VUTRA
ForumZajednicaPutovanje na mentalnim talasimaVipasana meditacija
LEGACY

Vipasana meditacija

18 odgovora2,363 pregleda
dzibaENTUZIJASTA

jun 2008.

#1
Ovo je informativni tekst organizacija koje nude kurseve vipasana meditacije u tradiciji Sajai U Ba Kina, po u enju S. N. Goenke i njegovih u itelja-asistenata. Vipassana, ato zna i videti stvari (pojave) onakve kakve one stvarno jesu, jedna je od najstarijih tehnika meditacije poreklom iz Indije. Pou avana je pre viae od 2.500 godina u Indiji kao univerzalni lek za univerzalne ljudske nevolje, to jest kao umetnost ~ivljenja. Tehnika vipasana meditacije se u i na desetodnevnim kursevima, tokom kojih u enici savlauju osnove ove metode i praktikuju je dovoljno dugo da bi osetili njezino blagotovorno dejstvo. Ovi kursevi se ne naplauju, ak ni za pokrivanje troakova hrane i smeataja. Svi troakovi se pokrivaju dobrovoljnim prilozima ljudi koji su uspeano zavraili kurs i osetili koristi vipasane, te otuda ~ele da pru~e i drugim ljudima priliku da se usavraavaju. Postoje mnogobrojni centri za vipasanu u Indiji i ju~noj Aziji, etiri centra u Severnoj Americi, tri u Evropi, pet centara u Australiji/Novom Zelndu i jedan centar u Japanu. U svim ovim centrima se redovno odr~avaju desetodnevni kursevi po odreenom rasporedu. Pored toga, desetodnevni kursevi esto se odr~avaju i van centara, a organizuju ih lokalni studenti vipasane. Poato prou ite Pravila discipline za kurseve vipasane, mo~ete se prijaviti za kurs u nekom od centara ili u organizaciji lokalnih studenata. OPIS VIPASANA MEDITACIJE Tehnika Sama re vipassana zna i videti stvari (pojave) onakvima kakve one stvarno jesu. To je jedna od najstarijih tehnika meditacije i poreklom je iz Indije. Ponovo ju je otkrio Gotama Buda pre viae od 2.500 godina, da bi zatim podu avao ljude ovoj tehnici kao univerzalnom leku za univerzalne ljudske patnje, tj. kao umetnosti ~ivljenja. Ova nesektaaka tehnika ima za cilj potpuno iskorenjivanje mentalnih ne istoa, ato rezultira najveom sreom potpunog osloboenja. Njena svrha je prevazila~enje ukupnih ljudskih patnji, a ne puko le enje pojedina nih bolesti. Vipasana je put transformacije kroz samoposmatranje. Ona se fokusira na duboku meusobnu povezanost uma i tela. ato se mo~e do~iveti direktno, disciplinovanom pa~njom usmerenom na fizi ke oseaje koji ine ~ivot tela i kontinuirano povezuju i uslovljavaju ~ivot uma. Taj samoistra~iva ki poduhvat, to putovanje do zajedni kog izvoriata uma i tela, zasnovano na samoposmatranju, rastvara mentalne ne istoe (blokove) i dovodi do uravnote~enog uma punog ljubavi i saose_anja. Prirodni zakoni koji upravljaju naaim mislima, oseanjima, procenama i senzacijama (osetima) postaju sasvim jasni. Kroz direktno iskustvo dolazimo do razumevanja na koji na in napredujemo ili nazadujemo, na koji na in stvaramo sopstvene patnje i kako sami