VUTRA
ForumZajednicaPutovanje na mentalnim talasimaMonetarni sistem/zašto smo sve dužniji i u vječnom kreditu
LEGACY

Monetarni sistem/zašto smo sve dužniji i u vječnom kreditu

83 odgovora11,882 pregleda
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#1
Naai elnici su nas razo arali. Naai elnici nas razo aravaju. Naai lideri e nas i dalje razo aravati. "Nema problema", kli emo. "Nastavite nam pri ati ono ato ~elimo uti. Recite nam kako e na kraju ipak sve zavraiti dobro". Zato ato joa uvijek ~ivimo na Zemlji iluzija. Ali sve slabijih i prozirnijih iluzija jer pukotine u armiranim zidovima "normalnosti" sve viae i viae prijete. Imamo ekonomiju koja koristi imaginarni novac za stvaranje imaginarnog progresa. Vodimo ratove financirane imaginarnim nacionalnim kreditnim karticama. Raspola~emo nacionalnim energetskim politikama u cijelosti temeljenim na imaginarnim tehnologijama i resursima. Naaa imaginarna politika imaginarnih klimatskih promjena e vjerojatno od nas zahtijevati masovnu migraciju na imaginarni planet. Kucnuo je as da si postavimo neizbje~no pitanje, tko e istupiti korak naprijed i povratiti smisao i zdrav razum naaim ~ivotima? Tko e nam ponuditi pravo vodstvo neophodno da se izvu emo iz ove ludnice iluzija u koju se pretvorila naaa kultura? Ako nee biti naai voe ti koji e nas voditi prema boljoj budunosti, tko e onda to biti? Vodstvo mo~e zna iti mnogo stvari, ali pravo vodstvo, ono koje nam je potrebno je ovo: sposobnost usklaenja ljudske sfere s biofizi kom stvarnoau. Suprotno zajedni kom mialjenju proairenom meu intelektualcima naae civilizacije, biofizi ku stvarnost ne definiraju ljudi. Nju definiraju Zemlja i zakoni prirode. Nepoativanje prirodnih zakona donosi posljedice. Naai lideri su nas razo arali politi ki. Nisu u inkovito priopili limite biofizi ke stvarnosti airoj populaciji, time su naatetili naaim dugoro nim interesima. Naai lideri su nas razo arali ekonomski. Nisu uspostavili model proizvodnje i potroanje koji mo~e trajati viae od nekoliko generacija. Nametnuli su nam upravo potpunu suprotnost odr~ivog gospodarstva i upropastili budunost. Naai lideri su nas razo arali moralno. Nisu ni ispoljili, a niti promicali najbolje strane ljudske prirode: umjerenost, velikoduanost, ljubav, dobrotu, ljubaznost, opraatanje i miroljubivost. Umjesto toga, promicali su i slavili najgore tendencije naae vrste: pro~drljivost, pohlepu, mr~nju, sebi nost, sukobe i osvete. Kona no, naai lideri su nas razo arali duhovno. Pokrenuli su industrijske sustave bez duae, otuili su nas od zemlje i naaih bogova i svetinja. Udaljili su nas jedne od drugih. Presjekli su naae duhovne povezanosti i privezali nas za industrijsku maainu o kojoj nam sada ovisi opstanak. I sada radimo, radimo, radimo... Moderna ekonomija nije znanost o svemiru. U stvari, to uope nije znanost. To je igra, igra povjerenja. Nakon ato je bezvrijedan papir zamijenio pravi novac s podlogom, ekonomija je postala kockarska igra na sreu namijenjena skrivanju injenice da je papir bez ikakve garancije zamijenio zlato i srebro. Kreditni rejtinzi su pokuaaj kvantificiranja povjerenja u papirnatu imovinu i klju ni dio igre. Ova kockarska igra na sreu se zove "Gdje je novac"? Odgovor je jednostavan, novca nema, on ne postoji. U kockarskoj igri na sreu moderne ekonomije, kredit (novac-dug) zamjenjuje novac, kredit stvara apekulativne balone, a pucanje tih balona dovodi do bankrota na dugovima koji uzrokuju nestanak kredita i kolaps ekonomije. Odgovor na pitanja gdje je nestao novac tijekom Velike Depresije i gdje je nestao novac tijekom ove zadnje globalne financijske krize je isti, nije nestao novac, nestao je kredit, jer novca kao prvo i osnovno uope nije ni bilo. Novac je odavno zamijenjen kreditom. Kad ga viae nema na raspolaganju, kredit, gnojivo ljudskog duga, u inkovito nagovjeauje kraj legaliziranoj kockarskoj igri na sreu zamaskiranoj kao moderna ekonomija, ali kreditni majstori, njihova globalna igra povjerenja sad ranjena neo ekivanim nedostatkom povjerenja u njihove pe ate i potpise, bolesni investitori, meutim nee tako lako odustati od mulja~e u kojoj su nas do sada prevodili ~edne preko vode. Oni koji su pokrenuli ovu igru, sredianji bankari i ovisnici o njima, investicijski bankari su prestravljeni da e ostati bez posla od kojeg su ~ivjeli kao bubrezi u loju zadnjih tristo godina, mo~emo biti potpuno sigurni da se nee tako lako odrei svog ~ivotnog stila i standarda. U ovom trenutku sredianji bankari zajedni ki sudjeluju u financijskoj trija~i u pokuaaju nadoknaivanja kredita koji je vrlo brzo nestao uslijed nikad veeg broja bankrota i koli ine nepouzdanih dugova. Sada, na po etku neizbje~ne bliske ekonomske, politi ke i moralne propasti, dogaaji se ine problemati ni, a ishod joa uvijek nepoznat. U retrospektivi e sve pak postati poptuno jasno, greake, razlozi, izgovori i rezultati. Iako nas sredianji bankari i vlade nisu namjeravali dovesti u ovu situaciju niata viae od mrtvog pijanog voza a koji nema namjeru izazvati udes, oni su ipak odgovorni za svoje odluke i od toga ih nee spasiti nikakav imunitet. Kriti no pitanje kojeg si sad svi skupa moramo postaviti je: `to mo~emo u initi? Jeste li umorni od sveg ovog? Osjeate li se bespomono zbog toga ato niata nije rjeaeno? Jeste li razo arani u policiju? Niata od svega ato se desilo nije bila "pogreaka", "nesretan slu aj" ili "nepredvieni dogaaj". Re eno nam je da je to i sada i prije bilo potrebno. Ali nije. Nama Ljudima je dosta. Mi Ljudi nismo obavezni ovo prihvaati. Mi Ljudi imamo svoja prava i slobode. Nama Ljudima je dosta. Sada imamo aansu i na nama le~i odgovornost, i u pogledu reakcije, i u pogledu njenog izostanka. Koji je uope smisao ~ivota svakog od nas? `to je u stvari novac i zaato ga koristimo? Koji je razlog tome da sve dr~ave svijeta bilje~e dugove umjesto dobiti? 1000 puta zaato bez obzira na evoluciju i industrijsku revoluciju imamo sve manje slobodnog vremena i sve viae odricanja? 1000 puta zaato rat zovemo mirom, tiraniju demokracijom, prevaru zakonom, ropstvo slobodom, a dug bogatstvom? Aristotel je bio prvi koji je kratko i jasno definirao novac, novac je mjerilo vrijednosti. No novac nije samo mjera za vrijednost, novac je i vrijednost mjere jer iza svake mjerne jedinice stoji i odgovarajua kakvoa onog ato se mjeri. Danas smo suo eni Pitagorinim izrazom da postoji arolija brojeva, jer novac je kao i svaka druga mjera neki broj. U emu je magija ove mjere? Pa da po nemo, dakle ovako: Nikola Tesla, jedan od najveih meu najveim znanstvenicima, dobro je znao da je elektri na energija svuda oko nas u neograni enim koli inama. Tesla je posvetio svoj ~ivot dostavi besplatne elektri ne energije (free energy) i ostalih nau nih dostignua svim ljudima svijeta. Bez obzira na to ato se Nikola Tesla joa prije stotinjak godina vozio u elektri nom automobilu neograni enog dometa zavidnom brzinom, koristei be~i ni prijenos elektri ne energije, mi smo danas joa uvijek primorani kupovati skupa prijevozna sredstva u kojima izgaraju isto tako skupi i prljavi benzin i nafta. Ovo s Nikolom Teslom, odli an je primjer za sve ono ato se dogaa u nama, s nama i oko nas, sve u svemu, sa svijetom u kojem ~ivimo baziranom na monetarnom sustavu, ekonomskom modelu koji radi protiv nas samih i svijeta koji nas okru~uje. Nikola Tesla nije samo vjerovao, on je i rjeaio problem, dokazao da mo~e biti u injeno. No svojim izumom, stvorio je problem nekim drugim ljudima koji naime nisu mogli kontrolirati neato poput elektri ne energije koja se aalje kroz zrak bez ~ica. Ti ljudi joa uvijek nisu izmislili kako naplatiti besplatnu energiju, fali im ureaj kojim bi dostavu ograni ili samo na one korisnike koji bi plaali za ovu uslugu, dakle kupce. Je li potrebno spominjati, veini najveih izuma u povijesti, radovima Nikole Tesle je od njegove smrti izgubljen svaki trag, a u nedostatku boljeg, mi i dalje koristimo izreku drugog velikog znanstevnika, Albert Einsteina: "Najte~a stvar na svijetu za razumijeti je porez na dobit". etvrti Predsjednik Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, James Madison je zabilje~io za budue generacije: "Povijest pokazuje da su bankari koristiti svaki oblik zlostavljanja, spletki, la~i i moguih nasilnih sredstava za odr~avanje kontrole nad vladama svijeta kroz izdavanje novca". Ubrzo nakon ato je postao 20 Predsjednik SAD-a, James Garfield je izjavio: "Tko god kontrolira snabdijevanje novcem u bilo kojoj zemlji je apsolutni gospodar njene sveukupne industrije i trgovine. I kad shvatite da je za nekolicinu ljudi s vrha piramide vrlo lako kontrolirati cijeli sustav na jedan ili drugi na in, neete se viae morati pitati kako nastaju razdoblja inflacije i depresije". Vratimo se na Nikolu Teslu i upitajmo se prije svega, tko je vlasnik korporativnih mass-medija? Odgovor je u prvom dijelu veoma airok, velike korporacije su vlasnici korporativnih medija za mase. Ali tko posjeduje veinske-kontrolne pakete dionica tih velikih korporacija i kroz njih kontrolira njihove "vijesti" i emitirani sadr~aj? Odgovor se u svom drugom dijelu skroz na skroz suzio na nekolicinu elitnih pojedinaca s vrha piramide koji iz tajnosti upravljaju svjetskim financijskim sustavom, globalnim napretkom i globalnim krizama.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#2
