VUTRA
ForumZajednicaPutovanje na mentalnim talasimaPrivatna korporacija želi preuzimanje državnih zatvora diljem USA
LEGACY

Privatna korporacija želi preuzimanje državnih zatvora diljem USA

16 odgovora2,273 pregleda
AvanturaZMAJ

feb 2012.

#1
Dok se dr~avna administracija bori s velikim problemima oko bud~eta, korporativni gigant s Wall Street-a ima rjeaenje: zakup dr~avne imovine, to nije - dr~avnih zatvora. U ekskluzivnom saznanju ameri kog web politi kog lista The Huffington Post, u pismu je otkriveno kako "Corrections Corporation of America", drugi najvei operater privatnih zatvora u SAD-u, nudi zakup dr~avnih zatvora u 48 saveznih dr~ava. U pismu se navodi kako je korporacija CCA spremna otkupiti dr~avne zatvore i na taj na in "pomoi nestabilnom dr~avnom bud~etu". U zamjenu za brzi novac, korporacija CCA tra~i ugovor na 20 godina upravljanja zatvorima - takoer se navodi kako kompanija CCA garantira "popunjenost od 90%". Poslovni model - ato viae zatvorenika, vea zarada Podsjetimo - privatni zatvori ostvaruju profit na temelju broja zatvorenika, jer im dr~ava isplauje odreenu svotu po "glavi zatvorenika". Drugim rije ima, kompaniji koja operira privatnim zatvorima u interesu je te zatvore ato viae popunjavati - mnogi kriti ari navode kako se u takvom procesu masovno zatvaraju nevini ljudi. esto dolazi i do ilegalne suradnje izmeu kompanija koje upravljaju zatvorima i lokalnih sudova. Najnoviji potez CCA upuuju na veliku ekspanziju privatnih zatvora diljem SAD-a. Kompanija CCA je do sada gradila svoje zatvore, no sada - koristei ekonomsku krizu kao pogodan trenutak - planira ekspanziju i "preotimanje dr~avnog posla". The Huffington Post prenosi kako su privatni zatvori postali jako unosan biznis. Kompanija CCA je od 90-ih do danas poveala profit za ak 5 puta. Direktnu korist imaju od tzv. "ameri kog rata protiv narkotika" - policija im redovno dovodi "prijestupnike", a kompanija zarauje na svakome od njih. U SAD-u se takoer nalazi i velik broj nedokumentiranih imigranata, veinom iz Meksika, mnogi od njih zavraava upravo u privatnim zatvorima. Iz poslovne ra unice stvar je sasvim jednostavna - osuditi ato vei broj ljudi, po mogunosti na ato du~i niz godina. Privatne korporacije otimaju "posao" dr~avi Izvjesno je kako bi SAD mogla postati dr~ava u kojoj zatvorima veinom upravljaju privatne korporacije, u prilog tome idu i veliki "poslovni uspjesi" korporacije CCA. Proale godine, savezna dr~ava Ohio, kompaniji CCA prodala je najvei zatvorski kompleks - in je opravdan potrebom "krpanja bud~eta". Dr~avni slu~benici su zaklju ili kako e predajom zatvorskih kompleksa u ruke kompanije CCA, godianje uatedjeti oko 3 milijuna dolara. Predstavnici kompanije CCA bez problema javno govore o svojem poslovnom uspjehu, tako je jedan od izvranih direktora u korporaciji, Damon Hininger, izjavio: "Unato financijskim poteakoama u zemlji, mi smo jako dobro pozicionirani na tr~iatu. Zapravo, upravo zbog tih financijskih tegoba i kroni nog nedostatka novca u javnom sektoru, vjerujemo kako naaa kompanija mo~e puno pridonijeti naaim klijentima (dr~avi)." U pismu koje je poslano na adrese 48 saveznih dr~ava, kompanija CCA isti e kako su preuzeli zatvorski kompleks u saveznoj dr~avi Ohio za 72.7 milijuna dolara. U pismu tako stoji: "}elimo se nadovezati na taj uspjeaan projekt i ~elimo naaim potencijalnim partnerima u dr~avnom sektoru ponuditi podjednake mogunosti." Privatna zatvorska industrija direktno ovisi o represivnim zakonima Broj zatvorenika u SAD-u se poveao se za ak sedam puta od sredine 70-ih godina, no privatni zatvori se brinu kako bi taj trend mogao po eti opadati. "Jako slabo raste broj zatvorenika na dr~avnim razinama protekle dvije godine. Stoga ako ste u toj industriji, morate se fokusirati kako nastaviti s poslovnim rastom - logi ni zaklju ak je: kako da preuzmemo dio zatvorskih kapaciteta od dr~ave i pretvorimo ga u privatni sektor?" - isti e Kevin Campbell, jedan od analiti ara za razvoj industrije privatnih zatvora. Jedna od ~estokih kriti ara ovog sistema je i Shakyra Diaz, direktorica centra za ljudske slobode u saveznoj dr~avi Ohio. "Ako planirate popunjen kapacitet od 90%, to zna i da morate imati i dovoljan broj dostupnih kriminalaca - ako ih nema, morate ih stvoriti.", izjavila je Diaz. U SAD-u danas operira velik broj privatnih zatvora koji dobivaju novac direktno od dr~ave po glavi zatvorenika. U suradnji sa samo jednim sucem, preko 5,000 djece strpano je u zatvore pod optu~bom da su "delikventi". Sudac Mark Ciavarella dobio je preko 2 milijuna dolara mita od vlasnika privatnih zatvora za "asistenciju". Nevine osobe su zatvarane bez ikakvog procesa i suenja. Njihova sloboda zamijenjena je za isti novac. Samo jedan sudac je uniatio gotovo 5,000 ~ivota. Mo~e se samo nagaati koliko ljudi diljem SAD-a zavraava po zatvorima ni krivi ni du~ni, samo zato ato zatvorska kompanija direktno na njihovom kvantitetu zarauje ogroman novac. U godianjem izvjeau kompanije CCA jasno se daje do znanja da su trenuta ni represivni zakoni osnova na kojoj po iva njihov "poslovni uspjeh": "Potrebe za naaim kapacitetima i uslugama bi mogle znatno opasti u slu aju kada bi doalo do relaksacije po pitanju broja uhienja ili do dekriminalizacije pojedinih radnji u sklopu naaih zakona. Primjerice, svaka zakonska promjena po pitanju narkotika ili pak ilegalnih imigranata mogla bi direktno utjecati na broj uhienih osoba, osuenih i zatvorenih - sukladno tome smanjila bi se potreba za naaim kapacitetima."
metalmaniacZMAJ

