jan 2016.#47
Htio bih se uklju
iti u ovu temu jer sam sam imao problema sa tjeskobom, pogotovo socijalnom tjeskobom, a takoer imao sam i dvije epizode depresije. Da ne ulazim u svoje razloge, rei u samo par stvari kako se mogue rijeaiti depresije i tjeskobe. Vjerojatno ste
uli sli
ne savjete i ja u neke ponoviti, a napisati ato je meni pomoglo.
Moderna medicina vjeruje kako su psihi
ka stanja poput tjeskobe i depresije bolest koju treba lije
iti.
S time se sla~em djelomi
no, tjeskoba i depresija mo~e biti vrsta bolesti, ali jednako tako rekacija na okolinu i uvjete u kojima se ~ivi.
Mo~e biti stanje receptora u mozgu koji su promijenili na
in primanja i proizvodnje odreenih neurotransmitera (dopamin, serotonin, gaba, glutamin, adrenalin, noradrenalin, oksitocin i ostali) uzrokovan endogeno, zna
i od tijela, a mogu biti i egzogeni, dakle vanjski uzroci.
Prva stvar kod rjeaavanja tjeskobe nisu benzodiazepamini (Xanax, Normabel, Lexaurin) niti antidepresivi (Seroxat, Prozac, Zoloft, Venlafaxin i sl.) ve lociranje stanja koja proizvode tjeskobu i depresiju. Benzodiazepamini su ok kratkoro
no i za trenutnu eliminaciju tjeskobe, ali dugoro
no nikako i takoer ista stvar sa SSRI antidepresivima. Treba se rijeaiti uzrok, a ne baviti se posljedicama.
Prva i najva~nija stvar bi trebala biti slikati mozak. Dakle, otii kod doktora i tra~iti uputnicu za slikanje mozga, CT. Tamo e se vidjeti aktivnost mozga, koji dijelovi rade dobro, koji ne rade dobro. Da li mozak ima previsoku aktivnost ili prenisku aktivnost. I jedna i druga, preniska i previsoka aktivnost mogu biti uzrok tjeskobe ili depresije. Nai stru
nog doktora koji e vidjeti ato radi dobro, a ato ne. Zatim krenuti s oporavkom. Ponavljam, nai dobrog doktora.
Za oporavak najbitnije je:
1. Intenzivna fizi
ka aktivnost
2. Meditacija
3.Ispravna prehrana
4. Suplementi i ljekovite biljke
5. Glazba
Najva~nija je fizi
ka aktivnost jer e nakon dobre fizi
ke aktivnost tijelo proizvoditi endorfine tj. opoidne spojeve koji stvaraju ugodu, a to je prirodna reakcija na bol. Fizi
ka aktivnost je najbolji lijek za depresiju. Mozak treba kisik da radi optimalno. Bez dovoljno kisika nee dobro funkcionirati. Najbolje je raditi cardio vje~be, dakle, tr
anje, plivanje, hodanje...
Druga vrlo va~na stvar je najmanje pola sata dnevno umiriti se, svjesno disati i opuatati. Nakon 6 tjedana svakodnevne meditacije mozak e se kompletno oporaviti od tjeskobe.
Ispravna prehrana temeljena na dobrom unosu kvalitetnih ugljikohidrata, dovoljno bjelan
evina i dobrih masti. Izbjegavati rafinirane masti, samo prirodna ulja i masti.
Suplementi poput ribljeg ulja,l- theanina, picamilona, esencijalne aminokiseline. Efekti od ribljeg ulja se osjeaju tek nakon nekoliko tjedana. Biljke poput ashwaghande, aisandre, cordyceps, sve adaptogene biljke.
Glazba naravno radi
uda.
`to se ti
e kanabisa u lije
enju tjeskobe i depresije to je metoda pokuaa i promaaaja. CBD nee osobu koja je sklona tjeskobi spasiti od tjeskobe nego specifi
na vrsta kanabisa s odreenim omjerom drugih kanabinoida i terpena. Imam puno iskustva s uzimanjem CBD-a i CBD se pokazao da samo stiaava u
inak THC-a. Vrste kanabisa s visokim postotkom CBG-a rade
uda za tjeskobu. CBD blokira THC zapravo i samo smanjuje do~ivljaj THC-a. CBD po sebi je
udotovoran i puno efektivniji od THC-a dugoro
no, ali potrebno ga je uzimati kao sprej na nos tj. intranzalno. No doze bi trebale biti nekoliko stotina mg i za sad to je pre skupo.
