VUTRA
ForumMarihuanaObrazovanje# Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti
LEGACY

# Konoplja - Naše uže spasa do budućnosti

42 odgovora8,424 pregleda
BeyondLEGENDA

jan 2011.

#1
Široka legalizacija proizvodnje kanabisa za komercijalnu i medicinsku primjenu bila bi od goleme koristi za našu ekonomiju, naše zdravlje i naš okoliš - POSLJEDICE ZABRANE KONOPLJE - Piše: Andrew Katelaris, dr. Med ©2010. Često se kaže da u ratu najprije strada istina. Nigdje se to ne može vidjeti bolje nego u takozvanom ratu protiv droga. Počevši s histeričnom medijskom kampanjom Hearst pressa o «ludilu od džointa» početkom 1930-ih, slika kanabisa (Cannabis sativa) ili konoplje preobrazila se iz vrijedne kulture za vlakna i važnog izvora ulja i lijeka u «poganu vražju travu s korijenjem u paklu». Bilo namjerno ili slučajno, suzbijanje kanabisa popločalo je put dramatičnoj preobrazbi svjetske ekonomije. Do potkraj 19. stoljeća svijet je pokretao sustav koji se temeljio na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Sunčeva se energija koristila za kombiniranje ugljičnog dioksida i vode u celulozu, osnovni građevni materijal prirodnog svijeta. Tijekom 20. stoljeća velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju ekstraktivnim industrijama ugljena i nafte. Umjesto konopljinih prirodnih vlakana došla su petrokemijska vlakna. Najlon, poliester i drugi sintetički materijali proizvodili su se u golemim količinama i promovirali agresivnim reklamama. Umjesto papirnatih vrećica i kutija stigle su sveprisutne plastične vrećice. Milijarde tih toksičnih, nerazgradivih predmeta proizvedene su kako bi bile upotrijebljene samo jednom i odbačene da bi onda pronašle put do potoka i rijeka, i s vremenom se stopile u goleme potopljene otoke smeća u Tihom oceanu i drugim oceanima, oslobađajući u morski i ljudski ekosustav toksičnu tempiranu bombu kemikalija koje narušavaju hormone. Umjesto da se papir proizvodi iz jednogodišnjih kultura za vlakna, goleme površine drevnih šuma ruše se i pretvaraju u triješće, pa zatim kuhaju s klorom i drugim opasnim kemikalijama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim što zamjenjuje. Uništavanje i zagađivanje prirodnog svijeta nije jedini štetan učinak suzbijanja kanabisa. Opet, bilo namjerno ili slučajno, zakoni koji su prihvaćeni kako bi se nametnula zabrana poslužili su kao šablona za uspostavljanje represivne policijske države sa sve većim ograničavanjem sloboda pojedinaca. Pod maskom sprječavanja šteta od "pošasti droga", stanovništvo je podvrgnuto prisluškivanju telefona i drugim metodama nadzora, nametljivim i često nasilnim policijskim racijama i rasponu metoda kemijskog nadzora, uključujući nametnuto testiranje kose, urina i sline. Većinu trenutne zatvorske populacije čine nenasilni prekršitelji zakona o drogama, posebno u Sjedinjenim Državama gdje je privatizacija zatvora stvorila represivnu ali vrlo profitabilnu industriju za korporaciju Wackenhut i druge igrače u zatvorskoj industriji. Štetne posljedice zabrane nisu ograničene na pojedince nego se osjećaju širom geopolitičke sfere. Budući da se velik dio kanabisa i drugih droga biljnog podrijetla uzgaja u zemljama Trećeg svijeta, politička intervencija pod krinkom prekida opskrbe drogom koristila se i još se koristi u političke svrhe kao izgovor za vojno djelovanje. Invazija na Panamu i politička previranja u Afganistanu, Meksiku i Kolumbiji, da spomenemo tek neke zemlje, rezultat su militarizacije rata protiv droga. Usprkos golemoj količini dokaza za umiješanost američke vojske u krijumčarenje droge na veliko, uključujući unos tona i tona kokaina iz Južne Amerike u SAD radi financiranja tajnih aktivnosti, borci rata protiv droga i dalje se smatraju moralno uzvišenom stranom. - RAST INDUSTRIJA KONOPLJE - Međutim, zbog neumornih napora tisuća aktivista za konoplju širom svijeta odnos prema njoj polako se počinje mijenjati. Konoplja se sada može legalno uzgajati u većini zemalja, iako Sjedinjene Države ostaju važna iznimka. Dok su industrije konoplje i dalje mali igrač na svjetskoj sceni, njihova veličina i raspon proizvoda postojano rastu zbog sve bolje prihvaćenosti koncepta industrijske poljoprivrede. Kako bi poticala stvarnu održivost, industrijska poljoprivreda nastoji koristiti jednogodišnje kulture kao polaznu točku za tvorničku proizvodnju, zamjenjujući mineralne sirovine kao što su