Rije
Ego se koristi svugdje oko nas a da u biti i ne znamo to
no zna
enje iste. `to je Ego? Dal svi imamo ego? Kako se ego manifestira na nas i okolinu? Dal Ego treba uniatiti, prigrliti ili ga samo prihvatiti?
Tko ga to ~eli uniatiti, priglrilit ili prihvatiti?
Donosim par tekstova sa raznih portala, pa tko voli nek izvoli :)
Ego, ili Iluzorno ja, je veo koji prekriva naae sebstvo, naae istinsko ja. Mi nismo ego. Ego je varka koju su stvorili naai roditelji, druatvo, okolina, sustav, & Kada smo se rodili, imali smo svoje autenti
no sebstvo, no tada smo uz pomo roditelja, rodbine, bli~njih, druatva, sustava, po
eli stvarati la~no sebstvo. Da smo kraanin, katolik, grjeanik, bogati, siromaani, dobri, loai, posluani, neposluani, sposobni, nesposobni, lijepi, ru~ni, & stvarali su la~nu sliku o nama, a mi smo je sa vremenom prihvaali kao istinu, i tako gradili Ego, iluzorno ja, la~nu sliku o samome sebi i prihvaali je kao sebe, ono ato jesmo. Dali su nam ime, oko imena stvorili ambicije i usmjerenost. Roditelji su nam usadili vlastita uvjerenja, vjerovanja. Bli~nji su nam usadili vlastita uvjerenja, vjerovanja, baa kao okolina i kompletno druatvo, sustav.
Malo pomalo na naaem egu radilo se putem akole, crkve, koled~a, sveu
iliata, medija, & i tako sve dok ne zaboravimo svoje nevino
isto bie, istinsko ja, i poistovjetimo se sa iluzornim ja, egom (demonom). Ego ima sve ~elje, ambicije, potrebe da uvijek bude u pravu, na vrhu svega. Ego nikada ne dopuata da bar na tren ugledamo vlastito autenti
no sebstvo, istinsko ja, slobodu i ljubav koja jesmo, ve proizvodi nevolje, patnju, sukobe, razo
arenja, strah, ~elju za kontrolom, moi, posjedovanjem, & kako bi nas dr~ao ato dalje od nas samih.
Tra~enje istine treba po
eti upravo s te to
ke: odbacivanjem svega u ato vjerujete da jeste, ato su vam bli~nji, druatvo, okolina, rekli da jeste. Vi to niste, jer nitko ne zna tko mi zapravo jesmo, osim nas samih. Ne znaju to ni naai roditelji, bli~nji, prijatelji, partner, u
itelji, sveenici, druatvo, & isto kao ato ni mi ne znamo tko su oni, to mogu znati samo oni sami. Sve ato drugi govore o nama, pogreano je. Odbacimo to, napustimo ego. Odbacivanjem ega, odnosno uvjerenja, vjerovanja, strahova i la~i o nama samima koje
ine ego, otkrit emo vlastito bie, istinsko sebstvo, istinsko ja, sreu, slobodu, bezuvjetnu ljubav koja jesmo.
Djeca se ne raaju s egom. Ego je proizvod bli~njih, druatva, religije, kulture& Ego je izvor svih problema, ratova, sukoba, nasilja, ljubomore, strahova, patnje. Ego te~i za uspjehom, dokazivanjem, da bude u pravu, neprestano se usporeujui sa drugima i ~eli imati sve, kada mu u tome ne uspijeva, vrijea se. Netko je ljepai od vas i to vas vrijea. Netko je bogatiji od vas i to vas vrijea. Netko je pametniji od vas i to vas vrijea, bezbroj stvari vas vrijea a vi to ni ne znate. Ali ne vrijeaju vas zapravo stvari, ve ego, vi ste uvrijeeni zbog ega. Za ego je sve natjecanje, dokazivanje, igra. Cijelo
ovje
anstvo danas igra igre, to je jedna opa olimpijada koja traje na cijelom svijetu, ve tisuama godina. Pojedinac se bori za svoj put prema gore, a svi ostali povla
e ga prema dolje, jer na vrhu ima mjesta samo za jednoga. To je natjecanje demona, ega, i ono vam postaje tako va~no da posve zaboravljate da je druatvo, vaai u
itelji, usadili u vas taj ego. Od dje
jeg vrtia do sveu
iliata, ato svi oni rade? Svi ja
aju vaa ego. Sve viae akademskih titula dodaje se vaaem imenu i vi se po
injete osjeati sve veim. Ego je najvea la~ koju ste prihvatili kao istinu.
