Autor: lan Vutra Organizacije - Boodah
Marihuana je najbla~e i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uope ju ne svrstavaju u tu skupinu psihoaktivnih supstanci).
Pogreano je vjerovanje da se Marihuana zadr~ava u stanicama i da smo pod njezinim utjecajem mjesecima nakon uzimanja.
Godine 1990., istra~iva
i su identificirali ~iv
ane receptore u mozgu koje stimulira THC i klonirali gen koji razvija receptore. Prirodna tjelesna kemikalija koja se ve~e na receptore identificirana je 1992. godine. Dobila je ime anandamid, prema sanskrtskoj rije
i koja zna
i bla~enstvo. Receptori anandamida i THC-a locirani su uglavnom u mo~danoj kori; bazalnim ganglijima i malom mozgu, djelovima mozga odgovornima za kretanje tijela. Receptori u kori mogu objasniti kongnitivno djelovanje kanabisa, dok oni koji se nalaze u bazalnim ganglijima i malom mozgu mogu biti odgovorni za njegovo djelovanje na miai
ne gr
eve i druge smetnje u tjelesnom kretanju.
Dio Marihuane koji djeluje na
ovjeka zove se Delta-9-tetrahydrokanabinol i
ine ga dva izomerna tetrahydrokanabinola empirijske formule C 12H 29O 2. Veina ljudi taj sastojak zove THC. Postoji jedna zbunjujua stvar. Tijelo e promijeniti Delta-9-THC u inertnije molekule poznate pod imenom metaboliti (eng. metabolites), koje nemaju takvo djelovanje na
ovjeka. Jako puno ljudi misli da su metaboliti uzrok Marihuaninog djelovanja na
ovjekovo stanje.
Dva od ovih metabolita zovu se 11-hydroxy-tetrahydrokanabinol i 11-nor.9.carboxy-delta-9-tetrahydrokanabinol. Skraeno se zovu 11-OH-THC i 11-NOR-THC. Te dvije kemikalije ostaju u vaaim masnim stanicama. Gotovo da i nema Delta-9-THC kemikalije u vama, nakon ato proe nekoliko sati otkako ste uzeli istu, u
emu se sla~u i znanstvenici.
Mnogi ljudi se pitaju utje
e li Marihuana na kratkotrajan gubitak pamenja. Taj utjecaj najlakae je za primjetiti. Takvi simptomi javljaju se isklju
ivo samo u vrijeme trajanja djelovanja Marihuane, dakle, nekoliko sati. Nije nasljedan niti trajan, to su izmialjene pri
e. Isto tako, pretrage osoba,
estih konzumenata Marihuane ne pokazuju nikakve nedostatke niti oateenja.
Ako ve niste saznali, zasigurno ete se i sami uvjeriti (ukoliko konzumirate ili ete konzumirati) da Marihuana ima vrlo korisno djelovanje na apetit. Konzumacijom Marihuane apetit e Vam se uvelike poveati. Dobiti ete ~elju da neato pojedete, a okus hrane biti e mnogo intenzivniji. U~ivati ete u okusima. To je djelovanje korisnije nego ato mislite. Postoje mnogi ljudi koji imaju problem s mu
ninama, gubitkom teka i sl. Marihuana mnogo poma~e tim ljudima (vidi poglavlje o medicinskoj upotrebi Marihuane).
Prednosti bilo kojeg lijeka, uvijek se moraju usporediti sa nedostacima, odnosno opasnostima koje on, odnosno njegovo koriatenje donosi. Ako je rije
o Marihuani, postoje vrlo dobri dokazi o potencijalnim zdravstvenim opasnostima uporabe Marihuane, daleko bolji od dokaza za veinu lijekova koji idu na recept. Rezultat ukupnog negativnog stava danaanjice prema Marihuani mo~emo pronai u u kampanjama vlada dr~ava diljem svijeta, koje su bile usmjerene prema potpunom ubijanju bilo kakvih odnosa s Marihuanom. Budui da danas dokazi sve jasnije ukazuju da je kanabis relativno dobroudan, postaje sve te~e i te~e poricati da analiza mana i prednosti zadovoljava sve zahtjeve medicinske uporabe.
