KONOPLJA-Cannabis sativaPORIJEKLO I RASPOSTRANJENOST.
Domovina konoplje je centralna Azija ( sjeverozapadni dio himalaje ) Konoplja potjece od divlje konoplje koja se i danas nalazi u njenoj pradomovini.
Konoplja je vrlo stara kultura.Kinezi su je uzgajali 28 stoljeca prije nase ere.Iz njene pradomovine prosirili su je u Europu Kiti oko 15.stoljeca p.n.e.Slaveni su jos u svojoj pradomovini uzgajali konoplju.
Velika vaznost i sirenje konoplje u Europu u 16. 17. I 18. Stoljecu povezano je sa mnogobrojnim ratovima medju tadasnjim pomorskim silama.One su trebale ogromne kolicine konoplje-vlakna za jedra ratnog i trgovackog brodovlja pa su poklanjale mnogo paznje prizvodnji konoplje.Nestanak jedrenjaka doveo je do postupnog pada uzgoja konoplje u svijetu pa i kod nas.
Konoplja je veoma rasprostranjena.Uzgaja se od ekvatora sve do 67.s.š. jer se izvanredno lako prilagodjava razlicitim agroekoloskim uvjetima uzgoja.Pri tome se njezina svojstva znatno mjenjaju pod utjecajem klimatskih i pedoloskih prilika.
Najvece povrsine pod konopljom nalazile su se u bivsem SSSR-u.U ex Yu uzgajalo se cca 5000ha konoplje,od toga najvise u vojvodini.
VAZNOST I UPOTREBA
U nasoj zemlji konoplja se uzgaja zbog vlakna i radi uljaKonopljino vlakno,koje se dobiva od njezine stabljike,spada u gruga vlakna,ali je zato cvrsto,izdrzljivo i otporno na mocenje.Zbog tih osobina upotrebljava se za izradu jedara,satora,cerada,vreca,radnih odijela itd.Zahvaljujui njegovoj otpornosti prema vodi,konopljino vlakno pogodno je za izradu ribarski mreza,vatrogasnih cijevi,spreznog pribora,uzadi itd.
Kada se od stabljike odvoji vlakno ostaje drvenasti dio koji se zove pozder .
Pozder je kalorican ogrijevni materijal a upotrebljava se i za proizvodnju celuloze,papira,izolacijskog materijala i slicno.
Konopljino sjeme sadrzi 30-35% ulja.Konopljino ulje pripada u lako susiva ulja,pa se pretezno upotrebljava za izradu boja i lakova.Kad se iz sjemena iscijedi ulje ostaju uljane pogace koje sluze kao koncentrirana hrana za sve vrste stoke.Nisu pogodne jedino za ishranuu bredjih zhivotinja, jer narkotichne tvari u pogachama mogu izazvati pobachaj.
Agrotehnichka vaznost konoplje takodjer je znatna.Zbog rasta i velike nadzemne mase energichno unishtava korove.Osim toga,ona relativno rano napushta tlo i ostavlja ga u dobrom stanju.Zbog svega toga konoplja je dobar predusjev ta vecinu ratarskih kultura,
MORFOLOSKA I BIOLOSKA SVOJSTVA
KORIJEN
Konoplja ima vretenast korijen.Iz vrata glavnog korijena izbija postrano korijenje prvog reda, a iz ovig postranog korijenje drugog reda itd.
U rahlim tlima glavni korijen moze zaci u tlo i dublje od 2 m , ali je tada postrano korijenje slabije razvijeno.Na tezim tlimaglavni korijem rijetko prodire dublje od 39-40cm ,ali je u tom slucaju postrano korijenje izvanredno dobro razvijeno.
Opcenito se moze reci da je korijenov sustav konoplje slabo razvijen a i mala mu je upojna snaga. Nadzemni organi konoplje razvijaju se znatno brze nego korijenov sustav , pa o svim tim svojstvima korijena treba voditi racuna prilikon izvodjenja agrotehnichkih zahvata opcenito, a posebno prilikom obrade i gnojidbe.