željezna ruda i ugljen. Ali, mogu li konoplja i druge birane kulture stvarno utjecati na prijeteću ekološku katastrofu? Zamislite svoju zemlju jednu generaciju u budućnosti, nakon prihvaćanja zakona po kojem bi sva industrijska proizvodnja morala biti potpuno neotrovna, biorazgradiva i održiva. U tom svijetu automobili i mnoge druge stvari sada se proizvode od bioplastike koja se dobiva od konoplje. Taj materijal nije nov. Razvio ga je 1941. Henry Ford, izradivši karoseriju koja je bila šest puta lakša od čelične, a imala je deset puta veću otpornost na sudare. Dokumentarne snimke o tom izvanrednom postignuću mogu se naći na internetu. Buduće generacije nikada neće znati što je zapravo radio autolimar, a osiguravajuća industrija znatno će se smanjiti. Možda će, u tom svijetu budućnosti, oni koji su odgovorni za suzbijanje takve dragocjene zelene tehnologije konačno biti kažnjeni. • Papir i tekstil Australija godišnje zaradi oko 400 milijuna dolara prodajući mljeveno drvo dobiveno sječom prašuma, ali uveze gotove papirne proizvode u vrijednosti od 1,4 milijarde dolara.U svijetu budućnosti upotreba stabala i klora u proizvodnji papira samo je daleka uspomena. Moderne tvornice za proizvodnju bezdrvnog papira rade okružene zelenim poljima konoplje. Milijarde dolara ušteđene na uvozu investiraju se u velike programe ponovnog pošumljavanja, stabilizacije erozije i olakšanja povratka biološke raznolikosti. Sintetička vlakna odavno su nestala, a zamijenili su ih prirodni tekstili koji dišu, proizvedeni od konoplje, ramije i bambusa. • Gradnja i konstrukcija Konopljin beton (hempcrete) građevni je materijal koji se proizvodi od usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike konoplje. Pomiješana s vapnom, mljevenom drozgom ili drugim dodacima, ona stvaraju celulozni cement koji je lakši od konvencionalnih materijala, ali s poboljšanim svojstvima toplinske i zvučne izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na termite. Konopljin beton donio je revoluciju u izgradnju kuća u budućnosti. Stvrdnjava se poput betona, ali može se rezati poput drvenih greda. Svaka neželjena građevina može se jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu. Može se razviti 2organskiji" stil gradnje, jer je sada jednostavno preuređivati raspored unutarnjih zidova i unositi bilo koje druge izmjene u dom radi prilagodbe promjenjivim potrebama obitelji. U nekim europskim zemljama gotovo polovicu svih domova izgradili su vlasnici. Osim toga, konopljin beton dramatično smanjuje troškove stanova pojednostavljujući gradnju: na primjer, krov izliven od konopljinog betona ojačan bambusom može zamijeniti krov s crepovima, opšav i oluk. Takav krov imat će bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od crjepova, bit će otporan na tuču i uvelike će smanjiti rizik od požara. Osim njegovih izravnih prednosti u gradnji, konopljin beton vrlo je djelotvoran u vezanju ugljičnog dioksida. Biološko vezanje proces je kojim biljke uzimaju ugljični dioksid i vodu i koriste Sunčevu svjetlost za sintetiziranje glukoze, a zatim celuloze. Ako se celuloza koristi u dugotrajnim građevinama onda se atmosferski ugljični dioksid praktično uklanja ili 'veže', poboljšavajući zdravlje klime na Zemlji. Prosječna australska obitelj proizvede oko 10 tona ugljičnog dioksida svake godine. Jedan hektar konoplje može vezati do 20 tona ugljičnog dioksida godišnje. Prosječna kuća od konopljinog betona vezala bi oko 40 tona. Kad se izgradi kuća od konopljinog betona ne uštedi se samo taj izravan ugljični dioksid. Korištenjem cigala, crjepova i druge pečene keramike tijekom njihove proizvodnje stvaraju se goleme količine ugljičnog dioksida. Prosječna kuća od cigala stvori do 500 tona ugljičnog dioksida tijekom čitave svoje izgradnje, pa na stanogradnju otpada velik postotak domaće proizvodnje ugljičnog dioksida neke zemlje. Masovna promjena metoda gradnje olakšala bi naše ispunjavanje, ili još bolje, premašivanje ciljeva kao što su razine prema protokolu iz Kyota. Zloguki proroci mogu tvrditi da bi poštivanje Protokola štetilo ekonomiji, ali masovni prijelaz na papirnu, tekstilnu i građevinsku industriju baziranu na konoplji pružio bi ogroman ekonomski poticaj, stvarajući kvalitetne prilike za zapošljavanje i izvoz - za razliku od kratkovidnih strategija poticaja usmjerenih na potrošače koje se trenutno primjenjuju.
BeyondLEGENDA