sebe oslobaamo od njih. Od tada pa nadalje naa ~ivot pro~et je poveanom svesnoau, samokontrolom i mirom, uz slabljenje dugogodianjih zabluda o mnogim stvarima. Tradicija Od Budinog vremena pa nadalje vipasana je prenoaena neprekinutim lancem generacija u itelja. Sadaanji u itelj te linije S. N. Goenka je poreklom iz Indije, ali je roen u Burmi, gde je imao sree da nau i vipasanu od svoga u itelja Sajai U Ba Kina, koji je u to vreme bio i visoki dr~avni funkcioner Burme. Od njega je nau io pravila discipline i osnove tehnike, a zatim je praktikovao dovoljno dugo da bi se na kraju li no uverio u dobrobiti ove tehnike. Kurs zahteva te~ak, ozbiljan rad. Postoje tri kruga ve~banja. Prvi je da se, tokom kursa, izbegava ubijanje (ma ega ~ivog), kraa, laganje, seksualne aktivnosti i unoaenje u telo ma kakvih toksi nih materija. Ova jednostavna moralna pravila imaju za cilj da smire um, koji bi ina e bio previae uznemiren za obavljanje zadatka samoposmatranja. Druga stvar je da se razvije kontrola nad umom ve~banjem usmeravanja pa~nje na prirodnu realnost stalno promenljivog toka daha dok ulazi i izlazi kroz nozdrve. Ve etvrtog dana um je mnogo smireniji, oatriji i sposobniji da preduzme tehniku same vipasane: posmatranje prirodnih oseta u celom telu, razumevanje njihove prirode i razvijanje smirenosti u enjem da se na njih ne reaguje. Kona no, poslednjeg punog dana kursa, u esnici u e meditaciju ljubavi i blagonaklonosti prema svim ~ivim biima. Cela praksa je zapravo mentalni trening. Baa kao ato koristimo fizi ke ve~be za poboljaanje telesnog zdravlja, vipasana se mo~e upotrebiti za razvoj zdravog uma. Baa zato ato se pokazalo da je mnogim ljudima od pomoi, velika va~nost pridaje se o uvanju tehnike u njezinom izvornom, autenti nom obliku. Ona se ne podu ava na komercijalnoj osnovi, ve se umesto toga nudi besplatno. Nijedna osoba koja je podu ava za to ne dobija bilo kakvu materijalnu nadoknadu. Naravno, rezultati dolaze postepeno, kroz kontinuiranu praksu.. Nerealno je o ekivati da svi problemi budu reaeni za deset dana. Meutim, tokom tog vremena mogu se nau iti osnove vipasane, tako da se potom po nu primenjivati u svakodnevnom ~ivotu. `to se viae praktikuje ova tehnika viae se oslobaamo patnje i pribli~avamo krajnjem cilju potpunog oslobaanja od nje. ak i za deset dana mogu se postii rezultati koji su vidljivi i o igledno blagotovorni u svakodnevnom ~ivotu._%0_ Svi ljudi sa iskrenim namerama su dobrodoali na kurs vipasane da sami za sebe provere na koji na in deluje ova tehnika i procene njene domete. Kursevi vipasane se organizuju ak i u zatvorima, sa velikim uspehom, i donose divne rezultate zatvorenicima koji na njima u etvuju. Svi koji se odlu e da upoznaju ovu tehniku sami e se uveriti da je vipasana dragoceno sredstvo za postizanje li ne sree i bolju komunikaciju sa ljudima oko nas.
dzibaENTUZIJASTA

