroditozmu od kolumbijske i zato je odbaèena kao varijanta za hibridizaciju. Sledeæi put Azija. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Obrazovanje
Landrace
Top
Bottom