jan 2011.

#2
- SJEME KONOPLJE U ZDRAVLJU I MEDICINI - Na podru ju zdravlja i medicine primjena konoplje mogla bi dovesti do dramati nih poboljaanja u druatvu. Sjeme konoplje jedan je od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kiseline), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produ~uje u lanac od 22 ugljikova atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrauju se u mozak, stvarajui klju an dio neuronske membrane. Omega-3 iz morskih izvora javlja se kao DHA i EPA, a uzimanje omega-3 u tom obliku zaobilazi potrebu za pretvorbom. Meutim, ALA i sama ima blagotvornih u inaka, dok koriatenje omega-3 iz morskih izvora predstavlja ozbiljno optereenje za vodeni okolia. Osim toga, omega-3 vrlo je reaktivna molekula, pa ih oatri industrijski uvjeti koji se koriste pri ekstrakciji i uklanjanju mirisa ulja ostavljaju sa suboptimalnom aktivnoau i mjerljivim razinama zagaenja, uklju ujui ~ivu i poliklorirane bifenile (PCB-i) koje je mogue nai u brojnim uzorcima proizvoda na tr~iatu. Sreom, veina ljudi lako mo~e pretvarati ALA u DHA i EPA u dovoljnim koli inama za optimalan razvoj mozga. Dobro je ato dvije skupine s poja anim potrebama za DHA i EPA - trudnice i mala djeca - posebno djelotvorno obavljaju tu pretvorbu. Rad enzima odgovornih za pretvorbu mo~e biti usporen ako postoji viaak zasienih masnih kiselina, zato za optimalne rezultate treba smanjiti njihovu koli inu u prehrani. Postoje dvije vrste esencijalnih masnih kiselina: omega-3 i omega-6. Zovemo ih "esencijalnima" zato ato ih tijelo ne mo~e sintetizirati, zbog ega ih je potrebno dobivati iz hrane. Za optimalno zdravlje idealan odnos izmeu unosa omega-3 i omega-6 bio bi jedan dio omega-3 na svaka tri dijela omega-6 (1:3). Industrijalizacija zapadnja ke prehrane i konzumiranje repi inog i drugih inferiornih ulja iz masovne proizvodnje - koja u svakom slu aju imaju nizak udio omega-3 - imali su kriti an u inak ozbiljnog smanjenja unosa omega-3 uz istovremeno dramati no poveanje unosa omega-6. Tijelo odr~ava homeostazu kroz dinami nu ravnote~u izmeu suprotstavljenih sila; na primjer, skeletno-miaini sustav balansira suprotne miaie za pregibanje i opru~anje radi odr~anja polo~aja tijela. Biokemijski, tijelo odr~ava svoju unutarnju homeostazu osjetljivim balansiranjem proupalnih i protuupalnih u inaka. Tijelo mora biti u stanju pokrenuti djelotvornu upalnu reakciju kako bi odbilo napad mikroorganizama i kao pomo kod zarastanja rana, ali potom mora biti u stanju ograni iti tu upalu kako bi sprije ilo ne~eljene kolateralne atete na okolnim tkivima. Openito govorei, omega-6 masne kiseline i njihovi derivati djeluju proupalno, dok omega-3 stvaraju medijatore koji obuzdavaju upalnu reakciju. Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju suviane upale. Oslobaanje upalnih citokina pokree proces oateivanja tkiva koji se, potraje li proces dovoljno dugo, manifestira kao bolest poput bolesti krvnih ~ila, gubitka vida i demencije. Kada su zahvaeni sinovijalni zglobovi razvija se osteoartritis, uzrokujui jake bolove i patnje velikom postotku stanovniatva. Poput vitezova u sjajnom oklopu, farmaceutske korporacije ponudile su svoj odgovor: nesteroidne protuupalne lijekove (NSPUL). Te kemikalije temelje se na aspirinu, ali su modificirane tako da imaju br~i u inak, bolja analgetska svojstva ili neku drugu karakteristiku koja njihovom proizvodu daje tr~iano po~eljnu prednost nad konkurencijom. NSPUL je stvorio industriju s godianjim prihodima od viae milijardi dolara, usprkos injenici da je odgovoran za smrt stotina tisua ljudi na svjetskoj razini. Kao neo ekivana dodatna prednost za korporacije, naj eaa nuspojava NSPUL-a je nadra~enost ~eluca ato esto vodi do ira. Milijardama od NSPUL-a dodane su milijarde dolara od prodaje antacida poput Zantaca, a u novije vrijeme, inhibitora protonske pumpe. Uza sve te skupe lijekove napredovanje bolesti tek se neznatno uspori, a nesretnom pacijentu na kraju je potrebna slo~ena operacija radi osposobljavanja oateenog zgloba. Je li bilo ato od toga zaista nu~no? Ljude koji nastoje odr~avati povoljnu ravnote~u omega-3 i omega-6 masnih kiselina i ujedno uvaju svoja tijela od oksidativnog stresa redovitim unosom prirodnih antioksidanata biljnog podrijetla openito ne mu e osteoartritis ili druge degenerativne bolesti. Takoer, rijetko imaju problema s krvnim tlakom i nemaju potrebu za antidepresivima - dvjema skupinama lijekova koje donose velike prihode farmaceutskim kompanijama. ini se da je suvremena farmaceutska industrija vrsto odlu ila slijediti put tretiranja stanovniatva lijekovima zbog stanja koja esto izvorno uzrokuju njihove sestrinske kompanije iz prehrambene industrije. Tijekom proteklog stoljea aeerna je trska od rijetke