VUTRA
ForumMarihuanaMedicinaAntioksidansi
LEGACY

Antioksidansi

14 odgovora10,260 pregleda
Vuk_samotnjaKAMBASADOR

nov 2006.

#1
Poveæanja konzumacija antioksidansa se preporuèa svima, a osobito pušaèima...zašto? Oni koji ne znaju neka èitaju i saznaju zašto... :) Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelanèevine i genetski materijal nastaju nove lanèane reakcije i ošteæenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena. Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati odreðenu kolièinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, veæ i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voæa, povræa i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije èine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moæni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srèana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, pluæne bolesti i rak. Kako djeluju antioksidansi? * usporavaju starenje * snižavaju razinu kolesterola * smanjuju rizik od ateroskleroze * štite od srèanog i moždanog udara * smanjuju rizik nastanka raka * pomažu suzbijanju rasta tumora * pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari * usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti * štite oèi od procesa odumiranja makule * pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima * pružaju zaštitu od kroniènih pluænih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem * pružaju zaštitu od ekoloških zagaðivaèa. U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povræe iz roda krstašica i allium (èešnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne èudi i zvanièna preporuka amerièke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi èetiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen. Karotenoidi Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u naranèastom, žutom, crvenom i zelenom voæu i povræu. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubièastom sunèevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voæu i povræu ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voæe i povræe jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprjeèavanju nastanka raka, jaèa obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srèanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u veæim kolièinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povræe, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti oènu leæu od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajèice, a nekoliko puta je jaèi antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva. Vitamin A Iako je noæno sljepilo najpoznatiji simptom nedostatka vitamina A, mnogobrojne su funkcije povezane s kolièinom ovog vitamina u našem tijelu. Kao jedan od najvažnijih antioksidansa nezamjenjiv je u borbi protiv srèanih bolesti i drugih degenerativnih stanja. Jaèa otpornost na infekcije dišnih putova, pomaže pravilnom radu obrambenog sustava, te skraæuje trajanje bolesti. Pomaže rastu, èvrstini kostiju, zdravlju kože, kose, zubi i zubnog mesa. Pospješuje povlaèenje staraèkih pjega. Pri vanjskoj primjeni pospješuje lijeèenje akni, ublažava bore, prišteve i otvorene èireve. Najpoznatiji prirodni izvori vitamina A su riblje ulje, jetra, mrkva, tamnozeleno i žuto povræe, jaja, mlijeko i mlijeèni proizvodi, margarin i žuto voæe. Vitamin E Vitamin E je vrlo djelotvoran antioksidans, koji sprjeèava oksidaciju masti, vitamina A, selena, sumpornih kiselina i nekih oblika vitamina C. Sastoji se od tokoferola, kojih ima osam vrsta - alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta, a najuèinkovitiji je alfa tokoferol. Sprjeèava oksidaciju LDL - "lošeg" kolesterola i na taj naèin onemoguæuje pojavu ateroskleroze. Smanjuje rizik nastanka srèanog udara, te snižava krvni tlak usljed diuretskog djelovanja. Smanjuje umor, usporava starenje stanica, ubrzava zacjeljivanje opeklina, sprjeèava nastanak debelih ožiljaka, pomaže kod istegnuæa mišiæa. Sprjeèava nastanak krvnih ugrušaka. Sudjeluje u sprjeèavanju nastanka razlièitih oblika raka. Smanjuje rizik od spontanog pobaèaja, kao i nastanka Alzheimerove bolesti. Nalazi se u veæim kolièinama u pšeniènim klicama, sojinom zrnu, biljnim uljima, orašèiæima, šparogama, lisnatom povræu, špinatu, cjelovitim žitaricama i žumanjcu jajeta. Vitamin C Premda je veæina životinja u stanju sintetizirati vitamin C, èovjek se mora oslanjati na izvore ovog vitamina u hrani. Vitamin C igra glavnu ulogu u stvaranju kolagena, koji je važan za rast i obnavljanje stanica tjelesnih tkiva, zubnog mesa, krvnih žila, kostiju i zuba. Ubrzava procese zacjeljivanja rana i opeklina, te zaustavlja krvarenje zubnog mesa. Pomaže sniziti kolesterol u krvi. Sudjeluje u sprjeèavanju mnogobrojnih virusnih i bakterijskih infekcija i opæenito jaèa imunološki sustav. Smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Poveæava apsorpciju neorganskog željeza. Bolest pomanjkanja vitamina C je skorbut. Najbolji prirodni izvori vitamina C su agrumi, bobièasto voæe, šipak, zeleno i lisnato povræe, rajèice, dinja krumpiri i paprike. Selen Vitamin E i selen djeluju sinergistièki, njihovim zajednièkim djelovanjem poveæava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srèanih bolesti i srèanog udara. Sudjeluje u zaštiti od razlièitih vrsta raka. Pomaže održati mladenaèku elastiènost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u lijeèenju i sprjeèavanju peruti. Poveæava broj spermatozoida i poveæava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšeniène klice, mekinje, tuna, luk, rajèica, brokula, èešnjak i smeða riža.
kalimero