jun 2008.

#2
UMETNOST }IVLJENJA: VIPASANA MEDITACIJA Svi mi ~elimo mir i harmoniju, jer je to ono ato nam u naaim ~ivotima najviae nedostaje. S vremena na vreme svi do~ivljavamo uznemirenost, zabrinutost, razdra~ljivost, konfuziju, patnju; a kada neko pati, on tu svoju patnju, to svoje stanje ne zadr~ava samo za sebe. `iri ga i na ljude oko sebe. Svi koji dou u kontakt sa takvom osobom postaju i sami uznemireni. Naravno da ovo nije ispravan na in ~ivljenja. ovek bi trebalo da ~ivi u miru sa samim sobom i u miru sa ostalima. Ljudsko bie je, uostalom, druatveno bie. Ono mora ~iveti u zajednici  ~iveti i komunicirati sa drugima. Kako onda da ~ivimo u miru? Kako da ostanemo u harmoniji sa sami sobom i kako da o uvamo mir i harmoniju oko sebe  da i drugi ~ive mirno i skladno? Uznemireni smo. Da bismo se oslobodili te uznemirenosti potrebno je da znamo razlog tog stanja, uzrok patnje. Ukoliko ispitamo ovaj problem, postae nam jasno da kada god po nemo da proizvodimo negativnosti ili ne istoe u umu, neizbe~no postajemo uznemireni. Negativnost u umu, mentalna ne istoa, ne mo~e postojati zajedno sa mirom i harmonijom. Kako po injemo da stvaramo negativnost? Ako nastavimo da istra~ujemo postae nam jasno. Veoma sam nesrean kada ustanovim za nekoga da se ne ponaaa na na in na koji bih ~eleo, kada ustanovim da se dogaa neato ato mi se ne dopada. Dogodi se neka ne~eljena stvar i u meni se odmah javi napetost. Ne dogodi se neato ato ~elim i ponovo se u meni javi napetost; tako po injem da vezujem vorove u sebi. I itav ~ivot iz dana u dan dogaaju se ne~eljene stvari, ~eljene stvari se dogode ili ne i postepeno kroz ovaj proces ili reakciju vezivanja vorova  Gordijevih vorova  itava mentalna i fizi ka struktura postane toliko napeta, toliko puna negativnosti da se ~ivot pretvori u patnju. U takvoj situaciji jedan na in da se reai problem bio bi da se stvari tako urede da se niata nepo~eljno ne dogodi u mome ~ivotu i da se sve dogaa upravo onako kako ja ~elim. Moram razviti takvu mo ili neko drugi mora posedovati takvu mo i nai mi se pri ruci kada mi zatreba, tako da se ne~eljene stvari ne dogaaju i da se dogaa sve ono ato ~elim. Ali to nije mogue. Ne postoji nijedan ovek na svetu ija je svaka ~elja ispunjena, u ijem ~ivotu se sve dogaa u skladu sa njegovim ~eljama, a da se pri tome ne dogodi bilo ata nepo~eljno. Uvek se dogodi neato ato je suprotno naaim ~eljama i o ekivanjima. Otuda se javlja pitanje, kako da izbegnem slepo reagovanje u trenutku kada se suo im sa stvarima koje mi se ne dopadaju? Kako da ne stvaram napetost? Kako da ostanem miran i uravnote~en? U Indiji i na drugim mestima mudraci proalih vremena prou avali su ovaj problem  problem ljudske patnje  i pronaali su reaenje: ukoliko se deaava neato ne~eljeno i po nemo da reagujemo stvarajui ljutnju, strah ili odbojnost, tada bi ato je pre mogue trebalo svoju pa~nju da skrenemo na neato drugo. Na primer, da ustanemo, uzmemo aau vode i po nemo da je pijemo  prestae da raste vaae ljutnja i pre ili kasnije e ia eznuti. Mo~emo isto tako po eti da brojimo: jedan, dva, tri, etiri. Ili da ponavljamo u sebi neku re , re enicu ili nekakvu mantru, mo~da ime nekog bo~anstva ili sveca u kojeg verujemo; tako skreemo pa~nju na neku drugu stvar i u veoj ili manjoj meri udaljujemo se od negativnosti, od ljutnje. Ovo reaenje je bilo korisno, delovalo je. I joa uvek deluje. Praktikujui ovo um se osea osloboenim uznemirenosti. Meutim, ovo reaenje funkcioniae samo na nivou svesti. Zapravo, skreui pa~nju, mi negativnost guramo u domen podsvesnog i ona na tom nivou nastavlja da stvara i umno~ava iste one ne istoe koje je stvarala i do tada. Na povrainskom nivou postoji jedan sloj mira i harmonije, ali u dubinama uma stvorili smo jedan uspavani vulkan potisnute negativnosti koji e se pre ili kasnije probuditi uz razornu erupciju. Drugi istra~iva i unutraanje istine otiali su joa dalje u svome traganju; do~ivevai stvarnost uma i materije u sebi uvideli su da je skretanje pa~nje samo be~anje od problema. A bekstvo nije isto ato i reaenje: moramo se suo iti sa problemom. Kad god se negativnost javi u umu, samo je posmatrajte, suo ite se sa njom. im po nemo da posmatramo