Toksi
no djelovanje nekog lijeka mo~e se definirati kao akutno (kao podljedica jedne doze) ili kao kroni
no (posljedica dugotrajne uporabe). Isto tako, mo~e se napraviti razlika izmeu fizi
kog i psiholoakog (behavioristi
kog) djelovanja.
Akutno djelovanje
Dvije su naj
eae pojave kod puaenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo o
iju) i blago ubrzan sr
ani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije neugodna niti opasna. Nakon pet tisua godina uporabe kanabisa meu stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.
Smtonosnost neke droge mjeri se obi
no vrijednoau nazvanom LD50, tj. dozom koja e izazvati smrt u 50 posto ~ivotinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bia nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksi
nost droge mo~e se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definiramo kao smrtonosnu dozu kroz u
inkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miaevima je 40 000. Mnogi kemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Marihuana u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.
Postoje akutni behavioristi
kih u
inci Marihuane na koje treba obratiti pozornost. U odreenim okolnostima, mo~e omesti pozornost, kratkoro
no pamenje, orijentaciju i koordinaciju pokreta. No, ti su u
inci prisutni samo u vrijeme kada Marihuana djeluje. Nakon prestanka djelovanja, oni se povla
e. Isto tako, valja napomenuti da su ovo uobi
ajeni u
inci, dakle, neato na ato su navikli gotovo svi korisnici Marihuane. Veina ljudi smatra u
inak promjene stanja svijesti ugodnim i zanimljivim, no, postoji i malen broj ljudi kojemu se high u
inak ne dopada. Marihuana uzrokuje bujicu misli, no to ne zna
i da pod njenim utjecajem mo~emo obavljati komplicirane i sofisticirane poslove. Toga moramo biti svjesni, kao ato moramo biti svjesni da veina lijekova koji se koriste za bolesti uzrokuju sli
ne popratne pojave (npr. nakon uzimanja brojnih lijekova ne bi smjeli voziti auto).
Vrlo mnogo polemike danas izaziva pitanje, utje
e li Marihuana na sposobnost vo~nje. Odgovor je jednostavan, utje
e. Kao i bilo koji lijek, tako i Marihuana utje
e na vo~nju. Postoje brojne rasprave na tu temu, a ja sam jedan od onih koji zastupaju mialjenje da Marihuana ne utje
e negativno na sposobnost vo~nje. Nekoliko istra~iva
a podnijelo je izvjeataj da Marihuana smanjuje sklonost izlaganja opasnosti i brzoj vo~nji. Najnovije prou
avanje ovog pitanja ukazalo je na to da je u
inak Marihuane na stvarne voza
ke sposobnosti vrlo malen. Naiaao sam na mnogo izvora u svojem istra~ivanju, koja ukazuju na to da voza
i koji su puaili Marihuanu, a zatim vozili, djeluju opreznije. Voze sporije i ne srljaju, niti imaju bilo kakav agresivan stav. ak su i strpljiviji, ukoliko se radi o nakakvoj gu~vi i sl. Citirati u re
enicu gosp. Pate Bantona, uva~enog reggae izvoa
a. When you smoke Marijuana, you drive nice. (Kada puaite Marihuanu, vozite lijepo). Voza
i pod utjecajem Marihuane naj
eae imaju veu i ja
u koncentraciju. S druge strane, voza
i pod utjecajem alkohola su, naprotiv, potjenjivali su njegovo djelovanje. Posljedi
no slijedi da Marihuana manje oateuje kordinaciju, a daleko manje prosuivanje, nego alkohol. Uz to, alkohol poti
e nemarnost. Dakle, alkohol igra ogromnu ulogu u nesreama izazvanim brzinom ili ljutitim reakcijama na voza
e. No, ovo ne treba shvatiti kao: Ako budem puaio Marihuanu, bolje u voziti. Vozite trijezni, tako,
isto zbog sebe.
