Don Huan ka~e svom zaprepaaenom u
eniku:
'Ono ato ti nazivaa svojim razumom uopate nije tvoj razum. arobnjaci su uvereni da je naa razum strana tvorevina, koja je svakom od nas usaena. Uzmi to za sada samo na znanje, bez daljih objaanjenja ko nam ga je usadio i kada se to dogodilo.'
U predavanjima proteklih godina, Kastaneda je ipak po
eo da otkriva pojedinosti o tom procesu i za njega zaslu~nim biima - uprkos Don Huanovom jasnom upozorenju: 'Ako sa tim izaea u javnost, onda e te stvarno spaliti.' Pri tom nije sasvim jasno da li je mislio na loma
u za svog u
enika ili na simboli
ko ili
ak i stvarno spaljivanje njegovih knjiga. U svakom slu
aju sasvim je dobro znao da se u ovom delu njegovog naslea radi o ne
emu, ato ne samo da niko ne bi trebalo, nego i ne ~eli da zna.
Utoliko je va~no upozorenje da izjave koje slede mogu zvu
ati joa neverovatnije od ostalih u ovoj knjizi. Mogu se
ak u
initi paranoidnim ili izazvati oseaj paranoje, straha i otpora. Po
arobnjacima, to je normalna i sasvim razumljiva reakcija, jer e razum - jezgro naae receptivne svakodnevne svesti ~estoko da se usprotivi prikazu sebe kao strane instalacije grabe~ljivih bia iz nekog drugog sveta. Izjava te vrste jednaka je osudi samog sebe, a to je neato ato niko rado ili lakog srca ne
ini.
Zato je u ovom slu
aju preporu
ljivo odloziti li
ni sud i prvo sasluaati ata Kastaneda i njegove pratilje imaju da ka~u. Jer polako postaje jasno o
emu se u nasleu Don Huana u stvari radi i kakav zna
aj njihova otkria ustvari imaju. Samo je tako mogue izbei ina
e programirane nesporazume. No, preimo na stvar:
Prvi koji su primetili da neato nije u redu, bili su aamani starog Meksika, muakarci i ~ene iz davnina, kojima je uspelo da neposredno vide energiju kako proti
e kroz Univerzum. Pri njihovim opa~anjima su uo
ili, da ne samo da skupna ta
ka deteta nije pri
vraena na jednom odreenom polo~aju, ve da je i svetlosna
ahura novoroen
eta potpuno presvu
ena jedinstvenom svetleom navlakom, koja se
ini poput prozirne plasti
ne presvlake i
ini
ahuru izrazito blistavom. (Skupna ta
ka: ta
ka u kojoj je usredsreena celokupna svest ~ivih bia.To je njihova veza sa univerzalnim izvorom svesti, energije Duhom, Namerom. `amani je vide kao ta
ku intezivnog sjaja, koja se kod ljudskih bia nalazi iza lea, izmeu lopatica, za du~inu ispru~ene ruke udaljena od tela.Opairnije o tome u Kastanedinoj knjizi Unutraanji Oganj. Vidovnjaci su sposobni da ljudska bia opa~aju kao svetlee lopte ili jaja. Autor ovde koristi izraz
ahura. - Prim.prev.)
U toku detinjstva, meutim, taj spoljaanji sjaj se sve viae i viae gubi, pa kod odraslih obi
no nalazimo tek ostatak tog sjaja, neku vrstu svetlosne bare, koja jedva da dose~e do visine stopala.
Stari aamani su intuitivno znali da je taj spoljaanji sjaj ustvari ljudska svest, jer su videli da visina tog sjaja odreuje nivo svesti isto tako definitivno kao ato polo~aj skupne ta
ke odreuje prirodu opa~ajnog sveta. Uznemireni spoznajom da se svest u ranom detinjstvu u toj meri smanjuje, iako se upravo u toj fazi
ini da postajemo sve svesniji, stari aamani su se bacili u potragu za objaanjenjem tako o
igledne protivre
nosti.
Najpre su pomislili da je sama fiksacija skupne ta
ke tokom socijalizacije odgovorna za zagonetno nestajanje svesti, s obzirom da onemoguava percepciju celog niza moguih svetova i iskustava, i ograni
ava nas na jednu jedinu stvarnost: svakodnevicu. Kad su meutim svoje vienje pomnije usmerili na sam proces nestajanja svesti, spazili su bia nalik senkama koja su im do tada, usled blistave pozadine ljudskog energetskog polja, bila promakla. Videli su da se te senke hrane sjajem naae svesti, skoro sistematski ga brstei. Kako ti razbojni
ki paraziti izgledaju poput velikih slepih miaeva, a kreu se poskakujui ili letei, stari aamani su ih nazvali Voladores, ato otprilike znaci 'letea bia' ili 'leta
i'.
arobnjaci Don Huanove linije su otkrili da su Voladoresi visoko razvijena svesna bia, koja meutim ne poseduju fizi
ko telo, pa su zato obi
no nevidljiva ljudskom oku.
Prema Kastanedi, Voladoresi su u naa svet doali pre puno milenijuma, kada su u potrazi za hranom ovde naiali na odli
an izvor. Kako je njihova hrana specifi
an tip energije svesti, analogan spoljaanjem sjaju naae svetlosne
ahure, u ljudskim biima su naali upravo ono ato su tra~ili. I tako postadosmo njihova omiljena lovina ili bolje, kako to
arobnjaci ka~u, kune (ili domae) ~ivotinje Voladoresa, koje oni muzu kako im se svidi.
Energetska ateta, koja se pritom pri
injava naaoj svesti je enormna. Spoljaanji sjaj doduae stalno ponovo raste, ali Voladoresi ga ponovno pojedu do odreene visine - poput krave koja brstei odr~ava visinu trave na paanjaku. Tako i stepen naae svesti stalno ostaje na niskom nivou, koji nam doduae omoguava svladavanje svakodnevice, ali ne i preispitivanje situacije ili
ak spoznaju da u odreenom smislu delimo sudbinu naaih domaih ~ivotinja. Jer, kao ato mi dr~imo kokoake u kokoainjcima i kavezima, ka~e Don Huan, isto tako Voladoresi nas dr~e u ljudskim kokoainjcima, s tom razlikom da mi atale i kaveze u kojima ~ivimo sami gradimo.
Te atale i kavezi, naglaaava Kerol Tigs, su naai gradovi, sela i kue, bez obzira da li ~ivimo u seoskoj idili ili u srediatu velegrada. Iz kokoaije perspektive nema istinske razlike u tome da li gubimo perje i bivamo pokradeni za jaja zatvoreni u boksove nosilja, atalu ili dvoriate, jer na kraju krajeva svejedno ~ivimo i umiremo u ropstvu.
Nao
igled esencijalne neslobode i izrabljivanja kojem podle~emo, mo~emo i aktuelnu diskusiju o primerenom uzgoju domaih ~ivotinja da pogledamo u novom svetlu. Jer, kao ato ka~e Kerol Tigs, mi ~ivotinjama
inimo samo ono ato Voladoresi nama
ine - kao u
eni robovi svojih gospodara besramno ih izrabljujemo: muzemo ih, sisamo i koljemo, krademo njihova jaja i povrh toga
inimo ih posluanima na najrazli
itije na
ine. Vezujemo ih, trpamo u kaveze, podrezujemo im krila, rogove, kand~e i kljunove, dresiramo ih,
inimo zavisnima i ubijamo u njima agresivnost i prirodan nagon za slobodom.
Naae celokupno ponaaanje je pro~eto time, jer mi ne samo da izrabljujemo domae ~ivotinje, nego i celokupnu ~ivu i ne~ivu prirodu uklju
ujui ljude oko nas. Uprkos ukidanju ropstva i opatem na
elu modernog sveta, koje propagira slobodu, jednakost i bratstvo, ti uslovi vrede tek za one retke, koji su u socijalnom sistemu izborili gornje polo~aje. Veina joa uvek ~ivi i radi u zavisni
kim odnosima, u kojima su manje ili viae dobrovoljni robovi, iako danas viae ne nose lanac oko vrata. Njihova jedina uteha le~i naj
eae u
injenici da postoji neko ko je joa ni~e na hijerarhijskoj lestvici, koga mogu da izrabljuju i ugnjetavaju, sasvim u stilu bicikliste: gore pognut, dole gazi.