Kako zapravo funkcionira taj naa financijski sistem koji je doveo ljudsku civilizaciju do ruba propasti? Globalni financijski sustav funkcionira kroz praksu centralnog bankarstva u kojoj je od klju ne va~nosti injenica da je centralna banka privatna institucija, a sav novac u opticaju izdan kao dug prema njoj samoj. Novac kojeg izdaje sredianja banka nema apsolutno nikakvog pokria ili podloge tako da se on prakti ki stvara iz ni eg uz minimalne troakove. Naprimjer, izrada jedne nov anice od 500 eura koata otprilike 30 centi. Poljoprivrednik je naporno radio, obraivao zemlju i na kraju proizveo odreenu koli inu povra vrijednosti 100. Meutim, sustav nije zabilje~io novu vrijednost od 100 i tu je poljoprivredniku oduzeto prvih 100%. Financijski sustav je za rezultat poljoprivrednikovog rada u opticaj ubacio novu nov anicu, dug poljoprivrednika prema sustavu od 100%, i tu je poljoprivredniku oduzeto drugih 100%. Nova nov anica u opticaju kao dug vu e za sobom i isplatu kamata, pa je tako poljoprivredniku sve skupa oduzeto izmeu 250% i 300% prvobitne vrijednosti rezultata njegovog rada. Kako je sredianja banka u opticaj izbacila samo nov anicu od minus 100, a ne i novac neophodan i za isplatu kamata, tako je i poljoprivredniku nemogue vratiti naprimjer 150 kad sve skupa postoji samo 100. Poljoprivrednik je na ovaj na in zakonom prisiljen u budunosti se ponovo zadu~iti joa viae, kako bi bio u stanju platiti pristigle kamate. No novo zadu~enje opet donosi novu glavnicu i nove kamate koje je opet nemogue isplatiti i tako od postanka do propasti svijeta. Osim navedenog, naa je nov ani sustav dozvolio i poslovnim bankama stvaranje novca kroz praksu djelomi ne rezerve (fractional reserve banking). Bankama je dopuateno izdavanje novca bez pokria u svoj onoj koli ini koja premaauje iznos obvezne rezerve. Tako na primjer banka koja u kasi ima samo 30-ak dolara rezerve od ve negdje drugdje ulo~enog tueg depozita od 10,000 dolara, mo~e naaem poljoprivredniku izdati kredit od skoro 160,000 dolara. Onog trenutka kad je poljoprivrednik podigao kredit u nepostojeem novcu, magi no se poveao i sveukupan iznos novca u opticaju. Kako vam se sad ini naplaivanje kamata na novac izdan iz ni eg, jednostavnim klikom po kompjuterskoj tastaturi? Pitati se viae tisuu puta "zaato" viae nema nikakvog smisla, stigao je trenutak za tisuu puta "zato": Hitno i neodgodivo nam je potrebna monetarna reforma, nov ani sustav treba po eti slu~iti svojoj svrsi. Svrha monetarnog, odnosno finacijsko-ekonomskog sustava se mora promijeniti od onoga ato je bila u svojim korijenima u dalekoj proalosti. Svrha nov anog sustava viae ne smije biti osiguranje za ne ujan i nevidljiv prijenos bogatstva sa slabijih i siromaanijih ljudi na one monije i bogatije. Nova javna svrha ekonomskog sustava mora biti: Omoguiti svima da imaju koristi od fer i efikasne razmjene proizvoda i usluga, i odra~avati ono ime svako od nas doprinosi i ono ato svatko od nas uzima iz zajedni kog bogatstva. Da bi mogli izgraditi novi nov ani sustav s novom svrhom njegovog koriaenja, prvo moramo shvatiti zaato nas je stari nov ani sustav kao vrstu doveo do samoubojstva. Moramo shvatiti da monetarni sustav utje e na naae ponaaanje na svim razinama, osobnoj, porodi noj, lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj. Do sada je internacionalna globalna elita bankara putem izdavanja novca kao duga kroz kontrolu svake nov anice u opticaju kontrolirala i svaki aspekt naaih ~ivota, te doslovce odreivala svrhu naaeg postojanja i kao time neslobodnih pojedinaca i kao time nedemokratskih druatvenih zajednica, s katastrofalnim rezultatima. Kad radnom ovjeku posao direktno ovisi o neshvaanju, onda je upravo nevjerovatno koje razine mo~e dostii ljudska glupost. Kad ovjek od sebe radi ovcu, onda je to nadasve tu~no. Novim financijskim sustavom se pravo na stvaranje novca mora vratiti dr~avama, a novac se treba po eti izdavati kao vrijednost, a ne kao dug. Moramo promijeniti i na in na koji su do sada Vlade ubirale poreze i time si obezbjeivale stalne prihode. Moramo to no znati na ata se troai javni novac i na ata se on ne troai. Moramo promijeniti i na in na koji su do sada Vlade regulirale financijsko poslovanje izmeu pojedinaca, poduzea i ostalih organizacija. U druatvu u kojem je klju ni faktor novac, svakako je najva~nije pitanje tko ima pravo na izdavanje novca. Nakon otkria Amerike, veoma su se poja ala nastojanja za osvajanjem prava na izdavanje novca, ina e opeprihvaenog dr~avnog prava. Pojavili su se budui milijarderi koji su se pod svaku cijenu, prevarama, spletkama i krivotvorenjem htjeli do epati prava na izdavanje novca. Osnovni razlog tim pokuaajima i nastojanjima je termin "seigniorage". Seigniorage poti e iz francuske rije i "seigneur", u prijevodu gospodin, velikaa, vlastelin. U srednjem vijeku, nosioci prava na izdavanje valute su bili feudalni gospodari koji su od toga imali veliku korist. U vremenima u kojima se monetarna baza sastojala od novca napravljenog od plemenitih metala, svatko tko je imao zlato ili srebro je mogao otii u dr~avnu kovnicu i pretvoriti ih u novac na kojeg je postavljen lik suverenog. Pravo suverenog se svodilo na prisvajanje dijela plemenitih metala od kojih se izraivao novac. U tom kontekstu, "seigniorage" ili danak feudalnom gospodaru je rezultirao razlikom izmee nominalne (one nazna ene na samom novcu) i intrinzi ne (stvarne) vrijednosti novca. Porez na kovanje novca je dakle pru~ao odli an izvor financiranja feudalnim gospodarima. uvanje i baratanje novcem od plemenitih metala se odvijalo uz poteakoe, najviae zbog njegove specifi ne te~ine, pa je veina imunijih ljudi po ela polagati svoj novac u vidu depozita kod zlatara koji su raspolagali najsigurnijim sefovima u tadaanjim naseljima i gradovima. Zlatari su im pak u zamjenu izdavali prakti ne papirnate potvrde (obeanja) kao garanciju za depozite, a vlasnici su ih umjesto neprakti nog pravog novca kojeg su predstavljale mogli koristiti za trgovanje. Ova papirnata obeanja su se brzo po ela koristiti ak i kada su klijenti dolazili kod zlatara samo zbog dobivanja kredita u gotovini. Budui da su srednjovjekovni bankari (zlatari) dobro znali da e se samo vrlo nizak postotak od svih onih koji su polo~ili pravi novac kao depozit, njih izmeu 10 i 20% po zakonu vjerovatnoe vratiti u istom trenutku i zatra~iti nazad svoj novac od plemenitih metala, po eli su prodavati kreditne potvrde koje nisu bile osigurane stvarnom imovinom, odnosmo zlatom i srebrom.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#3
Tako je rođen princip danas poznat kao bankarska praksa djelomične rezerve (fractional reserve banking), odnosno minimalna količina pokrivenosti koja omogućuje zaradu kroz posuđivanje novca stvorenog iz ničeg. Ovim sistemom su srednjovjekovni bankari nekažnjeno mogli davati puno više zajmova nego što su u stvarnosti posjedovali novca. U onim rijetkim slučajevima u kojima su se našli da moraju vratiti više zlata nego što su ga imali u trezorima, bankari su dobivali podršku umjesto kazni. Prva posljedica korištenja ove tehnike djelomičnih rezervi je bila izdavanje u opticaj mnogo veće količine papirnatih potvrda o depozitiranim plemenitim metalima (novcu) od one koja se u stvarnosti nalazila u trezorima. Po kamatnoj stopi od 20 posto, isto zlato posuđeno pet puta je donosilo dobit od 100% svake godine. Dobit na zlatu kojeg zlatari nikad nisu stvarno posjedovali. Dok su zlatari pozajmljivali nestvaran novac negarantiran zlatnom podlogom, njihovi dužnici su morali plaćati stvarna dugovanja i kamate garantirane zakonom. Tako se na kraju događalo da su ti špekulanti postajali kreditorima puno većih iznosa od onih kojima je raspolagao cijeli grad. U toj situaciji su građani morali sve više uzimati nove kredite papirnatih obećanja što je pokrenulo nepošten prijenos bogatstva grada i države u trezore zlatara i gušenje stanovništva u dugovima. Ekonomisti danas koriste termin seigniorage za prihode koje centralna banka ili država ostvaruju kroz mogućnost stvaranja monetarne baze u uvjetima monopola. Isti smatraju da porijeklo fenomena datira od 27 Svibnja 1694 godine osnivanjem prve središnje banke u svijetu, Bank of England. Najzaslužniji za otvaranje prve svjetske centralne banke je londonski bankar i mason William Poterson. Engleska središnja banka je izdala 1.200.000 papirnatih funti na osnovu duga od 700.000 zlatnih funti kojeg je kralj Vilijam Oranski ugovorio s njom. Središnja banka je tako započela svoje poslovanje kupnjom kraljevog duga. Karl Marxa nisu toliko zabranjivali i mrzili zbog njegovih ideja koliko zbog toga što je u potpunosti i do detalja shvatio, i javnosti nastojao prenijeti istinu o ovom pokvarenom novčanom sustavu. U svom "Kapitalu" se 1855 dotakao i Engleske Banke. "Od početka svog postojanja, velike banke skrivene iza imena država nisu bile ništa drugo nego privatna društva špekulanata u zagrljaju Vlada koja su zahvaljujući dobivenim povlasticama Vladama mogla anticipirati novac. Time se počela gubiti nepogrešiva mjera, omjer porasta javnog duga i porasta vrijednosti dionica tih banaka, proces čiji potpuni razvoj datira od osnivanja Bank of England". Engleska banka je počela Vladi posuđivat svoj novac s kamatom od 8%, a istovremeno je imala dozvolu od Parlamenta da na osnovu istog tog kapitala još jednaput izda drugi novac i posuđuje ga stanovništvu. Engleskoj banci nije bilo dovoljno to što dok iz jedne ruke daje, u drugu ruku više prima, već dok prima, s druge strane usporedo postaje i vječni kreditor cijele nacije do posljednje pare u opticaju. Postupno je Engleska Središnja Banka neizbježno postala rezervoar zlatnog bogatstva cijele zemlje i gravitacijski centar svih komercijalnih kredita. U Engleskoj, baš kad su prestali spaljivati vještice, počeli su vješati krivotvoritelje novčanica. Potersonova banka je osim što je postala vlasnikom kapitala na kojem je zarađivala kamate, tako raspolagala i izmišljenom monetarnom masom potpuno nepovezanom s bilo kakvim stvarnim bogatstvom, s kojom je poduzimala uspješno financijsko poslovanje i izdavala kredite na kojima je zarađivala kamate. Za englesku vladu koja se odrekla prava na izdavanje novca, time je započeo dugi i nikada završeni period plaćanja kamata centralnoj banci, a za englesko gospodarstvo mogućnost da opticaj novca bez podloge promiče financijske špekulacije. Engleski primjer su kasnijih stoljeća pratile sve vlade svijeta, sve do današnje situacije u kojoj niti jedan narod nije vlasnik novca kojeg koristi i gdje su su svi dužnici privatnih banaka koje izdaju novac. Ovdje valja dodati frazu koju je davno izrekao famozni njemački financijer Amschel Mayer Rothschild: "Naša politika je izazivati ratove, a održavati mirovne konferencije, na način da ni jedna od sukobljenih strana ne izvlači korist. Ratovi se moraju usmjeravati tako da obje strane sve više tonu u zaduženje, odnosno pod našu kontrolu". "Dozvolite mi da izdajem i kontroliram snabdijevanje novcem države, pa me ni najmanje neće zanimati tko u njoj donosi zakone". Možemo citirati i Maurice Allais, dobitnicu Nobelove nagrade za ekonomiju u 1988 godini: "Aktualni način na koji bankarski sustav stvara novac je identičan načinu na koji krivotvoritelji stvaraju novac. Konkretni rezultati su isti. Jedina razlika je u tome što različite osobe od toga profitiraju". Povijest je izrodila mnogo izjava o bankama i novčanom sustavu, a ovo je svakako jedna od najzanimljivijih. Josiah Stamp je bio Predsjednik Bank of England i drugi najbogatiji čovjek u Velikoj Britaniji dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ovo je izrekao u službenom govoru na sveučilištu u Teksasu 1927 godine: "Moderni bankarski sustav stvara novac iz ničega. Ovaj proces je možda najnevjerovatnija igra prestiža ikad izmišljena. Bankarsko poslovanje je koncipirano na nepravdi i rođeno u grijehu. Bankari posjeduju planetu. Oduzmite im Zemlju, ali im ostavite moć da stvaraju novac i jednim potezom olovke će stvoriti dovoljno novca da je opet kupe. Oduzmite im tu moć i sva ogromna bogatstva poput mog će nestati, i onda će ovo postati bolji i sretniji svijet za život. Ali ako želite ostati robovi bankara i plaćati troškove vlastitog ropstva, i dalje im dopuštajte da stvaraju i kontroliraju novac". Robert H. Hemphill, šef kreditnog odjela Federalnih Rezervi u Bank of Atlanta je u vrijeme Velike Depresije 1934 ovako napisao: "Mi smo potpuno ovisni o bankama. Netko mora pozajmiti svaki dolar koji je u opticaju. Ako banke stvaraju dovoljno sintetičkog novca, mi smo bogati, u suprotnom gladujemo. Naš monetarni sustav je apsolutno neodrživ. Promatrajući situaciju u cijelosti, apsurdna tragičnost naše pozicije je nevjerovatna, ali istinita. Radi se najvažnijem pitanju kojeg inteligentni ljudi mogu razmatrati i istraživati. Graham Towers, guverner središnje banke Kanade od 1935 do 1955 godine je priznao: "Banke stvaraju novac, tome služe. Proces proizvodnje novca se sastoji od upisivanja stavke u registar. To je to. Svaki put kad banka daje zajam, stvara potpuno novi novac". Seigniorage modernih vremena fukcionira ovako. Država posudi novčanicu od 100 eura od središnje banke i u zamjenu za nju izda obveznicu od 100 eura. Na kraju godine država mora uzeti od građana tih 100 eura + kamate od naprimjer 3% kako bi je vratila legitimnom vlasniku (privatnim bankarima). Središnja banka je na tiskanje novčanice od 100 eura potrošila sveukupno samo 30 centi, a od države zahtijeva da joj vrati svih 100 eura + 3%. Središnja banka je tiskara koja se ponaša kao da je vlasnik novčanice. Seigniorage, odnosno danak feudnom gospodaru na jednoj jedinoj novčanici tako iznosi €103 - €0,30 = €102,70. Čvrsto načelo svake demokracije je da "suverenitet", odnosno vrhovna vlast pripada narodu. U državi čije je funkcioniranje uvjetovano novcem i u kojoj je narod taj koji radi i proizvodi vrijednosti što bi ih novac trebao predstavljati, a u kojoj narod nije i vlasnik novostvorenih vrijednosti odnosno novca; narod koji nije monetarno suveren ne može biti suveren niti u bilo kom drugom pogledu. Logika i zdrav razum nalažu da bi novac kojeg izdaje bilo koja centralna banka, od prvog trenutka trebao biti u vlasništvu svih građana, jer građani su ti koji čine državu, no država je prepustila pravo na izdavanje novca,monetarnu suverenost središnjoj banci,privatnoj instituciji. Ova "zbrka" oko monetarne suverenosti graniči s nevjerovatnim, ali se ispoljava kroz svaku minutu naših života s veoma negativnim posljedicama. Činjenica da se danas kad novac nema apsolutno nikakvu podlogu i kad se u biti ne razlikuje od bilo kog drugog komada bezvrijednog papira, za razliku od prijašnjih vremena kada je ispod njega stajala materijalna garancija u plemenitim metalima; država odrekla prava na stvaranje novca, dovodi do nas jedinog mogućeg zaključka u pogledu monetarne suverenosti,u pitanju je prevara ogromnih dimenzija! Upravo to i je razlog što su ova tema i informacije vezane za nju stoljećima duboko skrivane od očiju javnosti.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#4
Upravo tako, ne postoji niti jedan jedini valjani razlog zbog kojeg bi dr~ave morale od privatnih bankarskih institucija tra~iti kredite (s kamatama) u novcu stvorenom iz ni eg, a time i bez ikakve intrizi ne vrijednosti; te se tako odricale ne samo monetarne suverenosti ve i upravljanja monetarnom politikom koja je jedini na in da Vlada koju je dobrovoljno izabrao narod uti e na druatveno-ekonomsku politiku i situaciju u zemlji. 15 Augusta 1971, prestali su vrijediti dogovori iz Bretton Woodsa, slu~beno je ukinut zlatni standard (zlatna podloga). Danas su jedine dvije stvari na svijetu za koje ne postoji nikakva mjera novac i zamor ljudskog tijela. Pa ipak bez obzira na to, veina je svjetskih dr~ava zbog toga ato se guai u dugovima prema sredianjim bankama po ela produ~avati naa radni vijek i odlagati odlazak u mirovinu. Zaato? Kako iza novca viae ne postoji nikakva podloga, i bez obzira na to ato nigdje ne stoji da je sredianja banka vlasnik novca u trenutku njegovog nastajanja, sredianjoj banci eventualno treba platiti sumom kojom se uobi ajeno plaaju tiskare, to nim iznosom troakova za tiskanje novca. S ukidanjem zlatne podloge 1971 godine, novcu viae ne daje vrijednost onaj tko ga izdaje ve onaj tko ga prihvaa. Potpuno je o igledno da guverner sredianje banke svojim potpisom na svaku nov anicu-zadu~nicu navodi druatvenu zajednicu u la~no uvjerenje da je i dalje on taj koji novcu daje i garantira (nepostojeu) vrijednost. Centralne banke su privatne institucije koje proizvode novac iz ni eg i posuuju ga dr~avama koje se tako zadu~uju prema bankama. Zajednica je meutim prevarom uvjerena da su centralne banke u javnom vlasniatvu samo na osnovu toga ato izdaju novac. Svaka Vlada kojoj primarni cilj nije vraanje monetarne suverenosti narodu koji ju je izabrao izdaje nacionalne interese. Po etkom proalog stoljea, financijskim svijetom su dominirale 4 mone obitelji, Rotshild, Rockfeller, Morgan i Warburg. Te su obitelji vraile pritisak na Vladu Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava da donese zakon o formiranju jedne velike centralne banke, u njihovom vlasniatvu. Ovaj veoma ambiciozan projekt je svakako morao voditi ra una o tome je li javnost spremna preuzeti rizik monetarne koncentracije u rukama nekoliko apekulanata. Skupina milijunaaa je 1886 godine kupila otok po imenu Jeckyll Island i od njega napravila lovno podru je i zimovaliate. U veoma kratkom periodu je ovo postao najeksluzivniji klub u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. Do po etka 20 stoljea, u ovom klubu se koncentrirala jedna aestina sveukupnog planetarnog bogatstva . O njegovoj ekskluzivnosti dosta govori i da su izmeu