luksuzne namirnice postala strahovito prekonzumirana opasnost po zdravlje. Kad se u velikim koli inama dodaje u bezalkoholna pia i veinu preraenih namirnica u sjedila kom tijelu uzrokuje nagle promjene razine aeera u krvi s poremeajima raspolo~enja i raairenim oksidativnim stresom, budui da se viaak glukoze ve~e za hemoglobin i tkiva, ili se transportira u masne naslage, gdje poveava opseg struka. Epidemija dijabetesa tipa II nastavlja se nesmanjenom snagom, dok klju ni krivci poput McDonaldsa koriste gurue za odnose s javnoau kako bi se preobrazili u restorane zdrave hrane i dalje prodajui istu toksi nu masu zasienih i trans-masti i aeera koju nazivaju hranom. Poremeaj prehrane vodi do poremeaja u kemiji krvi, posebno u profilu lipida, s poviaenjem razine lipoproteina niske gustoe i ukupnog kolesterola. Na temelju patoloakih studija koje su otkrile kolesterol u ateromima koji za epljuju arterije medicinski i farmaceutski establiament smislili su kolesterolsku teoriju sr anih bolesti, tvrdei da se visoke razine serumskog kolesterola lijepe za stjenke arterija time uzrokujui bolest. S kolesterolom kao baukom broj jedan farmaceutska industrija tada je zastraaenoj javnosti predstavila arobne metke - statinske lijekove - koji sigurno lije e sve njihove probleme. Ti lijekovi uzrokuju ozbiljne nuspojave ali, usprkos tome, statini su narasli u industriju vrijednu milijarde dolara. Ipak, u teoriji o kolesterolu ima mnogo nedostataka, a opa~ene injenice mogu se bolje opisati ako oksidativni stres promatramo kao klju ni pokreta ki dogaaj u stvaranju ateroma. Oksidativni stres rezultat je djelovanja kisikovih slobodnih radikala. Slobodni radikali nestabilne su molekule s neuravnote~enim elektronskim oblacima koje mogu oatetiti svako tkivo s kojim dou u dodir. Ti slobodni radikali neizbje~an su rezultat biokemijskog disanja. Meutim, oksidativni stres dramati no se poveava izlaganjem otrovnim kemikalijama, aditivima, isparenjima i elektromagnetskom zra enju. Poput iskrica koje lete iz logorske vatre, slobodni radikali mogu uzrokovati atetu na tkivima u kojima se nau ako ih se ne ugasi. U svom zdravom stanju tijelo je opremljeno impresivnim endogenim antioksidacijskim sustavom, a egzogeni antioksidanti u obilnim se koli inama nalaze u vou i bobicama sazrelim na stablu i lozi, kao i u povru. Prema teoriji o oksidativnom stresu, bolest nastaje iz upalne reakcije koja se javlja oko mjesta oksidativne atete. Kad se ateromski plak podvrgne pa~ljivoj biokemijskoj analizi otkriva se da je kolesterol u plaku, koji gutaju imunoloake stanice poznate kao pjenasti makrofagi, zapravo u~egao. U~eglost je stanje ulja koje je bilo podvrgnuto oksidativnom stresu od izlaganja suvianoj svjetlosti, toplini ili kemikalijama, uz nedovoljnu koli inu zaatitnih antioksidanata. U~eglost ulja, a ne kolesterol sam po sebi, ono je ato pokree upalnu reakciju koja uzrokuje plak. Odgovarajui tretman trebao bi rjeaavati pitanje oksidacije umjesto ato umjetno manipulira razinom kolesterola. Osim toga, oksidativni stres na membrani trombocita ini ih previae "ljepljivima", stvarajui preduvjet za probleme sa ~ilama, bilo da se radi o sr anom udaru, mo~danom udaru ili ishemiji ekstremiteta. Dok pojedinci ili skupine zbog odreenih genetskih karakteristika mogu biti osjetljivi na oksidativni stres na odredenom mjestu ili tkivu, temeljna patologija ostaje oksidativni stres. Bez temeljitih promjena prehrane i na ina ~ivota zdravlje stanovniatva nastavit e se pogoraavati. Ljudi e postajati ~rtve raznih kroni nih degenerativnih bolesti sve dok druatvo viae ne bude u stanju podmirivati troakove potrebne zdravstvene njege. Trenutna neuravnote~ena, devitalizirana, demineralizirana i openito manjkava nacionalna prehrana dovela je do toga da stanja koja se mogu sprije iti zajednici nanose teake socijalne i ekonomske gubitke. Procjenjuje se da do 90 posto australske akolske djece ne dobiva optimalne koli ine omega-3, pa se mo~e o ekivati da e to utjecati na razvoj mozga i intelektualne funkcije. Idealan unos omega-3 takoer je potreban za optimalno funkcioniranje imunoloakog sustava. Nedostaci se mogu manifestirati kao alergije, autoimune bolesti i drugi izrazi imunoloake disfunkcije. Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju va~nih hranjivih tvari, uklju ujui uravnote~en omjer omega-3 i omega-6, te impresivan raspon vitamina i minerala. Konopljino sjeme ima posebno visoku razinu vitamina E, sna~nog antioksidanta koji atiti omega-3 od u~eglosti. Vitamin E, kojega tako esto nedostaje u prehrani preraenim namirnicama, od presudne je va~nosti za zdravlje ~ila zbog toga ato odr~ava elasti nost stjenki krvnih ~ila. Bjelan evine u konoplji uravnote~ene su i lako se apsorbiraju.
BeyondLEGENDA