Potrebno je razmotriti joa dva akutna u
inka, vezana uz Marihuanu. Prvi je high osjeaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potroaa
a, ovo stanje traje dva do
etiri sata nakon puaenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Naj
eai oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago eufori
no stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir poja
a. Pokuaati u opisati osjeaj high stanja, iako se ja vrlo vrlo nerado koristim tim high izrazom, prvenstveno zbog duhovnih razloga, te zbog privr~enosti koju osjeam prema Biljci. No, o tome nekom drugom prilikom. Marihuana se naj
eae konzumira (puai, jede, pije) u uskom krugu ljudi, te u intimnoj atmosferi. Mir i tiaina, ugodan razgovor i spliff (joint) koji ide u krug. aj, fini, topli
aj Marihuane s medom, ili neko fino jelo. Desetak-dvadesetak minuta nakon ato ste po
eli konzumirati Marihuanu, obuzme vas osjeaj sree. Osmijeh, kao da neprestano stoji na vaaem licu, smijali se Vi ili ne. Ako ste okru~eni ljudima, dobijete osjeaj pripadnosti. Vrlo brzo po
ne se razvijati ugodan i vrlo zanimljiv razgovor. Razgovor mo~e biti isprepleten smijehom u kojemu ne vidim niata loae. Vrijeme Vam se mo~e
initi kao da usporava. Deseci minuta mogu Vam se
initi satima. Osjeate povezanost, s Prirodom i ljudima. Ukoliko imate problema sa komunikacijom, taj problem nestaje i osjeati ete nevjerojatno razumijevanje prema druatvu s kojim konzumirate Marihuanu. Druatvo e isto osjeati prema Vama. Vrlo
esto, razgovor i dogaaji vezani uz Marihuanu ostaju nezaboravni. To je u vrlo vrlo kratkim crtama, do~ivljaj konzumiranja Marihuane u veine ljudi.
Ipak, razli
iti smo. Ono ato do~ivi jedna osoba, ne mora zna
iti da e do~ivjeti druga. Kao ato sam napisao, do~ivljaji su razli
iti i postoji, iako vrlo malen, odreeni broj ljudi koji ne primaju osjeaj promjene tijeka svijesti tako dobro kao i veina. Neki ljudi jednostavno osjeaju tjeskobu. No, uzrok tjeskobe mo~e biti vanjski, a ne unutarnji faktor. Pod vanjskim faktorom podrazumijevam okru~enje pod kojim se uzima Marihuana. Kao ato sam i rekao, ponekad je Marihuanu vrlo teako nabaviti, pogotovo ljudima koji su neiskusni po tom pitanju. Stupanjem u samu nabavku Marihuane, Vi kraite zakon. Sam osjeaj da kraite zakon mo~e negativno djelovati na vaau svijest te uzrokovati loau atmosferu prilikom konzumacije. Isto tako, postoji mogunost loaegdruatva. Nije uvijek sve super, niti je uvijek sve pozitiva. Sama
injenica da ste okruaeni nepoznatim ljudima ili da se nalazite u nepoznatom okru~enju mo~e u
initi da se osjeate neugodno. Marihuana poti
e razmialjanje, te se sve o
emu razmialjate
ini izra~enijim, zanimljivijim. Ipak, ova dva, nisu jedini uzro
nici tjeskobe i negative. To mo~e biti samo stanje svijesti, raspolo~enje i sl.
Jedna prili
no rijetka reakcija na kanabis je flashback. Flashback je spontani povratak simptoma koje izaziva sam kanabis kad osoba nije pod utjecajem promjene svijesti. Iako postoje vrlo rijetki slu
ajevi da se flashback dogaa osobama koje su konzumenti isklju
ivo kanabisa, on se obi
no ve~e i dogaa osobama koji su uz Marihuanu konzumenti jako teakih droga (npr. LSD). Ljudi koji su konzumenti isklju
ivo Marihuane, smatraju flashbackove ugodnima, no, kao i u bilo
emu, postoje i ljudi koji ih do~ivljavaju kao uznemirujue.