osoba kojima je u njega odbijeno lanstvo Predsjednik McKinley i Winston Churchill. S po etkom novog stoljea je Morgan, prosvijetljeni financijer po eo airiti glasine o neizbje~noj insolventnosti i propasti velikih kreditnih institucija uzrokujui tsunami bankrota i zapljena imovina. Povijest je zabilje~ila da je Morgan ispao najvei profiter nacionalne financijske panike 1908 godine, a najvea posljedica krize je da je Kongres ubrzo formirao Nacionalno Monetarno Tijelo. Usporedo s time su 1910 godine vlasnici najveih banaka i tvrtki u SAD-u formirali tajno udru~enje i u Studenom odr~ali sastanak na otoku Jekyll Island, skriveni od o iju javnosti. Ovom tajnom okupljanju su prisustvovali ljudi i predstavnici osoba koje su u rukama imale 1/4 tadaanjeg svjetskog bogatstva: Frank Vanderlip, Charles Norton, Nelson Aldrich, Abraham Andrew, Paul Warburg, Henry Davison i Benjamin Strong. Razina tajnosti ovog sastanka je iala do toga da okupljeni jedan drugoga nisu smjeli oslovljavati prezimenima. Umjesto nemilosrdne bitke za konkurenciju na slobodnom tr~iatu, na ovom su se tajnom okupljanju ljuti konkurenti dogovorili o meusobnoj suradnji i postali partneri, Rothschild, Rockefeller, Warburg, Morgan, Kuhn i Loeb & Company. Zaklju ili su da se pri osnivanju nove centralne banke iz njenog naziva mora izostaviti termin "centralna banka" jer Amerika ne bi prihvatila takvu insituciju. Dogovoreno je i da e pred o ima javnosti Kongres biti taj koji e upravljati centralnom bankom, ali e imena pravih privatnih vlasnika ostati sakrivena. Ovi poslovni ljudi ija je najva~nija djelatnost financijska apekulacija su dobro znali i da javnost ne smije pomisliti da e New York biti pravi i jedini izvor moi, pa je shodno tome osmialjen i trik s 12 regionalnih banaka. Uvjeravanju javnosti u poaten i demokratski nov ani sustav bi svakako trebala pridonijeti i injenica da e u imenovanjima upravnog odbora i guvernera glavnu rije imati predsjednik dr~ave, ali to nee biti od neke naro ite va~nosti budui da on nee moi uticati na njihove odluke. Ako vas ikada netko bude pitao kada su osnovane Federalne Rezerve (FED), na ovom tajnom sastanku na otoku Jeckyll Island je stvorena institucija kojom je pravo na izdavanje novca oduzeto ameri kom narodu i preba eno u ruke privatnih bankara koji e se njime korisititi prema vlastitim potrebama. Krajem 1913 za vrijeme bo~inih blagdana kad je veina kongresmena poput svih ostalih ljudi slavila i odmarala u krugu svojih obitelji, kroz Kongres je proguran Zakon o Federalnim Rezervama kojeg je poslije potpisao Predsjednik Woodrow Wilson. Nedugo zatim, shvativai ato je u stvari u inio, Predsjednik Wilson je izjavio da je nesvjesno upropastio svoju dr~avu. Ameri ki Predsjednik Abraham Lincoln je joa davno shvatio problem monetarnog sustava i novca duga, pa je stoga uspjeano pustio u opticaj nov anice neoptereene dugom i kamatama, zbog zelene boje nazvane "Greenbacks". Predsjednik Linkoln je ubrzo nakon toga ubijen, a ove nov anice povu ene iz upotrebe. Iz novije proalosti izvla imo joa jedan slu aj od velike va~nosti za monetarnu politiku. Predsjednik John Fitzgerald Kennedy je dobro znao da po Konsituciji samo Vlada ima pravo na izdavanje novca. Kenedijev se potpis naaao na izvranoj naredbi broj 11110 na osnovu koje je tiskano preko 4 milijarde nov anica sa natpisom "UNITED STATES NOTE" umjesto "FEDERAL RESERVE NOTE". Tim je potezom Predsjednik Kenedi vratio monetarnu suverenost ameri kom narodu, naravno izdani novac nije bio optereen dugom i kamatama. Nedugo zatim, John Kennedy je ubijen u atentatu, a spomenute nov anice povu ene iz upotrebe. Od klju ne va~nosti za razumijevanje onog ato se danas dogaa u svijetu, svakako je i pitanje kako, gdje i zaato je roena ideja o globalizaciji. Ideja o globalizaciji je roena u glavama istih osoba koje su nam oduzele monetarnu suverenost i nametnule ovaj pokvareni nov ani sustav. Naprimjer, sin Paul Warburga, suosniva a Federalnih Rezervi, James Paul Warburg se u govoru pred Senatom SAD-a 17 Velja e 1950 ovako izjasnio: "Treba nam jedna Svjetska Vlada, htjeli mi to ili ne. Jedino pitanje koje se namee je hoe li se Svjetska Vlada roditi dobrovoljno ili na silu". Po etkom 20 vijeka, to nije 1901 godine je Edward Alsworth Ross, otac ameri kih druatvenih nauka izdao knjigu s naslovom "Kontrola Nad Druatvom". John D. Rockefeller se potpuno oduaevio ovim djelom i ve je 1902 godine u svojoj namjeri za sticanjem kontrole nad druatvenom zajednicom formirao "Odbor Za Ope Obrazovanje". Nakon par godina, 1919 je Rockefeller formirao "Meunarodni Komitet Za Mentalnu Higijenu" koji se poslije razvio u "Svjetsku Federacija Za Mentalno Zdravlje". Tijekom vremena su izvoeni psihijatrijski i kemijski eksperimenti razli itih vrsta na ~ivim ljudima od kojih je najpoznatiji projekt MK-ULTRA, a Rockefeller je direktno i indirektno postao klju na osoba u svemu onome ato se ticalo nau nih dostignua u istra~ivanju kontrole misli. 1946 godine je Rockefeller darovao prvom Generalnom Sekretaru Ujedinjenih Naroda, Trygve Lie-u ek na preko 8 miliona dolara za kupnju zemlje na Manhattanu na kojoj je poslije izgraeno sjediate Ujedinjenih Naroda. Odmah nakon 2 svjetskog rata se kroz UN po ela airiti i podsticati ideja o izgradnji novog svjetskog poretka, a kroz znanost, opet zahvaljujui najviae Rockefelleru se doalo do saznanja da se umjesto upotrebom vojne i policijske sile puno bolji rezultati mogu postii mirnim putem. Znanstvena mentalna istra~ivanja su pokazala da svaka Vlada koja se bude koristila tim saznanjima mo~e u roku od samo jedne generacije ostvariti potpunu kontrolu nad graanstvom, a za stanovniatvo e ostati tajna kako se u njihovim umovima raaju odreena ubjeenja. Danas, to nije na konferenciji u Kopenhagenu, neki su se elitni pojedinci koje nijedan narod nije izabrao demokratskim putem ve po eli nazivati Globalnom Vladom. Podsjetimo da je krajnji cilj obrazovanja zasnovanog na ideji o kontroli nad druatvom taj da nigdje na planeti ne smije postojati niti jedan drugi oblik obrazovanja osim onog o svjetskom graaninu. Ideja o svjetskom graaninu mo~da i nije tako loaa, ali namjere koje su ispod nje sakrivene su pokvarene do sr~i, Jedan Narod, Jedna Vlada, Jedna Privatna Banka, Jedna Valuta, Apsolutna Kontrola. Ako vam to nije bilo poznato do sada, stigao je trenutak da saznate, isti ljudi koji su vlasnici Federalnih Rezervi su financirali i Staljina i Hitlera, direktno i indirektno iz vlastite koristi palili ~ariata svih ratnih sukoba modernijih vremena. Nedavno je deklasifikacijom tajnih dokumenata izaalo na vidjelo i da je jedan od najveih izvora financija Hiler pronaaao u djedu predzadnjeg Predsjednika SAD-a Georga Busha, Prescott Bushu.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#5
Znate li otkuda vuku porijeklo kartice koje provla imo kroz kontrolne ureaje svaki put kad ulazimo i izlazimo s posla? Nekad najveu ameri ku korporaciju IBM i Holokaust povezuje tehnologija pru~ena nacistima za kontrolu prisustva, Hollerith-ov tabulator. Sigurno su vam poznate slike iz koncentracionog logora Auschwitz. Suosniva i Federalnih Rezervi, Rockefeller i Warburg su kroz svoje kompanije Standard Oil i I.G. Farben izgradili ogroman industrijski kompleks, radni logor sveukupne veli ine 40-ak kvadratnih kilometara s nazivom Auschwitz, u kojem je radila i proizvodila robovska radna snaga i u kojem su se obavljali straani medicinski eksperimenti nad logoraaima. Mo~da e vam se ovo initi neprihvatljivo, no najva~nija posljedica 2 svjetskog rata je i sam cilj zbog kojeg je pokrenut, proglaaavanje nov anice Federalnih Rezervi za rezervnu svjetsku valutu. William Pitt je prije viae od dva stoljea ukratko sa~eo ono ato se dogodilo sredinom 40-ih godina proalog vijeka: "Neograni ena mo je sklona kvarenju umova onih koji je posjeduju", ato je 1887 Lord Acton uobli io u "Vlast korumpira, a apsolutna vlast apsolutno korumpira". 