neku mentalnu ne istou, ona po inje da gubi svoju snagu. Ona se postepeno povla i i na kraju biva potpuno izbrisana. Dobro reaenje: ono izbegava oba ekstrema  potiskivanje i prepuatanje stihiji. Zadr~avanje negativnosti u podsvesti nee je iskoreniti; isto tako, dopuatanje da se ona manifestuje kroz gest ili re samo e stvoriti nove probleme. Ali ako je samo posmatramo, ta ne istoa bledi i nestaje, a tada smo iskorenili tu negativnost, tada smo se oslobodili te ne istoe. Ovo zvu i predivno, ali da li je zaista prakti no? Je li jednoj prose noj osobi lako da se suo i sa ne istoom? Kad se javi ljutnja, ona nas preplavi tako brzo da ne uspevamo ak ni da primetimo to. Potom, obuzeti ljutnjom, u inimo neato gestom ili re ju ato je atetno i za nas i za druge. Kasnije, kada nas ljutnja proe, po injemo da kukamo i da se kajemo, tra~imo oproataj od drugih ljudi ili od Boga: O, pogreaio sam, molim te oprosti mi! Ali kada se sledei put naemo u sli noj situaciji ponovo reagujemo na isti na in. Sve to kajanje ne poma~e nam ni najmanje. Poteakoa je u tome ato nisam svestan kada ne istoa nastaje. Ona kree duboko iz podsvesnog nivoa uma i u trenutku kada stigne do svesnog nivoa stekla je ve toliku snagu da me preplavljuje, tako da ne mogu da je posmatram. Zato mi je potreban li ni sekretar koji e mi svaki put kada krene ljutnja rei: Pogledajte, gospodaru, po inje ljutnja! I poato ne znam kada e se ljutnja javiti, moram imati tri li na sekretara za sve tri smene! Pretpostavimo da sebi i to mogu da priuatim i ljutnja ponovo krene. Moj sekretar me odmah upozorava: O, gospodaru, pogledajte  javila se ljutnja! Prva stvar koju u uraditi je da ga lupim i izgrdim: Budalo! Mislia da si plaen da mi dr~ia pridiku? Toliko sam obuzet ljutnjom da mi dobar savet uopate nee pomoi. No, pretpostavimo da mudrost nadja a i ja ga ne udarim. Umesto toga ka~em: Baa ti hvala. Sada moram sesti i posmatrati svoju ljutnju. Je li to mogue? im sklopim o i i pokuaam da posmatram ljutnju, odmah mi pred o i iskrsne objekat moje ljutnje  neka osoba ili dogaaj  ato me ini joa ljuim. Tako ja ne posmatram samu ljutnju. Jednostavno posmatram spoljaanji podsticaj ove emocije. Ovo e moslu~iti jedino da se ljutnja udvostru i; to nije reaenje. Veoma je teako posmatrati bilo koju apstraktnu negativnost, apstraktnu emociju, odvojenu od spoljaanjeg objekta koji ju je izazvao. Meutim, onaj ko je dostigao kona nu istinu pronaaao je i kona no reaenje. Otkrio je da kad god se javi neka ne istoa u umu, istovremeno po inju da se deaavaju joa dve stvari na fizi kom nivou. Jedna je da disanje gubi svoj prirodni ritam. Po injemo dublje da diaemo kad god u umu imamo neku negativnost. To je lako uo iti. Na suptilnijem nivou, u telu po inje da se odigrava neka vrsta biohemijske reakcije, nastaje oseaj. Svaka ne istoa stvara u ovom ili onom delu tela nekakav oseaj. Ovo je prakti no reaenje. Prose na osoba ne mo~e da posmatra apstrakne ne istoe uma  strah, ljutnju, strast. Ali uz pravi trening i ve~banje veoma je lako posmatrati disanje ili oseaje po telu  i jedno i drugo je u direktnoj vezi sa mentalnim ne istoama. Disanje i oseaj e mi pomoi na dva na ina. im se ne istoa javi u mom umu, gubim normalan tok disanja; ono kao da mi dovikuje: Gledaj, neato nije u redu! A dah ne mogu da lupim; moram da prihvatim upozorenje. Na sli an na in mi oseaji ka~u da je neato krenulo naopako. I kada sam jednom primio upozorenje, po injem da posmatram disanje, oseaj koji se javlja i veoma brzo ustanovim da je neaistoa po inje da nestaje. Ovaj fizi ko-mentalni fenomen je nalik nov iu, koji ima dve strane. Na jednoj strani su razne misli ili emocije koje se pojave u umu. Na drugoj strani su disanje i oseaji u telu. Svaka misao ili oseanje, svaka mentalna ne istoa, manifestuju se kroz disanje i oseaj koji se u tom trenutku javi. Tako, posmatrajui disanje ili oseaj, ja zapravo posmatram konkretnu mentalnu ne istou. Umesto da be~im od problema, suo avam se sa stvarnoau onakvom kakva ona jeste. I tada u ustanoviti da ta ne istoa gubi svoju snagu: viae ne mo~e da me savlada kao ato se to deaavalo ranije. Ukoliko istrajem, ne istoa na kraju ia ezava i ostajem smiren i srean.
dzibaENTUZIJASTA