Kad bi svatko postao svjestan stanja bez ega, sva ova olimpijada koja se odr~ava na cijelom svijetu, jednostavno bi se zaustavila. Nitko se ne bi ~elio popeti na vrh, svi bi u~ivali i veselili se ondje gdje jesu. Ego vas prisiljava da
ekate. Veselit ete se sutra kad uspijete. Danas, naravno, morate patiti, morate se ~rtvovati. }elite li uspjeti sutra, danas se morate ~rtvovati. Morate zaslu~iti uspjeh i zbog toga radite sve vrste gimnastike. A u pitanju je samo malo vremena u kojem treba trpjeti, a tada nastaje veselje.
Ali to sutra nikako da doe. Ono nikad nije ni doalo. Sutra jednostavno zna
i ono ato nikad ne dolazi. Sutra je prekrasna strategija koja vas odr~ava u patnji. Ego se ne mo~e veseliti u sadaanjosti. On ne mo~e postojati u sadaanjosti, ve postoji samo u budunosti i u proalosti u onom ato viae ne postoji, ili ato joa ne postoji. Proalosti viae nema, budunosti joa nema, ni jedna ni druga ne postoje. Ego mo~e postojati samo s onim ato ne postoji, jer on je sam nepostojei. U sadaanjosti, u jednom
istom trenutku, neete pronai ego u sebi, ve samo tihu radost, tiho i
isto niata.
Budui da je ego la~, iluzija koju smo prihvatili kao stvarnost, postoje trenuci kad smo bez njega. On mo~e postojati samo ako ga podr~avate. Iluzije, la~i je potrebno sna~no podr~avanje novim iluzijama, la~ima kako bi opstale. Istini ono nije potrebno, u tome le~i ljepota istine. Ali la~i, iluziji? Morate je stalno stvarati da je tu i tamo potaknete, jer ona neprestano tone. Dok je uspijete potaknuti na jednoj strani, ona potone na drugoj.
I to je ono ato ljudi
ine cijeli ~ivot, pokuaavaju u
initi da iluzija, la~ izgleda kao istina. Kad imate viae novca, imate i vei ego, neato
vrai od ega siromaana
ovjeka. Ego siromaana
ovjeka je tanak, on si ne mo~e priuatiti vei ego. Ako postanete predsjednik vlade ili predsjednik dr~ave, vaa e se ego napuhati do krajnjih granica. Tada viae ne hodate po zemlji.
Cijeli naa ~ivot, potraga za novcem, mo, ugled, ovo i ono, sve to nije niata drugo nego potraga za novim uporiatem, potraga za novom zaatitom, da biste nekako zadr~ali iluziju, la~. A sve vrijeme znate da smrt dolazi. Sve ato u
inite, smrt e uniatiti. A ipak se
ovjek i dalje nada, protiv svih nada on gaji nadu: mo~da svi umru, osim mene.
Na neki na
in to je istina. Uvijek ste vidjeli da drugi ljudi umiru, nikad niste vidjeli sebe da umirete. Zato to izgleda istinito i logi
no. Ovaj
ovjek umre, onaj
ovjek umre, a vi nikad ne umirete. Vi ste uvijek tu da ih ~alite, vi uvijek idete s njima na groblje da se oprostite od njih, a tada opet poete kui.
Ne dajte se zavarati time jer svi su ti ljudi isto radili. A nitko nije izuzetak. Smrt doe i uniati svu la~, iluziju vaaeg uma, vaaeg ugleda. Smrt doe i jednostavno izbriae sve. `togod u
inimo sa svojim ~ivotom nije niata drugo nego pisanje na vodi,
ak nije ni pisanje na pijesku, nego na vodi. Niste joa niata ni napisali, a ve je svega nestalo. Ne uspijete to ni pro
itati. Prije nego pro
itate, svega nestane.
Ali mi i dalje gradimo kule u zraku. Budui da su one iluzija, temeljene na la~ima, potrebno ih je stalno odr~avati, stalno se truditi, danju i nou. A nitko ne mo~e paziti na to dvadeset
etiri sata dnevno.