jan 2011.

#3
- POLITIKA NAMIRNICA OD KONOPLJE - Australija je jedina zemlja na Zemlji koja joa uvijek ima ograni enja na reklamiranje prehrambenih primjena konopljinog sjemena. Dozvoljeno je koristiti proizvod na ko~i, ali ne i kao hranu - poput maslaca od konopljinog sjemena, sladoleda i hranjivih plo ica. (To je sli na situacija kao sa sirovim mlijekom, gdje su pretjerano marljivi regulatori ograni ili proizvode na temelju loae znanosti, vlastitog ekonomskog interesa i politi ke pristranosti.) Sjeme konoplje trenutno nije registrirano kao hrana za ljude u Australiji. Godine 2002. podnesen je zahtjev za uvratenje namirnica od konoplje, ali je odba en nakon politi ke intervencije prethodne konzervativne vlade. Godine 2009. Ured za prehrambene standarde Australije i Novog Zelanda prihvatio je zahtjev za izmjenu pravilnika, no odluka o tom zahtjevu joa nije objavljena. Meutim, u naaem svijetu budunosti stvari se odvijaju uz manje neprilika. Zakon prema kojem svi proizvodi moraju biti potpuno netoksi ni donio je kraj industrije junk-fooda. Nakon samo nekoliko godina prehrane airokim rasponom namirnica na bazi konoplje i prihvaanja drugih zdravih navika kod stanovniatva se bilje~i napredak. Sa suzbijanjem epidemije dijabetesa dolazi do velikih uateda na polju zdravstvene zaatite. Viaak se troai na airenje mre~a biciklisti kih staza po gradovima i druge sadr~aje koji doprinose javnom zdravlju. Poboljaava se zdravlje majki i beba, a dolazi i do smanjenja trenutno alarmantno visokih razina astme kod djece. Optimalna prehrana donosi brojne prednosti. Poput vatre koja se rasplamsala umjesto da tinja i dimi, metabolizam postaje djelotvorniji u pretvaranju hrane u energiju. Mentalna i tjelesna krepkost stanovniatva poveavaju se te ulazimo u renesansu u enja i kreativnosti. Osloboen okova toksi nosti junk-fooda, ljudski um slobodan je istra~ivati nove na ine interakcije i rjeaavanja dotad nerjeaivih problema, pa zapo inje nova era mira i prosperiteta. Ali koliko je vjerojatno da emo do~ivjeti prihvaanje zakona usmjerenih na osiguravanje zdravlja i prosperiteta Zemlje i svih ljudi na njoj? ini se da trenutni ekonomski i politi ki sustav kontrolira korumpirana klika s moralnim integritetom gmazova. U svijetu koji vapi za zadovoljenjem osnovnih potreba za hranom, istom vodom i krovom nad glavom, preko 70 posto svjetskih znanstvenika radi za vojsku. Uz financijske stresove koje namee trenutna ekonomska situacija veina ljudi svo svoje vrijeme troai samo na prehranjivanje, odijevanje, osiguranje smjeataja i obrazovanja svojih obitelji. Imati vremena i energije za konstruktivno uklju ivanje u politi ki proces luksuz je koji si malobrojni mogu priuatiti i, uz fokusiranje medija na jedno nebitno pitanje za drugim, on je postao verzija kruha i igara iz 21. stoljea. Interpretacija da su sve biljke i ~ivotinje stvorene kako bi ih ovjek koristio u vrstila je poruku o odvojenosti i poplo ala put nemilosrdnoj eksploataciji prirodnog svijeta koja je sada zlokobna prijetnja cijeloj biosferi. Masovna industrijska upotreba konoplje i drugih kultura za dobivanje vlakana mo~e rijeaiti brojne svjetske ekoloake