avg 2007.

#2
za cega je mendilex droga ili....
propalica

okt 2007.

#3
sad za sve jedan prijedlog... >>SIRUP TONIDREN
ognjent

maj 2011.

#4
Brusnica je puna vitamina, minerala i drugih hranjivih matrija, ima sna~no antioksidantsko dejstvo, smanjuje rizik od bolesti srca i krvnog sistema, povoljno uti e na spe avanje propadanja zuba i nastanak karijesa i sni~ava glukozu u krvi. Brusnica je prava riznica razli itih zaatitnih materija i blagotvorno deluje na zdravlje, iako je nekima, mo~da, previae kisele jer sadr~e mnogo vitamina C. Uz vitamine, minerale i druge hranjive elemente, kao ato su vitamini A i C, kalijum, biljna vlakna, u njima su otkriveni i brojni bioflavonoidi koji imaju sna~no antioksidantsko delovanje, vrlo va~no u preventivi i smanjivanju rizika obolevanja od razli itih oblika karcinoma, posebno raka dojke i debelog creva. Osim toga, antioksidansi poma~u i u prevenciji odreenih faktora koji podsti u nastanak bolesti krvnog sistema. Izvor Lekovito bilje
HookerLEGENDA

jul 2012.

#5
List perauna je jedan od najbogatijih prirodnih izvora monog antioksidansa, vitamina C.Jednostavno...Ja svaki dan pojedem makar jednu kaaiku iseckanog sve~eg peraunovog lista,em ato volim taj ukus em ato je zdravo.Imam ga stalno u baati a viaak lista kasnije poberem,~ena isecka pa u zamrziva .Da potkrepim ovu svoju tvrdnju pro itajte tekst koji sledi. aj od perauna toliko je zdrav, da bi trebalo svakoga dana da popijete makar jednu aolju. aj od perauna ne preporu uje se samo ljudima koje mu e kojekakve bolesti, ve se pokazao i kao vrlo dobra preventiva od mnogo vrsta bolesti poput prehlade, raznih alergija, infekcija i sli no. aj od perauna odli an je za izbacivanje otrova iz tela, za ja anje ~eluda nih ~lezda, protiv bolesti srca, bubrega, a poboljaava i metabolizam. U najveem broju slu ajeva ljudi peraun koriste u hrani, ali ak ga ni tada ne jedu, ve isklju ivo ima dekorativnu svrhu. Ne bi trebalo tako da bude. Poslu~ete se ajem od perauna, ta nije skuvajte koren ili list perauna i pijte ga kad god ste u prilici. Preporu uje se svim ~enama i devojkama kako bi ubla~io predmenstrualne tegobe. Pitate se da li perauna treba staviti u hranu ili u aj u veim koli inima nego li ostalo povre s obzirom da je znatno sitniji? Ne, jer deluje jednako jako i dobro. Peraun je vrlo dobar izvor folne kiseline, koja je potrebna svakom ~ivom organimu radi stvaranja crvenih krvnih zrnaca. No, peraun sadr~i i joa dva vrlo bitna sastojka, a to su apiol i miristicin. To su elementi zahvaljujui kojima se protok mokrae poveava, ato znatno povoljno uti e na uklanjanje infekcije mokranog kanala. Ipak, ovde nije kraj liste dobrobiti perauna i aja koji se od njega spravlja. aj od perauna nadaleko je poznat kao osve~iva daha. Ne morate viae pre svakog sastanka ~vakati ~vake koje i onako nisu dobre niti se optereivati time ato niste stigli da odete do kue samo da biste oprali zube. aj od perauna sasvim prirodno e o istiti usnu duplju od suvianih bakterija, pa samim tim i osve~iti dah. aj od perauna jednako dobro deluje bilo da se pije topao ili hladan. ( preuzeto sa sajta www navidiku.rs)
zlavjesticaLEGENDA

jul 2012.