I zato katkad, unato
vama, jave se trenuci kad na
as ugledate stvarnost bez ega koji funkcionira kao prepreka. Zapamtite da unato
paravana ega kojim se kriju prave namjere, unato
vama, ti trenuci ipak postoje. Svatko ih jednom do~ivi. Na primjer, svake noi kad zapadnete u dubok san, san je tako dubok da ne mo~ete
ak ni sanjati, tada ego nije viae vaa temelj, sve su njegove funkcije nestale. Dubok san bez snova vrsta je male smrti.
U snu bez snova ego posve nestaje, jer kad nema razmialjanja ni snova, kako mo~ete odr~ati iluziju? Ali spavanje bez snova traje tek kratko vrijeme. U osam sati zdravog sna, ono ne traje viae od dva sata. A sama ta dva sata vas revitaliziraju. Do~ivite li ta dva sata duboka spavanja bez snova, ujutro ete se probuditi kao novi, svje~i, o~ivjeli. }ivot ponovno postaje uzbudljiv, dan se
ini kao dar. Sve izgleda kao novo jer ste vi novi. I sve se
ini prekrasnim, jer ste vi u prekrasnom prostoru.
Sto se dogodilo u ta dva sata kad ste zapali u dubok san
- u ono ato Patahjali i joga zovu suuupti, spavanje bez snova? Ego je nestao. A nestajanje ega vas je revitaliziralo, pomladilo. Nestankom ega, premda u dubokom stanju bez svijesti, do~ivjeli ste Boga. Patanjali ka~e da nema razlike izmeu spavanja bez snova suuupti i krajnjeg stanja stopljenosti s Apsolutom samadhi. Nema mnogo razlike premda ipak postoji razlika. Razlika je u svijesti. U snu bez snova vi niste ni
ega svjesni, u stanju samadhi vi ste svjesni, ali stanje je isto. Vi se kreete k Bogu, kreete se k univerzalnom srediatu. Nestajete u vanjskoj razini i pribli~avate se srediatu. I upravo taj dodir sa srediatem tako vas pomlauje.
Budui da je ego iluzija, on katkad nestaje. Najdragocjenije vrijeme je spavanje bez snova. Zato zapamtite spavanje je vrlo dragocjeno, nemojte ga propustiti ni zbog kojeg razloga. Za odr~avanje ega, odnosno la~i, iluzije, potrebno je mnogo energije, jer stvaranje novih la~i, novih iluzija je te~ak posao.
Ljubav je drugi fenomen, jedan od najmonijih, kad ego nestaje, a vi ste svjesni, potpuno svjesni, vi pulsirate, vibrirate. Viae niste individualist, ve ste izgubljeni u energiji cjeline.
Tada polako, polako, neka to postane vaa na
in ~ivota. Ono ato se dogaa na vrhuncu ljubavi mora postati vaaa disciplina, ne samo iskustvo, nego disciplina. Tada sve ato
inite i kamo god poete.. .rano ujutro sa suncem koje izlazi, sve e imati isti osjeaj, sve e biti isto upijanje postojanja. Kad legnete na tlo pod nebom punim zvijezda, do~ivjet ete isto stapanje.
Kad legnete na zemlju, osjetit ete se jedno sa zemljom.
Polako, polako, ljubav vam mora dati klju
kako da budete zaljubljeni u samo postojanje. I tada ete ego prepoznati kao iluziju, bit e koriaten kao iluzija. A kad ga tako koristite, on nije opasan.
Ima nekoliko drugih trenutaka kad ego otpadne sam od sebe. U trenucima velike opasnosti, kad na primjer vozite auto i iznenada vidite da e se dogoditi nesrea. Izgubili ste kontrolu nad automobilom i
ini se da ne postoji mogunost da se spasite. Udarit ete u drvo, ili u kamion koji vam vozi ususret, ili ete pasti u rijeku, to je apsolutno sigurno. U tim trenucima ego iznenada nestaje.
Zbog toga je tako privla
no nai se u opasnim situacijama. Ljudi se penju na Everest. To je duboka meditacija, a oni to mo~da razumiju, a mo~da i ne.
Prihva
anjem ega, iluzornog ja, odnosno la~i, iluzije kao istine, izgubili smo dodir sa izvorom, a samim time izgubili smo i smisao ~ivota, to je kao da drvo izgubi dodir s vlastitim korijenjem. Tada nema cvijea, a liae po
ne otpadati. Liae padne, a novo ne nikne. Sokovi prestaju protjecati, viae ne postoji ~ivotna snaga. Drvo umire, ono postaje mrtvo.