jun 2008.

#3
Na taj na in nam tehnika samoposmatranja pokazuje stvarnost u svoja dva aspekta, unutraanjem i spoljaanjem. Ranije smo gledali airom otvorenih o iju, ali smo previali unutraanju istinu. Uvek sam gledao ka spolja tragajui za uzrokom svoje nesree; uvek sam svaljivao krivicu na nekog drugog, ne shvatajui uopate da uzrok patnje le~i upravo u meni samom, u mojim slepim reakcijama na prijatne i neprijatne oseaje. Sada, zahvaljujui ve~banju, mogu da vidim i onu drugu stranu nov ia. Mogu da budem svestan svoga daha i onoga ato se dogaa u meni. `ta god da je, disanje ili oseaj, nau io sam da ga samo posmatram, ne gubei ravnote~u uma. Prestao sam da reagujem, prestao sam da umno~avam svoju patnju. Umesto toga, dopuatam ne istoi da se ispolji i nestane. `to viae praktikujemo ovu tehniku br~e emo uspevati da se izbavimo iz negativnosti. Postepeno um postaje osloboen ne istoa; postaje ist. ist um uvek je pun ljubavi  nesebi ne ljubavi za druge; pun saoseanja za neuspehe i patnju drugih; pun radosti zbog njihovog uspeha i sree; ispunjen mirom bez obzira sa kakvom situacijom se suo ava. Kada dostigne ovaj stupanj, itav na in naaeg ~ivota po inje da se menja. Viae nije mogue u initi bilo ata verbalno ili gestom ato e poremetiti mir i sreu drugih. Umesto toga, uravnote~en um ne samo da sam postaje smiren, ve poma~e i drugima da pronau mir. itava atmosfera oko ovakvih osoba bie pro~eta mirom i harmonijom i to e po eti da uti e i na druge. Nau ivai da sa uvamo smirenost bez obzira ata se dogaalo u nama, sve nam je lakae da se ne vezujemo ni za ono ato se nalazi oko nas. Meutim, ovo nevezivanje nije eskapizam ili ravnoduanost prema problemima ovoga sveta. Vipasana meditant postaje osetljiviji za patnje drugih i ini sve ato je u njegovoj moi da ih oslobodi od patnje  ne kroz nova uznemiravanja, ve uz pomo uma ispunjenog ljubavlju, saoseanjem i smirenoau. On je nau io veatinu plemenitog mira  kako biti do kraja posveen, potpuno uklju en u pomaganje drugima, a u isto vreme zadr~ati ravnote~u sopstvenog uma. Na taj na in on ostaje miran i srean, radei istovremeno u korist mira i sree drugih. Ovo je ono emu je Buda podu avao; jedna umetnost ~ivljenja. On nikada nije osnivao ili podu avao nekakvoj religiji, nikakvom izmu. Nikada svoje sledbenike nije upuivao da praktikuju bilo kakve obrede ili rituale, nikakve slepe ili prazne formalnosti. Umesto toga, podu avao ih je jedino da posmatraju prirodu onakvom kakva ona jeste, posmatrajui stvarnost u njima samima. Na osnovu neznanja stalno reagujemo na na in koji je atetan za nas i za druge. Ali kada steknemo mudrost  mudrost posmatranja stvarnosti onakve kakva ona jeste  oslobaamo se navike reagovanja. Kada nam uspe da ne reaguje slepo, tada smo u stanju da reagujemo na pravi na in  da osnova naaeg postupka bude uravnote~en um, um koji vidi i razume istinu. Takav postupak mo~e biti jedino pozitivan, stvarala ki, na korist nama i drugima. Dakle, neophodno je upoznati samoga sebe  savet koji su mudraci u razli itim vremenima i razli itim kulturama uvek ponavljali. Moramo upoznati sebe, ali ne samo na intelektualnom nivou, na nivou ideja i teorija. Niti to zna i upoznati sebe samo na emocionalnom i devocionalnom nivou, jednostavno slepo prihvatajui ono ato smo uli ili pro itali. Takvo znanje nije dovoljno. Umesto toga, potrebno je upoznati stvarnost na nivou aktuelnosti. Moramo direktno iskusiti stvarnost ovog mentalno-fizi kog fenomena koje nazivamo ja. Samo to e nam pomoi da se oslobodimo ne istoa, da se oslobodimo patnje. To direktno iskustvo sopstvene stvarnosti, ova tehnika samoposmatranja je ono ato se naziva vipasana meditacija. Na jeziku Indije u Budino vreme passana je zna ilo gledati otvorenih o iju, na uobi ajen na in; ali vipasana jeste posmatranje stvari onakvim kakve jesu a ne kakvim se ini da jesu. Treba prodreti kroz prividnu istinu, sve dok ne stignemo do krajnje istine itave ove mentalne i fizi ke strukture. Kada iskusimo tu istinu, tek tada nau imo da ne reagujemo slepo, da ne stvaramo ne istoe  i, prirodno, stare ne istoe postepeno po inju da se iskorenjuju. Tako izlazimo iz kruga patnje i do~ivljavamo sreu. Tri su koraka u ve~banju koja se u e na kursevima vipasana meditacije. Prvi, moramo se uzdr~avati od svih postupaka, telesnih i verbalnih, koji remete mir i harmoniju drugih. Nemogue je raditi na sopstvenom oslobaanju od ne istoa uma dok u isto vreme nastavljamo da telom i govorom inimo ono ato samo umno~ava te ne istoe. Zato, pravila morala jesu suatinski prvi korak u praksi. Obavezujemo se da neemo ubijati, krasti, imati nedoli ne seksualne odnose, lagati, niti uzimati alkohol ili droge. Uzdr~avajui se od takvih postupaka dopuatamo svom umu da se smiri u meri dovoljnoj da mo~emo da nastavimo ka cilju koji smo odabrali. Sledei korak je razvijanje veatine ovladavanja ovim naaim divljim umom, ve~bajui ga da ostane fiksiran na jedan jedin objekat: dah. Pokuaavamo da svoju pa~nju ato je mogue du~e zadr~imo na disanju. Ovo nije ve~ba disanja: mi ne reguliaemo dah. Umesto toga posmatramo prirodan ritam udaha i izdaha onakav kakav on jeste. Na taj na in joa viae smirujemo um, tako da ga viae ne savlauju negativnosti. U isto vreme, koncentriaemo svoj um, inei ga oatrim i prodornim, sposobnim da postigne uvid. Ova dva koraka: moralno ~ivljenje i kontrolisanje uma su nu~ni i veoma blagotvorni sami po sebi; ali oni e voditi do samopotiskivanja, ukoliko ne preduzmemo i trei korak  pro iaavanje uma od ne istoa putem razvijanja uvida u sopstvenu prirodu. To je vipasana: do~ivljavanje sopstvene stvarnosti kroz sistematsko i nepristrasno posmatranje stalno menjajuih mentalno-telesnih fenomena, a koji se u nama manifestuju kao oseaj. Ovo je vrhunac Budinog u enja: samopro iaavanje kroz samoposmatranje. Ovo svako mo~e da praktikuje. Svako se suo ava sa problemom patnje. Ona je univerzalna bolest, koja zahteva univerzalan, a ne neki sektaaki lek. Kada nas mu i ljutnja, to nije budisti ka ljutnja, hinduisti ka ljutnja, hriaanska ljutnja. Ljutnja je ljutnja. Kada kao posledica te ljutnje postanemo uznemireni, ta uznemirenost nije hriaanska, hinduisti ka ili budisti ka. Bolest je univerzalna. Zato i lek mora biti univerzalan. Vipasana je jedan takav lek. Niko nee prigovoriti na inu ~ivota koji poatuje mir i harmoniju drugih. Niko nee prigovoriti razvijanju kontrole nad sopstvenim umom. Niko nee prigovoriti razvijanju uvida u sopstvenu stvarnost, na osnovu ega je mogue osloboditi um od negativnosti. Vipasana je taj univerzalni put. Posmatrati stvarnost onakvu kakva ona jeste putem posmatranja istine iznutra  to zna i upoznavati sebe na aktuelnom, iskustvenom nivou. I kako ve~bamo tako sebe izbavljamo iz patnje izazvane ne istoama. Polazei od opipljive, spoljaanje, o igledne istine, silazimo sve dublje do krajnje istine uma i materije. Tada i nju nadilazimo i do~ivljavamo istinu koja je s one strane i uma i materije, s one strane vremena i prostora, s one strane uslovljenog polja relativnosti: to je istina potpune osloboenosti ne istoa, svih taloga, svake patnje. Nije uopate va~no kako tu krajnju istinu nazivamo; ona je za svakoga kona an cilj. Neka svako od vas do~ivi tu krajnju istinu. Neka se svi ljudi oslobode svojih ne istoa, svoje patnje. Neka svi u~ivaju u stvarnoj srei, stvarnom miru, stvarnoj harmoniji. Neka sva bia budu srena (Ovaj tekst napisan je na osnovu govora koji je S. N. Goenka odr~ao u Bernu.) izvor teksta: http://www.geocities.com/budizam/texts/gunaratana/gunaratana.html Prevod Branislav Kova evi
LucidDreamAMBASADOR

jun 2008.

#4
Jedno pitanje Dziba...Ovde se stalno pominje buda i budizam...pa posto sam Hriscanin,pitao bih jel se ova vrsta meditacije ili uopste meditacija sudare u nekim tackama sa Hriscanstvom i verom u Boga?
EXARPPOZNAVALAC

jun 2008.

#5
emu onda neka posebna vrsta meditacije...kao kra anin sigurno se molia; molitva i moljenje je isto ata i mantra-meditacija. Bitan je u inak na um. Bitno je zadr~ati um na jednoj misli...mantranje i molitva to rade. po ne se polako i glasnije, pa svetiae i br~e dok se mantra ne pretvori u mentalni glas...Oavakva metoda automatski uskladi disanje (koje mora biti uravnote~eno), a i usput odbija bilo koju stranu misao koja mo~e biti smetnja u meditaciji. A ata se polo~aja ti e, udobno sjesti i opustiti se...Bitno je da je lki ma "ravna". Mo~e se podpomo jastukom u dnu ki me, ako je bolno sjediti uspravno. Bitno je i opustit sve miaie. Ali baa sve. I onda po et mantrat. I tako nekih 20-ak minuta i onda polako nazad. Nije preporu ljivo naglo otvarat o i, ve postepeno poja avat i usporavat mantru, do to ke u kojoj nee bit aok otvorit oi. Stanja znaju biti jako duboka, osobito vje~bom. `ta se izbora mantre tie...to je osobna stvar. Neko e mantrat AUM, neko Allah, neko e molit Zdravo Marijo i, a najbolje su one koje se ponekad mogu ut u toku meditacije. Tzv. osobne mantre. Ovo san opisa jer je "najlakae" za po etnike koji neznaju kako bi i ata bi. Ovo je isto za "osjetit" da tu stvarno neato ima; a onda svako mo~e modificierat ili primjenit neku od drugih metoda meditacije. A do Samadhija ima puta i posla...
BugiPOZNAVALAC

jun 2008.