probleme, istovremeno donosei zna ajne ekonomske koristi. Upotreba namirnica od konoplje mo~e izlije iti i revitalizirati stanovniatvo. Ali mo~e li se neman pohlepnog kapitalizma, s njenom indoktrinacijom u bezumni konzumerizam, svladati na vrijeme da se spasi ono malo dragocjenih ostataka prirodnog svijeta prije nego i oni nestanu? Za to je potrebna potpuna revolucija. Nikakvo prilagoavanje, dopunjavanje ili druge izmjene sadaanjeg ekonomskog sustava ne mogu nas ni po eti pribli~avati rjeaenju. Polazna to ka za taj proces mora biti revolucija u odnosu ovje anstva prema prirodnom svijetu. Tada bismo mogli imati izgleda da prihvatimo taj presudan zakon kojim bi se zabranili proizvodi koji nisu potpuno sigurni i netoksi ni, umjesto nastavka sadaanje situacije u kojoj se rjeaenje zabranjuje. - O AUTORU - Dr. Andrew Katelaris diplomirao je s bakalaureatom iz medicine na Sveu iliatu u Sydneyu 1985., a doktorat je primio 1992. na Sveu iliatu u New South Walesu, obranivai dizertaciju iz imunopatologije. Ima preko 20 godina iskustva u bolni koj medicini te kirurakoj i forenzi koj patologiji. Dr. Katelaris po eo se baviti industrijskom konopljom tijekom 1980-ih, s istra~ivanjima usmjerenim na o uvanje australskih prirodnih auma. Otkrio je potisnutu povijest industrijske konoplje i po eo se povezivati s aktivistima za konoplju iz cijeloga svijeta. Godine 1988. dr. Katelaris je posjetio Sveu iliate Wageningen u Nizozemskoj, gdje je saznao za napredak u proizvodnji bezdrvnog papira. Posjetio je i proizvoa e konoplje u Francuskoj. Po svom povratku zajedno s drugim aktivistima zapo eo je kampanju za podraku konoplji u Australiji. Udru~io se s re~iserkom dokumentarnih filmova Barbarom Chobocky i snimio Billion Dollar Crop (Kultura od milijardu dolara), prvo airoko prikazivano televizijsko razotkrivanje zabrane kanabisa, koje je potaknulo zna ajnu podraku javnosti. Kao rezultat toga uspostavljen je sustav dozvola za istra~ivanja, ime su omogueni agronomski pokusi s konopljom. Testirana su razna mjesta za uzgoj i ste ena su iskustva, npr., u poveanju prinosa vlakana kroz manipuliranje mjestima sadnje na razli itim geografskim airinama. U suradnji sa Sveu iliatem Southern Cross (Lismore, NSW kampus), dr. Katelaris je dobio dozvolu za uzgoj konoplje bogate THC-om za fitokemijske analize i testiranje stabilnosti ekstrakata, u sklopu priprema za program dostupnosti kanabisa iz milosra . Taj uzgoj prekinut je iz politi kih razloga i Australija joa nije osnovala nikakav program dostupnosti kanabisa iz milosra, kakvi postoje u mnogim zemljama airom svijeta. Trenutni istra~iva ki interesi dr. Katelarisa uklju uju poboljaane metode poljoprivrednog uzgoja konoplje, bolje metode prikupljanja sjemena i razvoj graevinskih materijala od konoplje (konopljinog betona) prilagoenih australskim uvjetima. Predan je podizanju svijesti javnosti o koristi od prehrane konopljinim sjemenom. Od posebnog su zanimanja prikladnost prehrane konopljinim sjemenom tijekom trudnoe i djetinjstva i terapijska primjena u lije enju upalnih stanja, poremeaja ponaaanja i depresije. Izvor: Svjetlost, br. 97, Sije anj 2011.
He-ManLEGENDA