STABLJIKA.
Konopljina je stabljika u mladom stadiju zeljasta i socna a 3-4 tjedna poslije nicanja odrveni.Kora joj je pokrivena grubim chekinjastim dlachicama.Konopljina stabljika ima svojstvo grananja koje nije pozheljno kod uzgoja konoplje za vlakno pa se suzbija gushcim sklopom(mali razmaci).Stabljika se sastoji od koljenca-nodij i medjukoljenca-internodij.Koljence je na mjestu gdje izbijaju dva nasuprot smeshtena lista.Kad listovi otpadnu,ostaju njihovi ozhiljci koji oznachavaju koljence.Broj medjukoljenaca varira od 6 do 15 ,a njihova duljina 5 do 40cm.Najdulja su medjukoljenca na sredini stabljike.U proizvodnji se vise cijene stabljike duljih medjukoljenaca ( kada je u pitanju uzgoj za vlakno op.)
Visina konoplje varira u ovisnosti o vishe faktora,pa se krece u granicama 0,5m do 6m.
Konoplje krajnjeg sjevera visoke su oko 0,5m a prema jugu sve su vishe,pa u najjuzhnijim toplim krajevima dosezhu i do 6m visine.Konoplja uzrastom sasvim uochljivo reagira na razlichitosti tla iste parcele,pa je vrlo pogodna i za ispitivanje jednolichnosti nekog tla,osobito ako je namjenjeno pokusnim ispitivanjima.Mushke biljke konooplje vishe su od zhenskih za 30-40cm odnosno 10-20%.
Kod konoplje se razlikuju visina stabljike i duljina cvata.Visina stabljike mjeri se od supkina koljenca (od ona 2 prva bebi lista op.) do vrha stabljike.Duljina cvata mjeri se od posljednjeg koljenca na kojem listovi josh izbijaju nasuprotno do vrha stabljike.Stabljika koja ima dulji predio cvata tj. koja se jace grana daje manje vlakna, a vise sjemena i obtatno.
Debljina konopljine stabljike najvecha je oko 1/3 visine.Prosjechna debljina stabljikw iznossi 4-5 mm.Kolicina i kakvocha vlakana usko je povezana sa odnosom izmedju visine i debljine stabljike, a izrazava se kvocijentom stabljike . Taj se kvocijent dobije kada se visina stabljike podijeli njenom debljinom.Sto je kvocijent vechi stabljika je visha i tanja, pa daje vishe i boljeg vlakna.
Na poprecnom presjeku stabljika se sastoji od epiderme (pokozhice), sloja lika,tvornog tkiva (kambija),sloja drveta i srzi.
Primarna konopljina vlakna nalaze se u sloju lika,a duga su u prosjeku 15mm.Sekundarna vlakna nalaze se u kambiju a nisu nikada duza od 4mm.
Srz stabljike susi se u toku sazrijevanja , pa je zrela konoplja shuplje stabljike,osim na bazi i vrhu.
Kolicina vlakana u konopljinoj stabljici krece se od 15% do 25%.Muske biljke imaju 2-4% vise vlakna..Najveci postotak vlakana nalazi se u sreedini stabljike i opada prema bazi ili vrhu.
LIST .
Iz koljenaca stabljike izbijaju po dva nasuprotna lista. Listovi stoje na stabljici nasuprotno po prilici do gornje trechine stabljike. Otuda navishe listovi se pocinju odvajati,najprije za 1-2 cm a zatim sve vishe i vishe.U predjelu cvata listovi su zbijeno poredani.
Listovi se sastoje od duge peteljke i plojke.Plojka lista prstasta je oblika, a sastoji se od 1 do 11 liski ( segmenata,listicha).Na bazi plojke lista nalaze se dva mala zaliska.U istim uvjetima uzgoja zhenske biljke imaju krupnije listove od mushkih biljaka.
CVIJET.
Konoplja je dvodomna biljka ,jer jedne biljke nose muske,a druge zenske cvjetove.Muske biljke u narodu se zovu bjelojke , a zenske crnojke zbog njihove boje; muske biljke su svjetlije a zenske tamnije zelene.