Glavni psihoaktivni kanabinoid, THC je agonist CB1 receptora. `to zna
i da poti
e aktivnost tog receptora, za njega se "zakelji" i onda receptor aalje signale neuronu. CBD je antagonist tj. inverzivni agonist, djeluje suprotno od THC-a dakle "zakelji" se za receptor i ne poti
e ga na aktivnost i dakle neuron miruje. `to zna
i da ako se lije
i tjeskoba, treba uzimati visoke doze CBD-a od 200 - 600 mg dnevno, a 1000mg, jedan gram CBD-a je viae stotina dolara ato zna
i da to baa nije neka sretna opcija za lije
enje. CB1 receptor je povezan s jednom skupinom neurona, u mozgu, kralje~nici i periferijskim tkivima, a CB2 s drugom skupinom neurona u imunosnom sustavu. Razni kanabinodi mogu djelovati kao pozitivni i negativni alosterni modulatori a to zna
i da mogu djelovati na ponaaanje odreenih receptora - napraviti ih da bolje ili loaije reagiraju na kanabinoide. CBD djeluje na CB1 i CB2 receptore i s drugoro
nom upotrebom mo~e napraviti
uda za upalna stanja jer ima vei afinitet prema CB2 receptorima koji su u imunosnom sustavu, dakle mo~e umiriti podivljali imunosni sustav i ne stvara toleranciju jer djeluje kao antagonist na CB receptorima. Antagonisti nasuprot agonistima blokiraju receptore na neuronima i kad su receptori blokirani, ni
u novi receptori i neuron na kraju ima viae slobodnih receptora i eu gustou.
Ono ato je va~no ovdje je da ostali kanabinoidi imaju veliku ulogu u utjecaju kanabisa na stanja poput depresije i tjeskobe i da bi se uspjeano lije
ila ova stanja, treba to
no odabrati specifi
nu sortu koja e imati ~eljeni u
inak. Sorte s visokim postotkom CBD-a dobre su za upalna stanja i bolju sedaciju, ali sorte s visokim CBG-om djeluju anksioliti
ki.
Problem opet ovdje je TOLERANCIJA, ve nakon nekoliko dana kroni
ne upotrebe THC-a CB1 receptori postaju regulirani, tj. internalizirani, povla
e se u svoj neuron i tako ima manje slobodnih receptora i efekt je slabiji. Kroni
na upotreba kanabisa i tolerancija smanjuju broj CB1 receptora na neuronu i dokaz za to je tolerancija, a dugoro
na deregulacija i internalizacija kanabinoidnih receptora povla
i druge promjene u mozgu, internalizaciju GABA receptora koji su zadu~eni za opuatanje, poja
ava se veza izmeu dopaminskih i serotoninskih veza, te se takoer smanjuje NMDA aktivnost tj. glutaminska aktivnost. Glutamin je zadu~en za neuroplasti
nost i memoriju i radi smanjenja glutaminske aktivnosti se pojavljuju nuspojave poput zaboravljivosti i problema s memorijom. Smanjenje GABA aktivnosti se mo~e o
itovati kao tjeskoba, iritabilnost ili impulzivnost kad se naglo prestane s kanabisom.
Zaklju
ak je da kanabis treba upotrebljavati medicinski i povremeno za najbolji u
inak jer kroni
na upotreba mijenja kompletnu sliku funkcioniranja mozga. Mo~da zvu
i grubo i nevjerojatno, ali to je dokazano u mnogim znanstvenim studijama. Zato je najbolje kanabis upotrebljavati kao vrstu rei u "sakramenta" posebnog do~ivljaja, a ne impulzivno puaiti kao cigarete. Tako se posti~e najbolji u
inak. Najbolje 3-4 puta mjese
no. Ili konzumirati druge kanabinoide koji nisu agonisti svakodnevno, ali za sad kao ato sam rekao, to je preskupo.
Joa da ka~em, rjeaenje depresije i tjeskobe je u tome da se radi na sebi intenzivno, vje~banjem, meditacijom, ispravnom prehranom, dodavanjem suplemenata i drugih biljaka koje e regulirati kompletni sustav tijela i dovesti ga u ravnote~u. To je kompleksna stvar i ne postoji "mag
ni metak". Treba raditi na mnogo polja. Sve psihi
ke tegobe rezultat su nebalansiranog sustava cijelog tijela, a o
ituju se u ~iv
anom sustavu. Ovime ne ka~em da je upotreba kanabisa loaa za
ovjeka, naravno da je korisna, no kao i sve ostalo, previae ili premalo ne
ega stvara probleme. Ako netko treba savjet kako skrait tjeskobu ili depresiju slobodno me kontaktirajte na PM.
Sretno! :D
boz :sun2: