VUTRA
ForumZajednicaPutovanje na mentalnim talasimaUtjecajni ljudi u psihodeličnim učenjima
LEGACY

Utjecajni ljudi u psihodeličnim učenjima

14 odgovora2,016 pregleda
JaSamZaENTUZIJASTA

jul 2007.

#1
Ovo je mala lista ljudi koji se naj eae spominju nakon rije i psihodeli no. Ovaj opis se temelji na mojim osobnim spoznajama i u nekim detaljima mo~e biti pogreaan, ako smatrate da neato nije istinito, ili pogreano slobodno komentirajte. Ako znate za joa ljudi ija djela, i ~ivot zra e psihodeli nim molim vas da napiaete :) Albert Hofmann esto zvan ocem LSD-a, Hofmann je glavni krivac za veliku psihodeli nu krizu koja je u aestesetima potresla svijet. Otkriem te supstance, te kasnije njenom mahnitom distribucijom i konzumacijom airokog pu anstva doalo je do nezapamenog pokreta ljubavi u aesdesetim godinama proalog stoljea. Lysergic Acid je veoma sna~na psihoaktivna supstanca koja ovjeka dovodi do ruba ludila, a ponekad ga baca i preko. Nakon ato je popularno zvani Acid, i njegova konzumacija izmakla kontroli 1963 u SAD-u je zabranjena, i stavljena u korpu s mnogim drugim drogama. Iako u po etku koriaten kao izniman lijek za psiholoake probleme, probleme ovisnosti i asocijalizacije od druatva, nakon nekontrolirane i opasne konzumacije na airokom tr~iatu te prvih Bad tripova, pa ak i samoubojstava na A. Hofmanna pao je veliki teret. Teret krivca za taj izum, kojeg do dana danaanjeg niti jedan doktor, znanstvenik, teolog ili psihijatar nije usio objasniti. U svom djelu My Problem Child, A. Hofmann objaanjava djelove iz svog ~ivota prije i nakon stvaranja te supstance. I sam rastrgan izmeu osjeaja nejasnoe u tome da li se iza acida krije Vrag ili Bog, veoma lucidno objaanjava glavni problem koji je samu supstancu svrstao u zabranjene. Neumjerenost, nekontroliranost i neupuenost ljudi su upravo one stvari zbog kojih je to zabranjeno. Kako su ti problemi jednaki samim glavnim ljudskim problemima, i kako se cijelo druatvo trudi informirati i kontrolirati na in postojanja te pri tome imaju milijune problema, tako i nada da e se ta supstanca legalizirati izgleda jako blijedo. Carlos Castaneda
UserNameENTUZIJASTA

jul 2007.