#6
Herman Hesse - Sidharta... znao sam da takva posla nisu bas nacisto sa prirodom, a ova knjiga je sve te sumnje objesnila...
dzibaENTUZIJASTA

jun 2008.

#7
Naravno, da. Meditacijom ti upoznajes sebe, a na taj nacin i svoju vezu sa Bogom. Budizam i Hriscanstvo govore o istom Bogu, razlika je u pristupu upoznavanja "doticnog". Hriscanstvo je u biti veoma mocno ucenje ali mora se uci u sustinu, a za to je potrebno odredjeno znanje. Naime, kako ja to vidim, ljudi imaju tendenciju da kradu, lazu, ubijaju... i potrebno im je bilo neko ogranicenje, koje im je hriscanstvo dalo u vidu zakona i pravila koja se moraju postovati. Naravno potreban je i jedan veliki djavo koji ce se pobrinuti da se pravila postuju... Raj i pakao su sastavni deo te price oko obuzdavanja degradiranog drustva, ali onaj kome to nije potrebno (koji je iskren, posten i tezi ka "bogu") taj ce brzo proniknuti u sustinu ucenja, a to je (po meni) da je bog zapravo u tebi, da si ti deo boga i ako iskreno tezis da upoznas boga=sebe to mozes da ucinis odmah (za zivota, a ne da cekas nagradu u vidu raja) i to kroz meditaciju i razvijanje svesti. Kada govorim o Bogu nemislim na neko bice koje je vise od nas i koje nam je dalo zivot, a sada gleda i kaznjava/nagradjuje po zasluzi. To je deo one price. "Bog" je izvor zivota, kreacije, energije... i u svakom slucaju to je nesto sto je van domasaja nas ljudi i nesto sto reci i nasa ljudska percepcija nemoze da pojmi i moze samo da se nada da ce svojom iskrenoscu uspeti da se priblizi korak blize izvoru... Ono sto je bitno je da sada znas da zivot nije hemijska reakcija u mozgu vec nesto mnogo vise i ako zelis ti to mozes da dostignes... naravno sa puno iskrenosti prema sebi i trudom oko obuzdavanja inercije koje si stekao, a naravno i novim iskustvima i konstantnim sirenjem svoje svesti... Malo sam razvezao u filozofiju ali nije na odmet, mislim, a ti naravno nemoj olako da verujes ni meni ni drugima vec se trudi da steknes sto vise sopstvenog znanja i iskustva...
LucidDreamAMBASADOR

jun 2008.

#8
Pa jel je to protiv moje vere? Vidis,i sam kazes da spoznajes sebe i tezis da upoznas Boga,a to kroz meditaciju moze...Znaci meditacija ne bi trebalo biti protiv Hriscanstva i hriscanskog ucenja,ili se varam?
EXARPPOZNAVALAC

jun 2008.

#9
Ne, nevaraa se... Meditacija je "poniranje u sebe" da bi "pronaaao" "Boga". Jedino ograni enje koje te mo~e omest je dogmatizam kra anske vjere...jer ata ako se po nu otvarat razne akre i kundalini poaandrca pa ti svrha pojedinih "dogmi" jednostavno izgubi smisao... Kako bilo da bilo, to je onda test vjere. Pazi, u Kra anstvu je objekt i subjekt obo~avanja Isus Krist. Vjernike se ne upu uje da POSTANU POPUT NJEGA, ve da KROZ njega slijedi spasenje. Ostale religije, koje prakticiraju meditaciju, upu uju svoje u enike da POSTANU KAO svoji u itelji, a po mogu nosti i BOLJI. Prevazii...uvjek prevazii.... U tome je problem koji ti se mo~e pojavit, tj., pojavi e se garant. To je ona spika o neophodnosti promjene (ja bi reka da je nekad dovoljna samo adaptacija) sustava vjerovanja, koju je Dziba fino opisa u tredu o Astralu. Sretno prijatelju, nek te prati Tvoj nick :bis:
LucidDreamAMBASADOR

jun 2008.

#10
Hvala puno Hasane...Pravi odgovor...

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se