1944 godine u mjestu Bretton Woods je na prvoj meunarodnoj monetarnoj konferenciji Ujedinjenih Naroda postignut kona ni sporazum o poslijeratnom Novom Svjetskom Poretku kroz kojeg je otpo elo masivno prebacivanje moi iz dr~avnih u ruke privatnih bankara i internacionalnih korporacija. Konferencijom Bretton Woods je nov anici Federalnih Rezervi takoer dodijeljen i monopol za kupoprodaju nafte i zlata. Pod kontrolom Federalnih Rezervi, na tom su skupu roeni Meunarodni Monetarni Fond (MMF) i Svjetska Banka koji su od tada namjerno i bezobzirno uvukli takozvane zemlje u razvoju u ekstremno visoke dugove. Danas s apsolutnom sigurnoau mo~emo utvrditi da su Svjetska Banka i MMF-a iako ne koriste metke i bombe, svojim instrumentom za mu enje, inzistiranjem na konstantnom ekonomskom rastu, ekonomskim teoretiziranjima na ra un ljudskog blagostanja nedvojbeno u inili vee atete veem broju ljudi nego bilo koja druga civilna institucija u povijesti, potpuno suprotno proklamiranim ciljevima njihovog postojanja. U situaciji u kojoj internacionalne korporacije poput Meunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske Banke imaju stvarnu nadnacionalnu vlast, kakva se mogunost otvara vladama u definiranju politika koja bi se trebale kretati u smjeru ljudskih prava? Nikakva! Svima nam se pred o ima odvija nezaustavljivi proces stalnog smanjivanja ljudskih prava, sve veeg vojnog i policijskog aparata, kontrola i zakona. Ono ato nam mora biti jasno u pitanju ovih nadnacionalnih tijela je da nam je u ovim godinama globalizacije, kontrola nad politi kim, gospodarskim i socijalnim pitanjima u potpunosti istrgnuta iz ruku. Pravi protagonisti su postali sredianje banke zajedno sa velikim financijskim organizacijama roenim monetarnom konferencijom u Bretton Woodsu. Ove strukture djeluju u skladu s racionalnoau kakvu mo~e imati samo fiktivni meunarodni financijski kapital-dug. Ovim organizacijama u potpunosti nedostaje demokratski legitimitet, izvan su kontrole isto kao ato je i kontrola koju su nekad imale Vlade sada u rukama centralnih banaka. Ujedinjena Europa nije ideja koja je nastala prije dva sata, ona je sastavni dio projekta globalizacije od prvih trenutaka. Paneuropski pokret je najstariji pokret za ujedinjenjem Europe kojeg su od njegovog osnivanja 1922 financirali Louis Rothschild i Max Warburg. 07 Velja e 1992 godine je u nizozemskom gradu Maastricht 12 tadaanjih zemalja lanica potpisalo Ugovor o Europskoj uniji, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta. Time je suverenitet naroda Europe preneaen na entitet koji e za njih odlu ivati kroz eurobirokrate koje nisu izabrani demokratskim putem, ve postavljeni od strane nadnacionalnih financijskih moi osloboenih kontrole i odgovornosti. Naravno, Europskoj Centralnoj Banci je kao privatnoj instituciji obezbjeeno isklju ivo pravo na izdavanje nov anica unutar zajednice. Pristupanjem Eurosustavu, nacionalne sredianje banke uz odobrenje ECB-a posuuju dr~avama i bankama valutu (euro) koja nema nikakvu materijalnu podlogu, uz kamate i obvezu na povrat ukupne vrijednosti koju je euro zadobio kroz svoj opticaj. 1969 godine je porota u Minnesoti (SAD) pozvana da odlu i o tu~bi koju je First National Bank of Montgomery podnijela protiv Jerome Daly-a, ime su temeljne zna ajke danka feudalnom gospodaru-sekundarnog seignioragea (bankarska praksa djelomi ne rezerve) iznijete na vidjelo. Banka je zahtijevala zapljenu kue optu~enog jer je na njoj bio objeaen teret hipoteke od 14 tisua dolara. Daly, ina e uva~eni odvjetnik je predstavio sudu protivljenje izvranoj mjeri na temelju toga da mu kreditna institucija (banka) nikad nije isporu ila odgovarajuu protuvrijednost za taj dug (osnovni uvjet za valjanost ugovora). Daly je smatrao da su zbog toga ato mu banka nije dala pravi novac u zamjenu za njegovo zadu~enje i tu~ba i hipoteka neva~ee. U po etku je ova obrambena taktika izgledala apsurdno sve dok nije pozvan svjedo iti gospodin Morgan, predsjednik banke u pitanju. Zahvaljujui njegovom svjedo enju, slu aj je neo ekivano promijenio smjer. Predsjednik banke je potvrdio da njegova kreditna institucija redovito stvara novac iz ni ega kako bi mogla izdavati svoje kredite, i da je to standardna bankarska praksa. Sudac je njegovo svjedo enje komentirao izjavom da mu to li i na prevaru. Tu~itelj je priznao da je u suradnji s Federalnim Rezervama iz Minneapolisa cjelokupan iznos od 14.000 dolara na temelju navodnih kreditnih prava nastao obi nim unosom te sume u ra unovodstveni registar i da je to odgovarajua naknada i za potvrdu zakona, i za potvrdu hipoteke. Gospodin Morgan je priznao da ne postoji niti jedan zakon ili propis u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama koji je njegovoj banci na to dodijelio pravo, pa je i doti ni Sud donio odluku da kako bi bila pravno valjana, tu~ba u pitanju mora sadr~avati legitimnu protuvrijednost u obziru na izvor zahtjeva. Sud je odbio zahtjev banke za zapljenom kue optu~enog. Ova sudska odluka potvruje da bankari izdaju zajmove bez ikakve stvarne protuvrijednosti u zamjenu za dug i da su stoga njihovi krediti zakonski nevaljani. Belgijski lord i aktualni predsjednik misterioznog kluba Bilderberg, Etienne Davignon je nedavno priznao da se roenje euro valute mo~e pripisati upravo tom tajnom klubu. Bilderberg je klub iji su lanovi svjetski elitisti, izmeu ostalih Henry Kissinger, Bill Clinton, aktualni Predsjednik Europske Komisije Jose Manuel Barroso i Predsjednik Europske Sredianje Banke Jean Claude Trichet. Osnovao ga je davne 1954 godine Princ Bernhard od Nizozemske, ovjek s nacisti kom proaloau, takoer i osniva WWF-a (svjetska organizacija za zaatitu prirode). Prije nekoliko godina je aktualni Talijanski Predsjednik Giorgio Napolitano (registrirani lan komunisti ke partije) proglasio faaistima sve one koji se protive ideji Europske Unije. Arrigo Molinari, bivai upravnik policije u Genovi je zbog prakticiranja prisvajanja seignioragea pokrenuo tu~bu protiv Talijanske Sredianje Banke i Europske Sredianje Banke. Po etak suenja je bio zakazan za 5 Listopad 2005, no Molinari je 17 Rujna likvidiran ubodima no~em. U izmialjenom svijetu sredianjih banaka, Talijanska Centralna Banka - Banca d'Italia, monetarna institucija koja je imala otvorene crne ra une na otocima Kajman predstavlja jedan od najdokumentiranijih slu ajeva u novijoj povijesti. Otkriveno je naime da je ta sredianja banka, u potpunoj suprotnosti s statutom, u privatnom vlasniatvu. Protiv centralne banke je u Listopadu 2004 Giovanni De Gaetanis pokrenuo tu~bu na koju se ova nije obazirala, pa je spomenuta institucija jedva izbjegla zapljenu guvernerovog stola uplatom u zadnjem trenutku iznosa od 276,68 eura ovjeku koji ju je tu~io. U Rujnu 2005 godine, presudom suca u mjestu Lecce je praksa prisvajanja seignioragea proglaaena ilegalnom, a samim time je i javni dug odjedanput postao nepostojei. Srpnja 2006 godine, Banca d'Italia je na Vrhovnom Sudu uspjela poniatiti presudu suca iz Leccea. U subotu 16 Prosinca 2006 je u potpunom medijskom mraku objavljen novi statut sredianje banke u kojem je izmanipuliran lanak 3 u kojem je jasno definirano vlasniatvo nad tom insitucijom, izbrisan je dio u kojem je do tada stajalo da centralna banka mora biti u narodnom vlasniatvu. Time je javni dug ponovo ozakonjen. Pitanje zaato nam banke posuuju s kamatama naa vlastiti novac i dalje ostaje otvoreno.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#6
Naaiai lideri nas nisu razo arali zbog njihove nekompetentnosti. Zapravo oni su, to je sasvim sigurno, vrlo kompetentni u onom ato ine. Ne treba biti Albert Einstein da bi se doalo do zaklju ka da naai lideri ne rade u naau korist. Korporacije, nakon ato su stekle pravni status i besmrtna graanska prava, zarobile su i preusmjerile cijeli smisao ljudskog postojanja. Korporacije su trijumfirale nad ljudima koji su ih stvorili i postale naai vrhovni gospodari. Korporacije su ogromne hrpe novca ija je jedina namjera postati joa vea hrpa novca, ne postoji druga svrha njihovog postojanja. Korporacijama predsjedaju ljudi, ali one nisu ljudske. One su nadljudske i nepogreaivo efikasno guae ljudsku sferu skupa s ostatkom planete. Nema kvadratnog centimetra na cijeloj planeti kojeg nisu dostigle svojim hladnim ticalima. Nema lidera koji se ne nalazi na njihovom platnom spissku, direktno ili indirektno. Od korporacija nitko nikada ne treba o ekivati nikakvo pravo vodstvo jet to nije u njihovoj prirodi. One su istroaeni oportunisti uvijek u potrazi za novim profitom koji zanemaruju biofizi ku stvarnost sve dok katastrofalne promjene ne postanu neizbje~ne, i u tom trenutku tra~e nove prilike i ~rtve, kraj pri e. To je tamna logika stroja, tamna logika naaih gospodara. Mo~emo li barem to priznati? Ako emo i dalje pasivno sjediti dok te monstruozne kreacije siluju naae brae i sestre i cijelu zemaljsku kuglu, mo~emo li barem pokuaati imenovati onog koji nas napada? Mo~emo li biti iskreni sami pred sobom i naaom djecom o tome? Jesmo li u stanju zadr~ati barem mrvicu ljudskog dostojanstva u svom ovom kaosu? Prestanimo se dakle zanositi da e nas naa slijedei voa, izabran ili postavljen, nekako osloboditi zahvata krakova multinacionalnih korporacija i vratiti pravi smisao naaem postojanju i ~ivotima. Prikladna analogija je razmatranje ovih multinacionalnih korporacija kao parazita koji su potpunosti kolonizirani ljudsku vrstu i proairili se po cijelom globusu. Ovom nametniku se do sada nismo uspjeli suprotstaviti, on radi od nas ono ato po~eli. Katastrofalne promjene kojima se koristio parazit-korporacija za stvaranje novih prilika za bogaenje viae ne uklju uju samo kolaps nekog tr~iata, nekog ekosustava, jedne korporacije, neke vrste ili industrije. Sada uklju uju katastrofalan kolaps sveukupne globalne ekonomije, a mo~da ak i kolaps itave biosfere. Konvulzije e protresti cijelu planetu Zemlju prijetei ne samo naaoj civilizaciji ve mo~da ak i naaem opstanku kao vrste. Naa sustav nije niata drugo nego u inkovita maaina za koncentriranje realnog bogatstva, to je ono ato ine naai paraziti-korporacije, to je jedino ime se bave, sve ostalo je suviano. Isisavajui iz nas dostojanstvo, ovje nost i duau, parazit-korporacija je pretvorio naae vitalne funkcije potpuno ovisne o njemu, izgubili smo naae najva~nije sposobnosti. Drogiramo se njegovim novcem-dugom, la~nom edukacijom i informacijama, fosilnim gorivima, naaa tijela i umovi su bolesni, naaa "odgovarajua" tehnologija je uglavnom spremna za odbacivanje, miaino tkivo nam se pretvorilo u masno, postali smo bezduana i ravnoduana stvorenja, naae zajednice su podijeljene, naai resursi iscrpljeni, naaa planeta na izdisaju.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#7