#2
Ja cu izdvojiti jedno zensko ime. Meni interesantna spisateljica Sadie Plant za koju bi slobodno mogla reci da njen zivot i djela zrace psihodelicnim... Bila je svjedokom kaoticne pojave kulturalnog razdora: rave-pokreta, roenog iz sinergije elektronicke sinteticke glazbe i dizajniranih droga. To njezino iskustvo u klubovima Manchestera sjeme je iz kojega je proklijala knjiga Writing On Drugs. O Pisanju na drogama sakupljena je i spojena neizmjerna kolicina knjizevnosti o drogama u posljednjih dvije stotine godina. Knjiga pocinje istrazivanjem opijuma krajem osamnaestog stoljeca, prelazi na istra~ivanje kanabisa, koke i kokaina, i na kraju se spaja sa sirokim spektrom razlicitih vrsta halucinogenih i sintetickih droga. Isto kao i pisanje o njima i na njima, isto kao i njihovi pisci, ove supstance itekako mogu biti razlicite. Neke od njih potjecu iz davnina, neke su posve nove. Neke su dobivene u laboratorijima, dok neke rastu divlje. Bez obzira bile one organske ili sinteticke, stare ili nove, stimulativne, narkoticke ili halucinogene, sve te droge imaju specificno psihoaktivno djelovanje: utjecu na promjenu percepcije, utjecu na raspolozenje, mijenjaju ponasanje i stanje misljenja. Isto tako, njihov utjecaj proteze se i preko njihovih uzivatelja. A kad droge mijenjaju uzivatelje, mijenjaju sve. U ovom razveseljavajucem istrazivanju, Sadie Plant istrazuje povijest droge i njezino uzivanje preko knjizevnih djela nekih od najpoznatijih, ali i ozloglasenih pisaca. Umjesto da istrazuje uzivanje droge kroz pristup duhovne uzvisenosti, Sadie Plant se orijentira na nacin kojim droga pisce cini preciznima, temeljitima, gdje se njezin utjecaj moze prepoznati u njihovoj svijesti, saznanju i spoznaji, u kulturnom zivotu, u politici. Sadie Plant tvrdi da je upotrebom, proizvodnjom i prodajom droga - narkotickih, stimulativnih i halucinogenih - stvorena temeljna i osnovna filozofija stoljeca i osigurano ekonomsko blagostanje. Pisati o drogama znaci uroniti u svijet u kojem nista nije tako jednostavno i tako stalno kao sto se cini. Sve svjetluca i mijenja oblik dok nastojis zadrzati pogled. Cinjenice i brojke plesu, istrage se rasipaju poput skupog praha. Razlozi za zakone i motivi za ratove, priroda uzitka i nevolja koje droge donose, isprepletena mreza kemijskih tvari, biljaka, mozgova, strojeva: sve ih okruzuje dvosmislenost i nejasnost. Droge oblikuju zakone i ispisuju ista ona pravila koja zatim krse, one mijesaju sve sifre i povecavaju uloge zelje i potrebe, euforije i boli, normalnog i perverznog, istine i izvjestacenosti.... "POSTOJE DVIJE STRANE SADIE PLANT: Jedna je zdrava, pragmati na, prizemljena ki poduzetnih roditelja. To je strana Plantove ato marljivo prolazi kroz znanstvene spise u potrazi za zrncima nadahnua, strana koja mudro promialja o svojem "polju istra~ivanja" prema novoj knjizi, jer bi na temelju pri a o njezinu uzimanju droga sve moglo rezultirati problemima s vizama za strane zemlje. Druga je strana Plantove, anarhisti ki slobodni duh - duh sedamnaestogodianjakinje pred ijim su o ima eksplodirali slobodni festivali; po~udni itatelj knjiga demona droge poput Williama Burroughsa i Ph. K. Dicka; spisateljica koja je spremna napustiti injenice u korist punokrvne fikcije; neuro-filozofijski pustlov koji povremeno otkriva da je probao gotovo sve ilegalne kemikalije spomenute u vlastitoj knjizi. "
kanehbosemAMBASADOR

jul 2007.

#3
carl a p ruck i eliade http://en.wikipedia.org/wiki/Carl_A._P._Ruck http://www.angelfire.com/electronic/bodhidharma/mircea.html
kanehbosemAMBASADOR

jul 2007.

#4
ju er sam pro itao u enje don juana (castaneda) a danas kozmi ka zmija (jeremy narby). knjiga je samo odli na. gledao sam na po etnoj stranici ato ima o ayahuasci i nije loae ako se nekom da malo zajebavat mo~e se zaista kvalitetno dopuniti sa informacijama iz te knjige. doduae on je antropolog ali je po mome povranom mialjenju prosvijetlo zapad o ayi koliko castaneda o mescalitu.tako da u nekom smislu je zna ajan u psihodeliji
Ramona_RedENTUZIJASTA

jul 2007.

#5
Bogami ... u jedan dan pro itat U enje Don Juana - da nisi i ti predstavnik onog apsurda kog nazvaae '`kola brzog itanja' :icon_lol:
kanehbosemAMBASADOR

jul 2007.

#6
brzo itanje :icon_lol::icon_lol::icon_lol::icon_lol::icon_lol::icon_lol: baa je apsurd
Ramona_RedENTUZIJASTA

jul 2007.

#7
potpisujem ;)
PampersPOZNAVALAC

jul 2007.

#8
Tony Buzan SUCKS

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se