Cvjetovi muskih biljaka skupljeni su u cvat metlicu koji se nalazi na vrhu stabljike i postranih grana.Muski cvjetovi nalaze se na cvjetnim peteljkama, a sastoje se od peterodijelnog perigona i 5 prashnika.
Cvjetovi zhenskih biljaka skupljeni su u cvat oblika klasa koji izbija iz pazushka vrsnih listova.Zenski cvjetovi nemaju cvjetne peteljke pa su sjedechi.Sastoje se od ovojnih listica ( bractea),perigona i tuchka.
Cvjetanje muskih i zenskih biljaka moze biti istodobno (tkz. Ruski tip) ili zenske biljke cvjetaju ranije 10-15 dana prije muskih ( talijanski tip ).Cvjetovi su stranooplodni,a pelud se prenosi vjetrom.
Podjela na muske i zenske biljke velika je smetnja u prizvodnji konoplje ,jer se muske i zenske biljke uvelike razlikuju u vremenu dozrijevanja.Muske dozrijevaju oko mjesec dana ranije pa njihovo vlakno do zrelosti zenskih biljaka postane grubo i krhko, a ako se zhetva obavi ranije,dobije se manje vlakna.
Tu teskocu nastojalo se rijesiti na razne nacine npr. Smanjenjem broja muskih biljaka u usjevu,priblizavanjem chasa dozrijevanja muskih i zenskih i uzgojem jednodomne konoplje.U tome su postignuti znatni rezultati ali jos uvijek ne i potpuni uspijeh.
Rijesenje moze biti u trovrsnom nacinu uzgoja –uzgojem konoplje za vlakno-uzgojem konoplje za sjeme-kombiniranim uzgojem(za vlakno i sjeme)
PLOD.
Konopljin plod je orashac jajasta oblika i sa strane sploshten.Boje je zhutozelene do smedjezelene.Apsolutna tezhina je 17-23 g, a hektolitarska 50-55kg
Vegetacija konoplje za vlakno traje 110-149 dana,a konoplje za sjeme 150-190 dana.U nasim konopljarskim podruchjima veg.konoplje za vlakno obichno traje 130 dana a za sjeme 160 dana.
TIPOVI I SORTE
Kod konoplje se razlikuju tkz. Geografski tipovi koji su nastali pod utjecajem razlicitih klimatskih i drugih uvjeta uzgoja.Uzrok toje je velika promjenjivost i plastichnost konoplje, sto pokazuje da ona ima veoma labilna svojstva koja lako mjenja pod utjecajem odredjene sredine.Zbog toga su u raznim geografskim podruchjima nastali razni geografski tipovi koji se medjusobno znatno razlikuju.Najvazhnija su tri sljedecha tipa: sjeverni, srednjoruski i juzhni ili talijanski tip.
SJEVERNI TIP konoplje uspijeva u sjevernim krajevima SSSR-a.Visoka je oko 50cm,sitna lista i sitna sjemena ,a vegetacija joj traje 60-75dana.Za proizvodnju je od malog znachaja.
SREDNJORUSKI TIP rasprostranjen je od 51. Do 57.s.sh. tj. juzhno od Moskve .Visina 125-200cm ,a vegetacija traje 80-120dana.Gospodarstvena svojstva osrednja-uzgaja se u sjevernim krajevima ex Yu.
JUZHNI ILI TALIJANSKI TIP resprostranjen je u juzhnim zemljama europe,a i kod nas (ex Yu) zauzima najveche povrshine.Visina 250-350cm.Vegetacija traje 110-140dana.Izvrsnih gospodarstvenih svojstava.
Unutar pojedinog geografskog tipa razlikuju se sorte konoplje.Iako je tesko govoriti o pojedinim sortama jer konoplja u novim uvjetiima vrlo brzo mjenja svoja svojstva, ipak u odredjenim agroekoloshkim uvjetima konoplja ima neke svoje znachajke po kojima se sorte mogu razlikovati.