U po etku, Korporatizam je stvorio Boga. Idola kojeg se treba bojati, nazvao ga je pomalo sebi no, Kreditapital. Kreditapital je Bog muakog spola koji je prisutan u svemu i svugdje na ovome svijetu, iznad svih stvari i iznad svih mjesta, kako okom, tako i okom. Izrastao je i proairio se u ki mi ekonomskog kolonijalizma i principu zajedni ke kolektivne misli. Tako je zorom zapo eo i mrakom zavraio Prvi Dan. I re e Kreditapital: "Zemlja je kaos, konfuzija i tama. Neka bude Doktrina, i doktrina bi". I stvori Bog ekonomiju koja je zagospodarila svijetom. I sve je bilo dobro. I re e Bog: "Neka bude legija ekonomista propovjednika dobrih vijesti. Neka bude i Crkva odgovorna za kult doktine." I tako bi. Iznikle su Sredianje Banke, Svjetska Banka, Meunarodni Monetarni Fond i Svjetska Trgovinska Organizacija, institucije koje primjenjuju svoje zakone. KrediKapital je rekao da te institucije moraju biti 100% nepogreaive, i nakon toga drugi malo manji Bog, i ne tako jako siguran u samog sebe, porodi djecu, Strukovna Udru~enja. Pao je mrak, zavraio je Drugi i svanuo Trei Dan. I re e Bog: "Neka se rode djeca nama sli na, nama identi na". I Kreditapital stvori multinacionalne korporacije po svojoj slici da bi se obogatio u njihovo ime. Pala je no i rodila se zora etvrtog Dana. I blagoslovei ih, re e Bog svojim multionacionalnim kerima: "Oploujte se, budite efikasne, profitabilne i mno~ite se, preplavite Zemlju i sebi je podlo~ite. Poaaljite ribe morske i ptice na nebu, i sve stvorove koji pu~u ili hodaju, na Zemlju". I tako bi. Rijeke, mo vare, mora, zemljiata, ~ivotinje, ljudi, krajolik, klima, sve je postalo predmet transakcije, sve se naalo na popisu uniatenja. Tama je prekrila planetu, zavraio je etvrti i svanuo Peti Dan. I re e Bog Kreditapital: "Neka budu razli ite kategorije ljudi". I tako bi, Bog stvori iskoriatavanje nekih ljudskih bia, velike veine. Nastale su kategorije prekomjernih viakova ~ena, autohtonih naroda, crnaca i crnkinja, dje aka i djevoj ica. I re e Bog: "Beskorisni nemaju prava, ne misle, a ako ak i razmialjaju, grijeae. Njihova funkcija je da rade i proizvode uvijek sve viae roba i usluga koje se mogu kupiti i prodati, koje stvaraju bogatstvo, krv koja hrani korporatizam i Kreditapital". I tako bi. Sluge i sluakinje, kune pomonice, uredski ~ohari, ruke od pamuka, nokti od gume, lea za prenoaenje zlata, dijamanata i coltan-a. Radni dan od 16 sati, ugovori na odreeno vrijeme i dugi niz eufemisti kih mehanizama ropstva. Ponovo je pao mrak, zavraio je Peti i zapo eo `esti Dan. Bog si prekrije lice rukama i re e: "Neka pljuati kiaa demokracije". I tu polovi no pogrijeai. Iznad nekih zemalja pljuati, a iznad nekih ne, no u niti jednoj zemlji nema sprovoenja demokracije. Prikazuje se u zatvorenim izlozima i skoro je uvijek neupotrebljavana. Koristi se samo u nekim rijetkim prilikama, najviae u politici jer Bog Kreditapital nije poslao upute kako demokraciju koristiti u gospodarstvu, kulturi, odnosima izmeu muakaraca i ~ena, agrikulturi, prehrani, na radnim mjestima, industriju, u zdravstvu, ... Padne `esta no i svane Sedmi Dan. Kreditapital se zagledao u ono ato je u inio, sve je bilo savraeno. I od tada, od Sedmog Dana, Osmog Dana, Devetog Dana i tako sve do kraja vremena, Bog Kreditapital i njegovih par Anela u~ivaae u odmoru, relaksaciji, gozbama, smijehu i nepreglednoj raskoai. Zamahnuo sam par puta sna~no krilima i poletio nazad prema kui, nje~no sletio, odbacio ih, ponovo od Cigana postao ovjekom i krenuo povrainom Zemlje prema Bogu. Nisam ga trebao tra~iti, to no sam znao gdje u ga pronai.
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#8
Pokucao sam na vrata, ljubazno mu se zahvalio ato me primio i upitao mo~e li me posluaati par minuta. Ma ne brini brigu stari prijatelju! Upravo zavraavam prije predvienog roka s ovogodianjim rajskim prora unom baziranim na sisanju do zadnje kapi krvi Balkanu i isto nim podru jima. Reci mi! Najmoniji ste i najimuniji ovjek na svijetu, oduvijek i zauvijek. Nema te nacije ili naroda u stanju da se bori protiv vas, ili da vas ugrozi. Danas, sada, ovog trenutka mo~ete imati sve ato po~elite. No svi se pitaju samo jednu stvar, svih zanima jedno te isto, ato vam je na umu i ato ~elite postii? Baa ti hvala za ovo pitanje. Ve stoljeima ja i oni poput mene radimo na osvojanju svijeta. To je vrlo teaka obveza i dugo je u proalosti vremena trebalo za posjedovati ljude barem djelomi no. No danas, zahvaljujui medijima, poboljaanjima u tehnologiji i pohlepi vaaih predstavnika politi ara, napravili smo veliki kvalitativni i kvantitativni skok. Danas imam u rukama instrumente kojima mogu pokoriti bilo koji narod u samo par godina. Pri am o nevidljivom, nesvjesnom, ali potpuno stvarnom robovlasniatvu, bez sporednih krvoprolia. To znam, svi to znamo jako dobro, no ono ato nas zanima je kada ete se zaustaviti, prestati, koji su kona ni ciljevi? Zbilja nisi dovoljno obraao pa~nju na mene stari prijatelju, ja ~elim cijeli Svijet, + 5% naravno! Ne razumijem, kako mo~ete o ekivati da ete pokoriti ama baa sva ljudska bia? Ima nas preko 6 milijardi, podijeljeni smo u stotine naroda, gotovo svi smo suvereni. Starno si mi simpati an, zbilja puno istra~ujea i u ia, ali si joa uvijek slab prema romantici. Najvei dio posla obavljate vi ljudi sami, robujete jedni drugima u monim maainama psiholoakih terora i osjeaja krivnje koji e moj projekt dovesti do kona nog uspjeha. Moje intervencije su tu svedene na minimum. Sami ste si stavili okove i zatvorili u kaveze, poput ovaca ste se zatelebali u sigurnost i aroganciju da ste svijet dobrih ljudi nasuprot onih zlih, prekju er crnaca, ju er Rusa, danas Muslimana i pedera, sutra Kineza. Pastir koji je na vas motrio vas je meutim i dr~ao u zarobljene izmeu ograda. Par puta godianje se pojavi vuk, ali umjesto da vas pojede, on vam oaiaa runo. Vama je ovo oduvijek odgovaralo. Drugo jutro se u obli~njem kafiu jedne ovce potu~e drugim ovcama, ispiju kavu, a zatim sagnu glavu dolje i po~ure na posao u proizvodnju vune koja je neophodna za sljedee beskorisno aiaanje. Ha, ha, ha, oprosti, ali svaki puta umrem od smijeha kad se tog sjetim. Mislite na poreze? Zna i da je istina da su oni nepotrebni? Pa naravno da su porezi nepotrebni dragi moj prijatelju, preko 90% vaaih poreza slu~i za moju i plae mojih kompanjona. Vi proizvodite vunu, a mi vas aiaamo, oduvijek i zauvijek. Kako ono ti uvijek govoria? Vuk je vuk, zato jer je ovca uvijek samo ovca koja ostaje bez novca, ha, ha, ha. Koji je vaa sljedei korak, na emu radite trenutno? Trenutno guramo ljude, poduzea i dr~ave u dugove, to je jako smijeano, jesi li znao, pogotovo ato nismo skriveni u potaji ve radimo na svjetlu dana. Ok, na kraju ete sve posjedovati, no ato nakon toga? Najva~nije od svega je da ovjek ~ivi u konstantnom strahu, stresu, savraen rob ne smije niata posjedovati i mora se uvijek bojati da ne izgubi ono malo ato ima. Sjeaa se Janis, zar ne, sloboda je samo druga rije za ono kad ti niata viae nije preostalo za izgubiti. Ali ata ako se neka ovca probudi, svi naai politi ari? Svi su vaai politi ari moje sluge. Uostalom, to si i sam prijetio, mi ve du~e vrijeme ne ubijamo ljude. Ako se neka ovca i probudi, za par minuta je kroz medije za cijeli svijet postala pedofil, prevarant, satanist, apijun, mentalni bolesnik, kako na televiziji i novinama, tako na internetu, forumu, blogovima, portalima, posvuda. Kennedy nas je dobro naguzio i njega smo morali ubiti. Napravio je samo jednu pogreaku, prvo je tiskao novac, a tek onda o tome informirao stanovniatvo, moram priznati da smo tada zbilja dobro proali. Njega je zbilja bilo potrebno ubiti, vjeruj mi. Zamisli da je svaka dr~ava na svijetu po ela atampati svoj novac, koje bi sranje nastalo. Svi bi radili samo dva sata na dan, svugdje bi zavladala srea i blagostanje. Hvala vam na iskrenosti, zaato nam otkrivate sve ove tajne? Za nas viae nema nikakve nade, nije li tako? Na~alost ne, u pravu si. Naravno, kada bi ljudi sutra po eli u iti pravu istinu, izbjegavati balege i upijati prave informacije ..., ali ovjekovoj genijalnosti su ravni samo ljudski ponos i njegova glupavost. Sada je na potezu glupost, pa sam se ugodno osjeam i nemam nikakvih briga. Imam joa samo jedno, zadnje pitanje, ato ete u initi kada svijet bude u potpunosti vaa? Kada do posljednjeg, svaki ovjek postane vaa rob? Doi, pribli~i se da ti to za svaki slu aj aapnem, zidovi mogu imati uai.
tinitusENTUZIJASTA