I drvo e mo~da po
eti filozofirati, ono mo~e postati egzistencijalist, poput J. P. Sartra ili nekoga drugog. I po
ne govoriti da u ~ivotu nema cvijea. Da ~ivot nema cvijea ni mirisa, da nema viae ni ptica. I drvo mo~e po
eti govoriti da je uvijek tako bilo, a naai su preci bili samo u zabludi kad su mislili da su cvjetovi. Oni su to samo zamialjali. Uvijek je bilo tako, proljee nikad nije ni doalo. Ljudi su samo fantazirali. Ti prosvijetljeni ljudi jednostavno su zamialjali, fantazirali su da cvijee cvijeta i da postoji velika radost, da ptice lete, a Sunce sja. Ali ni
ega nema, sve je tama, sve je slu
ajnost, niata nema smisla. Drvo bi to moglo rei.
A prava stvar nije u tomu da niata nema smisla, da viae nema cvijea, da cvijee ne postoji, a miris je samo fantazija, ve je drvo jednostavno izgubilo kontakt sa svojim vlastitim korijenom.
Ako niste ukorijenjeni u svoju prosvijetljenost, svoje bie, ono ato jeste, neete cvjetati. Neete pjevati, neete znati ato je slavlje. A kako ete onda znati Boga, ako ne znate za slavlje? Vi ste zaboravili kako se pleae,. Vaae drvo je suho, vaaa ~ivotna snaga je nestala. Morati ete ponovno pronai svoje korijene. Gdje ete ih pronai? Oni se moraju pronai ovdje i sada.
Osho
Izvor: Transformacijasvijesti.com
--------------------------------------------------------
`to je ego?
1. Duhovna definicija ega
Iz duhovne perspektive, ego (Aham) ozna
ava poimanje sebe kao razli
itog od drugih i Boga zbog identifikacije s fizi
kim tijelom i impresijama (Sanskaars) u razli
itim centrima suptilnog tijela. Ukratko, ego vodi naa ~ivot na osnovu mialjenja da je naae postojanje ograni
eno s naaih 5
ula, umom i intelektom i identificirajui se s njima do odreene mjere.
Prema Duhovnoj znanosti, naae istinsko stanje postojanja je poistovjeivanje s Duaom ili Bo~jim principom u nama i odr~avanje te svijesti u svakodnevnom ~ivotu. Kako jedan isti Bo~ji princip postoji u svima nama, iz duhovne perspektive u
itavoj Bo~joj kreaciji je prisutno jedinstvo.
Meutim, zavisno od razine naaeg ega, u razli
itoj mjeri se identificiramo s Bo~jim principom, tj. Duaom u nama. Ako je naa ego visok, manje se identificiramo s Duaom ili Bo~jim principom u nama.
2. Ego iz psiholoake perspektive
Lai
kim rje
nikom ego se mo~e definirati kao ponos na samog sebe. Misli kao ato su: moje tijelo i um, moj intelekt, moj ~ivot, moje bogatstvo, moja ~ena i djeca, ja sam zaslu~io biti sretan itd., dolaze samo iz ega.
Ego (Ahankaar), svijest o sebi (Ahambhaav), ponos, uobra~enost i ja-stvo su rije
i koje su povezane s rije
ju ego ili aham, ali na psiholoakom planu.
3. Suptilna slika osobe koja ima ego
Slijedi prikaz suptilne slike osobe koja ima ego. Nacrtao ju je tragatelj Fundacije za istra~ivanje duhovne znanosti (SSRF) s razvijenim aestim
ulom, nad
ulnom percepcijom ili ESP. Tamni omota
koji se vidi oko Duae je ego osobe. Kako je ego ove osobe visok, on se ne identificira s Duaom. Zbog ega se oko njega nakupio omota
crne energije. Isto tako, kad je ego visok, blokiran je dotok Bo~je milosti.
Omota
crne energije, zajedno s blokom u pristupu Bo~anskoj milosti, negativno utje
e na ~ivot te osobe.
Izvor: spiritualresearchfoundation.org
-------------------------------------------------
Neki od dodatnih izvora:
http://jednostavnost.com/ego-i-kako-ga-shvatiti/
http://www.oslobodium.com/o-umu/sto-je-ego