feb 2012.

#2
ovo je u najmanju ruku zastraaujue...
Freaky

feb 2012.

#3
najzalosnije je sta ce to uskoro doc i kod nas,pojedinci se nisu dovoljno nakrali pa im je to novo rjesenje za izvlacit lovu Vlada priprema privatizaciju bolnica, zatvora i stara
Z&NZMAJ

feb 2012.

#4
Ovo je da se propucaa... ovaj svijet je postao odvratno mjesto za ~ivot. Iako ne vjerujem u one planet X fore, sve viae pri~eljkujem takav scenarij...
DEDEPOZNAVALAC

feb 2012.

#5
Ma ima da cutimo i pognute glave u dva reda ( falice nam crvena maramaa pa kao pioniri maleni ) odemo do posla, naravno jedina zabava ce nam biti otici u kupovinu ( da se potrosi ono malo crkavice koje nam bace pred noge ) i kuci na blok kulturno obrazovnih reklama. Sto nedodju mali zeleni da nam zavedu red ko zna mozda bude bolje.
mr.dr.SmokZMAJ

feb 2012.

#6
Pa zna se da u USA je ve ina privatnih zatvora i da je to jedan od unosnijih biznisa! Neznam emu uenje kad je to kod njih tako od kad su zabranili maricu i doalo je do pomanjkanja mjesta u kratkom vremenu.Pa su usko ili privatnici da grade nove zatvore i upravljaju njima.`ta re !Biznis je biznis!I da,ni jedan njihov strogo uvani zatvor nije dr~avni.
metalmaniacZMAJ

feb 2012.

