Ka~u da je kanabis opasan. Ali to nije istina, ona nije atetna za ljudsko tijelo ni um. Ona ne predstavlja opasnost airoj javnosti, ve je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi.
Istina je da kad bi se konoplja po
ela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatiji su se zato urotili za airenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.
Odakle uope rije
marijuana? Sredinom 1930-ih, ta je rije
stvorena da sakrije dobru sliku i fenomenalnu povijest konoplje kao ato ete pro
itati dalje u tekstu. injenice navedene ovdje, s referencama u zagradama, openito se mogu provjeriti u Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izraenom od konoplje:
Svi ud~benici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)
Bilo je legalno plaati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)
Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljea bila je
ak ka~njivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj dr~avi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).
George Washington, Thomas Jefferson i drugi o
evi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)
Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je preraivala konoplju. Takoer, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je ~elio sprije
iti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)
Tisuama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (u~eta) su pravljeni od konoplje. Rije
i platno je nizozemska rije
za konoplju (kanabis). (Websters New World Dictionary.)
80% svih tekstila, tkanine, odjee, posteljine, ru
nika itd. su izraivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do po
etka koriatenja pamuka za tkaninu.
Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)
Prvi uzgajani usjevi u mnogim ameri
kim dr~avama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljea konoplja je zaslu~na za najvei priljev novca u dr~avnu blagajnu Amerike. (State Archives.)
Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine joa prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno se~e joa i do drevnog Egipta.
Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela veine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.
1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da e do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da nee viae biti potrebe za sjeom stabala. Izvjeaa studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvjeaa, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)
Kvalitetne boje i lakovi su pravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedo
enje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) ameri
kog Kongresa iz 1937.g.)
Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil takoer bio izgraen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko ~eli uvjeriti evo link na sliku http://www.newagecitizen.com/images/FordHempFarmera.JPG ). Automobil napravljen od tla imao je kontrolne plo
e takoer izraene od konoplje
ija je
vrstoa 10 puta ja
a od
elika. (Popular Mechanics, 1941.)
1938. godine, konoplja je nazivana Billion dollar crop (Usjev od milijardu dolara). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaai zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, velja
a 1938.)
Mechanical Engineering Magazine (velja
a 1938.) je objavio
lanak pod naslovom The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown(Najprofitabilniji i najpo~eljniji usjevi koji se mogu uzgajati.). U
lanku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljea da bi usjevi konoplje bili jedni od najveih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.
Sljedee informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a ( United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podu
ava patriotske ameri
ke poljoprivrednike da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:
& Grecian hramovi bili novi, konoplja je ve bila davno poznata u slu~bi
ovje
anstva. Tisuama godina,
ak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju u~adi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljeima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali u~ad i jedra izraena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna & Sada, sa filipinskim i isto
no-indijskim proizvoa
ima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca & ameri
ka konoplja mora zadovoljiti potrebe naae vojske i mornarice, kao i naae industrije & Mornarica naglo troai svoje resurse. Kad se to potroai, ameri
ka konoplja mora opet doi, konoplja za privez brodova, konoplja za vu
u, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Baa kao u dane kada je Stari hrabar
ovjek plovio morima pobjedni
ki, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)
Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knji~nice Kongresa), koji je pronaaao istra~iva
Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film Hemp for victory iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.
Uzgoj i proizvodnja konoplje ne atete okoliau. USDA Bulletin #404 je donio zaklju
ak da konoplja proizvodi
etiri puta viae pulpe (sr~i, kaae) s najmanje
etiri do sedam puta manje zagaenja.
Iz
asopisa Popular Mechanics, velja
a 1938:
Ima kratku fazu vegetacije i rasta & Mo~e rasti u bilo kojoj dr~avi & Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savraenom stanju za sljedeu godinu usjeva. Sa svojim gustim liaem raste 2 do 3 metra iznad tla & Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti ameri
koj poljoprivredi i industriji.
1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisue kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i
itav svijet) iz Velike Depresije ( Great Depression).