Kroni
no djelovanje
Postoje ljudi, naj
eae pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puae i viae od deset spliffova Marihuane na dan. Ne mo~ete o
ekivati da puaenje nema nikakve posljedice na vaae zdravlje. Ve pri samoj definiciji dima, mo~emo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO 2 iliti uglji
nog dioksida, koji ulazi u plua. No, kao ato u pokuaati objasniti, atetnost puaenja Marihuane mnogo je manja od atetnosti koju ostavlja puaenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.
Jedno od naj
eae postavljanih pitanja danaanje javnosti vezano uz atetnost Marihuane je pitanje da li ona stvara ovisnost. Marihuana ne stvara fizi
ku ovisnost. Postoje svjedoci, tisue njih, koji potvruju ovu
injenicu. Ti isti ljudi govore kako su Marihuanu konzumirali puaei i viae od 20, pa
ak i 30 godina. Marihuana nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlu
ili prestati puaiti, nije bilo nikakve fizi
ke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihi
ke ovisnosti. Psihi
ka ovisnost ovisi isklju
ivo o Vama samima, a postoje podaci koji govore da ete prije postati psihi
ki ovisni o duhanskoj cigareti nego o Marihuani. U razdoblju svojeg istra~ivanja Marihuane, nisam naiaao na niti jedan slu
aj kroni
ne psihi
ke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istra~ivanja koja su se odvijala na Jamajci i Costa Riki, koja iznose
injenicu da
ak niti veliki potroaa
i Marihuane ne izgledaju psihi
ki ovisni.
Isto tako, gotovo nitko ne govori o nesavladivoj potrebi poveanja doze kako bi ponovno imao izvorni osjeaj. Ono ato se naziva bihevioralnom tolerancijom vjerojatno je posljedica u
enja kako se kompenzira djelovanje stanja promjenjene svijesti. To bi moglo objasniti zaato su mnogi poljoprivredni radnici u nekim zemljama treeg svijeta u stanju obavljati teake fizi
ke poslove i zaato oboljeli od glaukoma, koji puae i do deset puta na dan, prolaze kroz ~ivot bez ikakvih o
iglednih smetnji uzrokovanih tom drogom. No, moramo joa jednom spomenuti da se radi o bihevioralnoj toleranciji. O zdravstvenom u
inku Marihuane te o toleranciji u tom kontekstu nema smisla govoriti jer ista koli
ina Marihuane uvijek e imati jednak zdravstveni u
inak na istu osobu. Uz to, istra~ivanja pokazuju da su nervni receptori za tjelesnu supstancu nalik na THC, anandamid, rijetki u mo~danom centru za nagraivanje (nucleus accumbens), na kokain i heroin sna~no djeluju.
Mnogo se pozornosti pridaje teoriji odsko
nedaske. To je teorija koja ka~e kako Marihuana vodi ka te~im ovisnostima. To je
ista la~. Ukoliko ste osoba koja dr~i do sebe i svojih uvjerenja, koja nije povodljiva, nema te sile koja e Vas natjerati da uzmete i
inite ono ato smatrate loaim. Svatko tko je koristio vrlo teake droge, kao ato su kokain i heroin na primjer, koristio je i Marihuanu. Ta
injenica stoji. Ipak, ta
injenica ne dokazuje da uzimanje bilo koje droge vodi k uzimanju druge. Veina ljudi koji koriste Marihuanu ne koristi heroin ili kokain, isto kao ato veina teakih alkoholi
ara ne koristi marihuanu. No, ljudi koji zagovraju teoriju odsko
ne daske, moraju biti svjesni da je veina onih koji su konzumiralji Marihuanu u po
etku puailo obi
ne cigarete. Zbog
ega su onda cigarete legalne za posjedovanje i konzumiranje?
Autor: lan Vutra Organizacije - Boodah