#7
ponekad po~elim da na svijetu izbije onakvo sranje ko u zombi-filmovima, da uzmem ma etu u ruke i pobjegnem u planinu i da tako bude narednih nekoliko godina, da veina ovog izopa enog svijeta nestane i da mogu po eti od nule...
zorg555ISTRAŽIVAČ

feb 2012.

#8
Vlasnici zatvora u SAD-u kupuju 'novo meso' Dok se vlasti ameri kih saveznih dr~ava mu e s golemim prora unskim manjkovima, jedna korporacija s Wall Streeta nudi im brzo rjeaenje - gotovinu u zamjenu za dr~avne zatvore. Privatizacija u zatvorskom sustavu SAD-a ve je na djelu: deseci tisua zatvorenika, rasporeenih u stotinama kaznionica, u (ne)milosti su ameri kih profitera Tvrtka Corrections Corporation of America (CCA), najvei nacionalni upravitelj i privatni vlasnik popravnih institucija - u viae od 60 objekata dr~i oko 75.000 zatvorenika - nedavno je du~nosnicima 48 ameri kih saveznih dr~ava kao melem za posrnule kaznioni ke prora une ponudila jednokratni otkup lokalnih zatvora. U zamjenu, ta korporacija tra~i 20-godianji upravlja ki ugovor, uz dodatna jamstva da e popunjenost kapaciteta iznositi minimalno 90 posto, emu svjedo i kopija pisma kojom raspola~e Huffington Post. Industrija privatnih institucija u zatvorskom sustavu SAD-a veoma je lukrativna, a CCA izvrsno kotira na burzama. Korporacija gradi vlastite kaznionice te upravlja zatvorima koji su joa uvijek pod kontrolom dr~ave. Od sredine 90-ih upeterostru ila je prihode profitirajui na proairenju sustava dr~avnih zatvora u 80-im i 90-im, na vrhuncu tzv. 'rata protiv droge', kada su zatvore poplavile rijeke osuenih temeljem zloupotrebe narkotika. U posljednjem desetljeu, CCA profitira i na priljevu ilegalnih imigranata, nakon ato je federalna vlada pokrenula agresivnu kampanju za utamni enje osoba bez du~nih dokumenata. CCA sada nudi 250 milijuna dolara za kupnju dr~avnih zatvora. Harley Lappin, aef CCA-a i bivai direktor Federalnog ureda za zatvore, uvjeren je da njihova ponuda dolazi u 'pravo vrijeme' i da e lokalne vlasti prepoznati 'dobrobiti modela kupnje i upravljanja', prenosi Post. CCA pritom ne skriva da je njihov uspjeh vezan uz status quo u kaznenom zakonodavstvu. 'Potra~nja za naaim uslugama mogla bi biti smanjena ako se ubla~e napori u provedbi zakona i postojei standardi osuivanja ili odreivanja uvjetne slobode, ili kroz dekriminalizaciju odreenih djela', navela je korporacija u posljednjem izvjeau. 'Primjerice, bilo kakva promjena vezana uz narkotike ili ilegalnu imigraciju mogla bi utjecati na broj uhienih, optu~enih i osuenih, potencijalno smanjujui potra~nju za popravnim ustanovama', precizirala je CCA. Opasna inicijativa Protivnici privatizacije zatvora tvrde da bi prodaja mogla dodatno osna~iti mo pregovaranja korporacija u odnosu na dr~avu. Prema sadaanjem modelu, ugovori o upravljanju zatvorima mogu se relativno jednostavno otkazati, a dr~ava zadr~ava imovinska prava nad institucijama. No ako privatnici otkupe zatvore, dr~ava e imati manju kontrolu nad izmjenama ugovora, uklju ujui eventualni pronalazak novih upravlja a. Alternativno smjeatanje zatvorenika u nove zatvore koatalo bi daleko viae, upozorava Huffington Post. 