nov 2010.

#9
Bravo greenpower, (pr)osvijetli nas jace nego HPS 1000
SiDAMBASADOR

nov 2010.

#10
bravo, REP+ za trud odli an post,
KrejzyPOZNAVALAC

nov 2010.

#11
Ja nisam procitao do kraja ali hocu cim nadjem vremena
AvanturaZMAJ

nov 2010.

#12
Isplati se sve pro itati jer je po meni najbolje objaanjenje ata se ti e nov anog sistema u svijetu jer recimo u Zeitgeist nisan shvatija baa puno..Pro ita san zadnja dva dana ovoliko texta x5 ali kopirano je najbitnije.Dobro je znati ali ata se mo~e okrenuti na bolje hmmmm.
G e r o n i m OENTUZIJASTA

dec 2010.

#13
Text je odlican preporucujem ga svima da ga procitaju. rep o mene
10\DE\89ISTRAŽIVAČ

avg 2011.

#14
+1 Pogledajte na youtube ili skinite video Money As Debt 1, 2 i 3 =D Dovoljno je da jedan dio pogledate pa da shvatite kako svijet funkcionira =( 10\DE\89
AvanturaZMAJ

apr 2012.

#15
cx3u5kpDf3g
Nisam jaENTUZIJASTA

apr 2012.

#16
Svaka cast green.. rep + u ime boga novca
semenke05ENTUZIJASTA

avg 2013.

#17
http://www.youtube.com/watch?v=tGk5ioEXlIM
Kanabis_kidAMBASADOR

feb 2015.

#18
Tema stara, ali ako netko naleti preporu io bih da se pro ita "Kako je nastao novac" http://www.slideshare.net/ipernar/ivan-pernar-kako-je-nastao-novac-v1801 sve objaanjeno u knjizi
ZdravaTravaLEGENDA

feb 2015.

#19
Ima jedan dobar filmi na youtubu. Zanimljiv je, animirani i objaanjava monetarni sustav. nakon njega u istom videu pernar raspravlja s ekonomi arom u srpskoj emisiji, mislim da se zove revolucionar.
stalkerAMBASADOR

jun 2015.

#20
mII9NZ8MMVM
doomerLEGENDA

nov 2015.

#21
Covjecanstvo je porobljeno od strane monetarnog sistema, kamata samo raste a oni na vrhu piramide ne mare za ovima ispod sebe. Od kojih nekima voda dolazi do grla.
TriptankLEGENDA

feb 2016.

#22
Evo animirani film Ameri ki san, srpski titlovi qW3Q1sTmJ6w
zelenizmajENTUZIJASTA

mar 2018.

#23
QX3M8Ka9vUA
grouchyZMAJ

mar 2018.

#24
pa to i jeste cilj tih, tih, sta god da su, uzimas kredite, pa onda nove i novije da vratis stare i u krug. moderno robovlasnistvo/neoliberalni kapitalizam.
LupusHerbivorAMBASADOR

jun 2018.

#25
Kazu da riba ne smrdi ni od glave ni od repa vec cijela. Mi, ljudi, a ima nas vise vrsta trenutno no o tome se ne smije javno diskutirati jer vrlo brzo nastanu neizbjezne tenzije izmedu grupa... mi ljudi smrdimo cijeli. Da ne ispadne da lupetam :D : Dodem u mali ducan, kupim pivu za 6 kuna. Dam novcanicu od 100 kuna. Umjesto da mi uzvrati 94 kune, prodavacica mi je dala 194 kune. Kako sam bio napusen, po obicaju, nisam ni primjetio. Izasao sam van i kad sam stavljao pare u dzep, primjetio sam da mi je dala 100 kuna vise. Vec sam bio odmakao od ducana i sad sam imao 2 izbora, sto se mene ticalo u tome momentu: 1. Nastaviti doma s 100 kuna vise u dzepu 2. Vratit se u ducan, vratiti novac I tako sam stajao par momenata, moram biti iskren, nisam bio bas nes pri lovi... Al opet reko "zar doista zelim zivjeti u takvome svijetu" Dakle, sve potjece, na nasu veliku zalost! :D :D od JA. Sve od JA. Ja sam vratio pare. Ona je kasnije to prepricavala svojim prijateljicama, rodbini. Pa i ja sam se pohvalio par puta kako sam vratio pare. Jesam li zbog toga budala? Ja sam izgubio 100 kuna. Jesam. Budimo realni. Imao sam +1oo i mogo sam komotno otici kuci. ALI time sto sam ja vratio 100 kuna, tko zna koliko sam ja zapravo novaca vratio a da nisam niti svjestan?? Dakle, sve potjece od JA. Mozda se to tako ne cini, ali tko zna koliko je ljudi doslo u priliku slicnu da uzme i da se ne zna ali ipak se sjetivsi mene i prodavacice toga dana vratilo ono sto nije bilo njihovo u tom trenutku. Ja volim reci: "Ako stalno uzimas, uzvraca ti se samo uzimanje. Da bi zapravo dobio, trebas poceti davati" Malo tesko za shvatit. Ja sam trebao vratiti 100 kuna, kupit cokoladu prodavacici kao ispriku te bih time dobio duplo nego sto sam dobio. jer JA nisam JA nego SVe posto smo mi jedno veliko jedno. Znaci, kriviti politicare znaci biti sudac. Zar zelite da vas netko krivi? Nije li onda bolje pruziti bolji primjer? POstati vijecnik mjesnog odbora kvarta? Skupljati smece? Djeci iz ulice darovati slatkise? Starijima pomagati ako sta zatreba? Jer zivot je kratak. A reinkarnirat cemo se kad tad. A sta ak budemo i mi smradovi pa se reinkarniramo u jos vecem smradu nego sto jest? Naposljetku, sto nekome smrdi drugome mirisi. I sta cemo sad? Ja znam sta cu ja. Gledat svoja posla i svojim primjerom pokusat praviti promjene. Krivit druge za stanje kakvo je jest u najmanju ruku nevjerodostojno :D
Vutra SamotnjakZMAJ

jun 2018.

#26
Evo moje pri e o Ulezim u supermarket,na podu ...100 kuna. :smoke: opa bato :D
sale82fulZMAJ

jun 2018.

#27
Od viaka glava ne boli... :D
hazeriZMAJ

jun 2018.

#28
Slatke brige..ja bi otiso kuci sa sto kuna vise..ko je hebe:Dda joj je stalo do onih malih 3 soma kuna place nebi tebi dala 100-ku vise..da vidis kako moja pekarica broji..dva puta..i izdaje racun..bez obzira sto me poznaje 15 godina..i bez obzira sto sam joj reko da ne treba..:):)kad radis za 2 800..ufff...stvori se u covijeku taj obrambeni sistemsmiley9934:lol::lol::lol:bem ti monetarni sistem:D @sale82ful od viska si u glavi cisci...:D Pa nek me krive..ionako sam za svako sranje uvijek kriv..vec sam se naucio biti "osudivan"od strane ljudi da me to apsolutno vise ne dira..dapace,naheben se keve svakome ko osuduje..al onako doooobroooo:udarac::udarac:
-BäR-ZMAJ

jun 2018.

#29
Dobra djela se ine zato ato imaa potrebu initi dobra djela i to se ini da nitko nezna,to ato si u inio ti nije dobro djelo nego potreba da te takvim ljudi vide. "Pazite da svoje pravednosti ne inite pred ljudima da vas oni vide. Ina e, nema vam plae u vaaeg Oca koji je na nebesima. Mt 6.1 Dobivanje je nagrada a ne cilj... Meni se ini da si shvatio teoretski otprilike kako to funkcionira al prakti ni dio nisi savladao...previae tu ima matematike u tvojoj dobroti. To je samo moj dojam. Nhf :D Malo sam off od teme,e se brisati ;) "Kad izgubia ne tra~i,kad naea ne ka~i"
LupusHerbivorAMBASADOR

jun 2018.