Sve to
arobnjaci Don Huanove linije nisu videli kao posledicu naaeg grabe~ljivog naslea, ve kao proizvod neravnopravnog odnosa Voladoresa kao re~isera iza kulisa pozoriata zvanog svakodnevica i ljudi kao marioneta na pozornici. Mi imitiramo naae gospodare u izrabljiva
kom mentalitetu i potroaa
kom ponaaanju, dok ina
e bivamo svedeni na ~ivotno najnu~nije stvari.
Bara svesti kraj nogu, koju su nam Voladoresi ostavili, ne omoguava nam niata viae nego da ~ivimo od danas do sutra i reflektujemo se u njenoj glatkoj povraini. Tako se usled manjka energije pronalazimo u ulozi modernog narcisa, koji u svojoj ograni
enoj svesti ne mo~e da otkrije niata drugo nego sebe i svoje sitni
ave probleme. Niata nam nije preostalo, ka~e Kastaneda, osim 'tabanske svesti', barice koja predstavlja naau samorefleksiju, samova~nost i ego, koji je naa stvarni kavez.
Time je objaanjeno i prividno protivre
je na koje su nabasali
arobnjaci starog Meksika. Uprkos poja
anom nestanku stvarne svesti, u procesu socijalizacije sve viae ulazi u igru samorefleksija (samoposmatranje), stvarajui opsenu rasta svesti. Pritom ustvari ne raste svest, nego sposobnost interpretacije percepiranog, interpretacijski sistem, te samova~nost (samova~nost,- nerealno oseanje sopstvene va~nosti, oholost, gordost, - prim.prev.) deteta. Vidovnjaci jasno vide taj proces kao narastanje ili naduvavanje skupne ta
ke.
Time dolazi i do
udne promene u naaoj energiji, koju su takoe otkrili aamani starog Meksika. Videli su da svetlosna
ahura
oveka sadr~i aest velikih energetskih centara, koje mo~emo percepirati kao svetlosne vrtloge.
Don Huan objaanjava:
'Svaki od energetskih centara u telu predstavlja odreenu koncentraciju energije; neku vrstu energetskog vrtloga, koji iz perspektive vidovnjaka koji ga posmatra izgleda kao levak koji se vrti u smeru suprotnom od kazaljke na satu.'
Stari aamani su sa zaprepaaenjem videli, da jedan od tih aest vrtloga, (onaj koji odgovara aestom energetskom centru na temenu), tokom socijalizacije i gubitka opate svesti menja na
in kretanja. Dok kod novoroen
adi energija u tom centru joa kru~i suprotno od kazaljke na satu, kod odraslih se ona klati napred-nazad prema Don Huanu, jedan veoma neprirodan i odbojan na
in kretanja.
Kod detaljnijeg istra~ivanja ispostavilo se da takav na
in kretanja energije biva uzrokovan Voladoresima, te predstavlja neku vrstu implantata, stranu instalaciju, koja kontroliae i rukovodi doti
nom ~rtvom; kao da joj Voladores sedi neposredno na glavi i tamo ne samo da sr
e energiju svoje ~rtve, nego joj i doaaptava ata joj je
initi i misliti.
arobnjaci ka~u, kao ato smo ve napomenuli, da je naa razum strana instalacija - i to nije mialjeno u prenesenom smislu. Jer naa svakodnevni razum nije isklju
ivo ljudsko dostignue, ve predstavlja kontrolni instrument Voladoresa, koji je tu da nas putem jednostavnih kondicionirajuih postupaka u
ini posluanima.
'Zdrav ljudski razum', Common sense socijalnog reda, nam u procesu socijalizacije biva jednostavno nametnut, a da mi pritom kao deca nemamo nikakve mogunosti da te vrednosti i norme ni preispitatamo, a kamoli da ih odbacimo.