#6
@ Hook...onda si probaj napraviti pogachice od pershina...vrlo jednostavno.nakosesh ( nasjeckash-ne presitno ) cca 2 vezice pershina..i povezhesh to sa umuchenim jajetom i brashnom...formirash male pljeskavice i przhish na ulju-cca 1-2 min. svaku stranu (ovisno o gustochi smjese i/ili debljini same "pljeskavice").ili..za one kojima bi chisti pershin bio prejak..ista se stvar mozhe napraviti samo shto se stavi pola-pola smjesa.jedna polovica je kosani pershin a druga polovina smejse mozhe biti od naribanih mladih tikvica i/ili krumpira(ne mladi)...sve se dobro zachini sa dosta papra..i odlichna stvar..npr. uz pivo ide savrsheno.. + pershin je poznat i kao blagi sedativ (npr.one biljne tablete za smirenje persen-baza im je upravo aktivna tvar iz pershina) + dobar je i za chishchenje organizma jer je i diuretik. (btw.znam da bi ovo vishe odgovaralo na temu kulinarstva...ali, ovdje chovjek govori o pershinu i njegovim svojstvima pa.....)
paparasta

jan 2013.

#7
Crnoplodna Aronija (lat. aronia melanocarpa; eng. black chokeberry) je privukla znanstveni interes zbog svoje duboko ljubi aste boje ploda. Tamno ljubi asta, gotovo crna, pigmentacija voa proizlazi iz izuzetno visokog sadr~aja fenola, posebno anthocyanina. Ukupni sadr~aj anthocyanina u crnoj oporoj bobici je ~1.480 mg na 100 g svje~eg ploda, a koncentracija proanthocyanidina je ~ 664 mg na 100 g svje~eg voa (Wu et al. 2004, 2006). Obje vrijednosti su meu najviaim sadr~ajima i koncentracijama izmjerenim u istra~ivanjima biljakama do danas. Crnoplodna aronija proizvodi ovaj tamni pigment uglavnom u ko~i (opni, ovojnici) bobice kako bi zaatitila pulpu i sjeme od ultraljubi astog zra enja. Upijanje UV zraka u plavo - ljubi astom spektru predstavlja pigmentni filter intenzivnom suncu i time ostvaruje svoju ulogu osiguranja opstanka vrste. Anthocyanin, koji odvraa atetnike i atiti od infekcija, ne samo da pridonosi o uvanju biljke nego i daje izvanrednu snagu antioksidansa da pobijedi oksidativni stres u plodu tijekom fotosinteze. U mjerenju snage antioksidansa, radikalni absorpcioni kapacitet kisika (ORAC) pokazuje da Aronija raspola~e s jednom od najviaih ikad zabilje~enih vrijednosti kod voa - 16.062 mikro mola na 100 g. Iz podataka istra~ivanja[?] koje provodi Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture - USDA) jasno je vidljivo da je koli ina antioksidansa u Aroniji znatno vea nego u popularnijim namirnicama kao ato su borovnica, brusnica ili kupina. Zamjetan je sve vei i br~i rastui interes ljudi, kako u svijetu tako i u nas, ka poveanju izbora hrane bogate antioksidansima iz razli itih izvora biljnog svijeta kao ato su bobi asto i jagodi asto voe, agrumi, povre, ~itarice i za ini. Shodno tome, Crnoplodna Aronija (eng. black chokeberry) kao izvor duboko plave hrane s visokim koncentracijama anthocyanina, postavlja ovo voe izuzetnih potencijalnih vrijednosti na sam vrh funkcionalne hrane izuzetnih, pomalo i udesnih, nutritivnih osobina. Analiza anthocyanina u Crnoplodnoj Aroniji identificirala je slijedee pojedina ne kemikalije (meu stotinama za koje se zna da postoje u biljnom carstvu): cyanidin-3-galactoside, epicatechin, caffeic kiseline, quercetin, delphinidin, petunidin, pelargonidin, peonidin i malvidin.
TomQuach

feb 2015.

#8
for which the mendilex drugs _________________________ imran
metalmaniacZMAJ

feb 2015.

#9
ato si ovime htio rei? bez besmislenih postova, molim!

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se