'Ideja da trebamo prodati zatvore zato ato nam trenutno treba novac ini se u~asno kratkoro nim razmialjanjem', upozorava Zach Schiller, direktor istra~iva kog odjela u Policy Matters Ohio, koji je proveo nekoliko istra~ivanja o prodaji dr~avnih zatvora CCA-i. Pristaae privatizacije tvrde da bi savezne dr~ave ostvarile uatede jer korporacija re~e naknade zaposlenicima. Mnogi aktivisti za ljudska prava i graanske slobode brinu, meutim, da bi rezanje tih troakova moglo imati suprotan u inak po javnu sigurnost: aest zatvorenika, od kojih pet osuenih ubojica, pobjegli su 1998. iz zatvora pod upravom CCA-e u Youngstownu u Ohiju, nakon ega je korporacija otrpjela niz kritika zbog nesposobnih uvara i loae obuke. Ohio je proale godine postao prva savezna dr~ava koja je prodala zatvor privatnicima. Predajui Lake Erie, jedan od najveih dr~avnih zatvora, za 72,7 milijuna dolara u ruke CCA-i, zakrpala je rupu u prora unu, a prema procjeni te dr~ave, prepuatanje zatvora vanjskim upraviteljima moglo bi joj uatedjeti tri milijuna dolara godianje. No Policy Matters Ohio izra unao je da e prodaja Lake Erieja u iduih 20 godina, zbog administrativnih troakova koje e dr~ava imati prema CCA-i i promjenama u zdravstvenom osiguranju zatvorenika, tamoanje porezne obveznike koatati ak 11 milijuna dolara viae nego da je dr~ava ostala vlasnik zatvora. Lobiranje podmazuje biznis Zatvorske korporacije troae milijune intenzivno lobirajui za odredbe i zakone koji podmazuju biznis. Od 2001, CCA i ostali potroaili su viae od 22 milijuna dolara za lobiranje kongresmena, a u 2011. samo je navedena tvrtka imala na raspolaganju 37 lobista, meu kojima i Vica Fazija, bivaeg kongresmena iz Kalifornije. Korporacije surauju i s desni arskom organizacijom American Legislative Exchange Council (ALEC) koja ih povezuje sa zakonodavcima. Kroz ALEC, lobirale su za oatrije ka~njavanje nenasilnih prijestupnika i kontroverzne zakone protiv imigranata, poput onoga usvojenog u Arizoni 2010., koji je direktno pogodovao korporacijama, podsjea Post. Industrija privatnih zatvora donirala je od 2001. viae od sedam milijuna dolara politi arima i strankama. U Arizoni, 30 od 36 dr~avnih zakonodavaca koji su progurali navedeni zakon primili su novac od zatvorskih korporacija i lobista, a CCA je donirala i posljednju kampanju republikanske guvernerke Jan Brewer. Korporacije ostvaruju profit i kroz visoko rangirane 'prijatelje' i bivae zaposlenike na utjecajnim polo~ajima. Kada je guverner Ohija, republikanac John Kasich, 2010. preuzeo ured, imenovao je Garyja Mohra, bivaeg direktora u CCA-i, aefom dr~avnog odjela za kazneno-popravne ustanove; Donald Thibaut, sadaanji CCA-in lobist u Ohiju, bio je aef osoblja Kasicha u vrijeme dok je ovaj bio kongresmen i lan ALEC-a. Za reformiranje zatvorskog sustava i ostalih velikih problema u SAD-u, Amerikanci moraju prvo reformirati sustave financiranja politi kih kampanja i lobiranja. 'Da bismo to postigli, trebamo izgraditi sveameri ki pokret koji e opasne probleme povezati s razlogom demokratske reforme, ostaviti naae razlike po strani i udariti ~estoko u korijen izvora moi koja omoguuje ameri kih gulazima, svih vrsta, da vode naau zemlju', zaklju uje Huffington Post. O privatizaciji upravljanja dr~avnim zatvorima razmialjaju Arizona, New Hampshire i Florida. Dr~avni du~nosnici u Kaliforniji, Pennsylvaniji, Virginiji, Montani, Georgiji, Teksasu, Illinoisu i New Yorku trenuta no ne razmatraju takvu mogunost  u llinoisu i New Yorku, pritom, smjeatanje zatvorenika u privatne zatvore zakonom je zabranjeno. Zasad. Vlasnici zatvora u SAD-u kupuju 'novo meso' - tportal.hr /vijesti/
Dr.ChronicENTUZIJASTA

feb 2012.

#9
Slazem se s tobom metalmaniac :violent018::violent018:

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se