#30
Tko je iskren, pola mu se doda :D Bitna je iskrenost. Prvo prema samom sebi a onda prema svemu ostalom. Nego, da budem i ja sada iskren... pravo sam zatecen koliko bi ljudi zapravo uzelo novac. Pa zeni ce se taj novac oduzeti od place. Mozda nece imati da kupi djeci tenisice koje je obecala pred izlet kupiti? Ja potjecem iz jako siromasne obitelji i znam kako je bit gol bos gladan a ne mozes si pomoci jer si premali a sram te ikoga traziti da ti se ne bi smijao. Tako ja to gledam. Kako meni, tako svima. Samo ne da ja uzmem 100 kuna i zakucam tricu kod dilera nego neka si zena kupi djetetu sta oce ili sebi sta oce, ipak je radila i zaradila a ja cu se vec snaci... napokon sume su duboke a livade siroke... nema gladi!
erdedi

jun 2018.

#31
Ovaj tekst je pretpostavljam kopiran s stranice : http://pokretpatriot.com/uzroci/kreditni-novac/.
Vutra SamotnjakZMAJ

jun 2018.

#32
:djede:Prvo sam se osvrnuo oko sebe ::umirem:: nema nikoga u blizini :D 100 kuna u guzni d~ep :ajnstajn:
grouchyZMAJ

jun 2018.

#33
lol, ovo kao stari demoni, marke, svapske, dizajn. vi bar nemate toliku nostalgiju :lol:
hazeriZMAJ

jun 2018.

#34
A zasto je tvoja "trica" manje vazna od njezinog dijeteta..i jedno i drugo vam donosi srecu na odredeni nacin.Uzeo bi sto kuna jer sam odgojen u drzavi gdje te cijene ako imas..zato bi uzeo..dali je to pravilno?Nije brate,naravno da nije..A dali je pravedno sto se moram skrivati zato sto sebi hocu uzgojiti ljek,poboljsati kvalitetu zivota..i jos me osuduju..dali je to pravedno? Slazem se sa tvojim pozitivnim i iskrenim stavom..al ajmo ful iskreno;):thumb::thumb::thumb:
Vutra SamotnjakZMAJ

jun 2018.

#35
dal' uzet' il' ne uzet :idea: prvo mi pade napamet,osoba je 'sigurno' imala samo taj novac mo~da je kakav jadni penzioner pa kad doe na kasu :oops: drugo ato mi pada na pamet: skrivena kamera :grrr: pored kasa se nalaze zaatitari,idem do njih mo~da doe na kase netko tko je izgubio 100 kuna ispri am im i dam pare uzmu mi podatke i broj mobitela ako se nitko ne pojavi,para je tvoja ::umirem:: neznam ata se dalje desilo :lol: nikad me nitko nije nazvao :ajnstajn:
LupusHerbivorAMBASADOR

jun 2018.

#36
Mislim da sam dokazao teoriju kako riba smrdi cijela a ne od glave :) Bez uvrede ikome, to je prirodno, razumijem! Neko daje neko uzima i tak se vrtimo...
NapušenaVjeverica

6. okt 2025.

#37
Ameri ki san je bila ~elja za nastanjenjem novih, neistra~enih povraina. Ameri ki san, bar onaj iz doba divljega zapada ili kako slovenci ka~u, divljega zahoda, bi danas bio ekvivalent sna~nom i brzom nastanjivanju Grenlanda, gdje onaj tko doe prvi sa svojom obitelji, zaposjedne dio zemlje te gradi dalje sebi i svojima te plaa porez lokalnoj upravi radi poboljaanja lokalne zajednica, tipa transport, logistika, voda struja komunalije itd. Usporeivati danaanji ~ivot sa ~ivotom i radom u SADu ili bilo kojoj zemlji svijeta danas, viae manje, nema puno veze sa ondaanjih ameri kim snom gdje su ljudi odlazili na dalek i opasan put kako bi izgradili novi ~ivot i novi NAROD. Naglasak na narod. Neato tipa da mi odemo na Grenland i osnujemo Vutra dr~avicu/narod. A kaj se ti e monetarnog duga, stvar je jasno isplanirana davno prije nego smo se mi svi rodili te se nastavlja po planu. Nekada nitko od nas nije imao ni telefon a danas imamo po par mobitela, ra unala, televizora, vozila ovakvih onakvih, rekvizita i odjee i obu e ko nikada prije no nikada prije ovoliki broj homo sapiensa, ljudi, nije imao ovako visok standard. Usporeujui potroanju te zagaivanje u doba 1800te godine i 2000te godine je disponencijalno mnogo vee. Mi nismo roeni u obiteljima koje posjeduju zemlje i milijarde novaca, mi pripadamo narodu i gledamo stvar iz svoje perspektive. Kaste, ako i jesu, nisu samo duhovna stvar ve realan pokazatelj ovjekova standarda. Netko se rodi vamo neko tamo, nismo svi isti i u ovome ~ivotu nikada neemo biti isti, bez obzira na napredak tehnologije ili na ina ~ivota, stvar je viae fizi ke prirode, poput toka vode (uvijek ide prema dolje npr). E tako
DemonijakAMBASADOR

6. okt 2025.

#38
Bitcoin isplaniran prije 30-40 godina upravo jer su strucnjaci znali sta ce se desiti kad glavna valuta nema pokrica... I trebat ce jos godina i godina da se cijeli sistem "razigra" do konacnog ukidanja dolara i uopsteno kesa, ali da ce doci do toga, doci ce. Kolika ce vrijednost Bitcoina biti tada Bog zna, ali po mojoj procjeni toliko mnogo da ce 1BTC biti generacijsko bogatstvo. A sto se naroda i stanja nacije tice - 300 vozaca, 270 odbilo testiranje, 29 pozitivno :D Cijeli svijet se drogira, od predsjednika do cistacice u domu zdravlja :D
NapušenaVjeverica

6. okt 2025.

#39
Pa kaj ja znam... ima tolko para u opticaju da ak i kad bi doalo do neke globalne kataklizme, trebalo bi godinama da ljudi prestanu koristit novac koji je ve u opticaju. Isto i globalne multikorporacije, pri a je kad bi se danas u teoriji vrh firme raspao, trebalo bi proi mjeseci pa i godine da najni~i sloj te firme to i osjeti. Za BitCoin ne znam ali sam primjetio da je cijenjen u krim miljeu i zato mi je odbojan. Svaka ast onima koji rade poateno, no mialjenja sam da se koristi za tko zna kakve grozne aktivnosti. Pobornik sam digitalne valute. Moderno druatvo s visokom tehnologijom ne mo~e biti sputano sporom valutom kao ato je fizi ki novac. Lako za nas male svakodnevne ljude, ali zamisli kak je to kad idea kupit nekaj za 3 milijarde eura, pa ko e to nosit u cashu... Bli~imo se vremenima Star Treka, kojeg gledamo odmalena. Digitalni svijeti, pogonjen jednom valutom a ne viae. Ako je jedno ovje anstvo zajedno, onda se valjda tako i plasira ostalima (imaju na umu da nismo sami u Svemiru). Otkad znamo za ovjeka, koristimo valute. Pa nekad smo koristili krzna od kuna, ubijali kune i onda s njihovim krznima trgovali ko s novanicama. Onda su doale kovanice, pa nov anice pa dionice a sad imamo digitalne pare (zapisane isklju ivo na digitalnom zapisu). Tehnologija ide s nama ili bez nas. No za neke velike tektonske poreme aje na tr~iatu ekonomije tj promjene, trajne promjene koje viae nikad nee bit iste kao prije... za to treba vremena, viae od jednoga ljudskog ~ivota.
InfinityZMAJ

6. okt 2025.

#40
Ili neki veliki svjetski rat gdje e svi u estvovati. I na kraju se svi dogovore da se pree na novi sistem financiranja i da se krene od nule, bez dugova.
NapušenaVjeverica

6. okt 2025.

#41
Svakom organizmu/civilizaciji doe eventualan kraj ili doe transormacija (mo~da ak i visoka razina simbioze) koja posve izmjeni vrstu. Bar tako u imo u akolama. Mo~da naa najbolji danaanji postupak/odluka e imati katastrofalan podra~aj na organizam/civilizaciju. Ne dijelimo svi ideju u bolje sutra. Ne dijelimo svi istu ideju o boljem sutra kroz odreeni period. Dijelimo prostor/vrijeme/akciju/sve. Neko radi da drugome pomogne, neko radi da drugome odmogne, to je svijet u kojem ~ivimo. Balans zapravo ni ne postoji, savraena zlatna sredina ne postoji jer se sve eskapndira i kontraktira. Pratim deep state od malena i sve u svemu zadovoljan sam rezultat. Imaju na umu da dan danas ima mjesta gdje ljudi jedu ljude (i to pravi kanibali). Mi smo apotekica.
BizzzoZMAJ

6. okt 2025.

#42
Ako doe do pravog kolapsa ili kraja civilizacije o kojem piaea, niata od naaih danaanjih simbola moi  novac, kripto, titule  nee vrijediti niata. Papirnate pare e tada biti samo za potpalu vatre ili za izolaciju. Vrijednost im postoji samo dok postoji povjerenje u sustav koji ih izdaje i odr~ava. Tvoj argument da balans ne postoji zvu i filozofski, ali i u prirodi i u druatvu postoje ravnote~e  homeostaza u organizmu, tr~iana ravnote~a u ekonomiji, klimatski ciklusi. One nisu savraene ni stati ne, ali su uvjet opstanka. Kad se izgubi svaka ravnote~a  organizam ili civilizacija propadaju. `to se ti e deep state  to je zgodna etiketa, ali u stvarnosti je to samo mre~a interesa, birokracije i institucija koje se bore za vlastiti opstanak. Nema tu misti ne simbioze nego vrlo obi na dinamika moi (kao u svakoj hijerarhiji). A da, postoji joa kanibalizma u nekim krajevima, ali to nije dokaz da smo apotekica nego samo da civilizacijski napredak nije ravnomjeran. I dok god postoji globalna infrastruktura, zakoni i tr~iate  papir, kartica i aplikacija imaju vrijednost. Tek kad toga nestane  postaju bezvrijedni, kao ato ka~ea.
DemonijakAMBASADOR

7. okt 2025.

#43
@Napuaena Vjeverica Kako ti onda vutra nije odbojna, s obzirom da je cijenjena u kriminalnom miljeu? :D #samopitam

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se