jan 2011.

#4
:thumb::thumb::clap::respect:
mr.dr.SmokZMAJ

jan 2011.

#5
Jako,al jako dobro!!!! :clap::clap::clap::clap::clap:
KalahariENTUZIJASTA

apr 2019.

#6
Jede li tko od forumaaa sjemenke?
trubabubaLEGENDA

apr 2019.

#7
?? pa semenke kupis u ducanima zdrave prehrane. neces valjda jest ove skupe iz seed shopova :D
KalahariENTUZIJASTA

apr 2019.

#8
Sjeme u duanima je sjeme industrijske konoplje. Ma sigurno neu jesti 5 sjemenkica po 35e, ( rijetko bih na WC iala smiley9934 ), samo sam pretpostavila da oni ato ne kupuju pa im nisu feminizirane bilj ice mo~da uzgoje vl.sjeme.... Previae filozofiram eyessss:
trubabubaLEGENDA

apr 2019.

#9
:thumb:
NewPlayerZMAJ

jul 2019.

#10
Godinu dana nakon gore iznad napisanog teksta :thumb: je izasao i film na yt :respect: PDeyNLUwf_U
grouchyZMAJ

jul 2019.

#11
Sve viae konoplje na srpskim njivama: Zarada tri puta vea od kukuruza Industrijska konoplja nije nova kultura na naaem podneblju i mo~e se rei da je nepravedno zapostavljena, iako se mo~e gajiti na svim vrstama zemljiata. a ovo bas i nije tacno jer u Srbiji niti imamo sorte koje su pogodne za pravljenje CBD ulja visoke koncentracije, niti imamo pravno regulisanu ovu vrstu proizvodnje. ima jedna domaca sorta, mislim da se zove helena, za koju tvrde da ima dosta cbd u sebi.
HimalayaZMAJ

jul 2019.

#12
Cuj oni tvrde :D
MaystorPOZNAVALAC

jul 2019.

#13
Posljedica zabrane konoplje - nemaa mogunosti se dobro napuaiti. Najbitnije si zaboravio :)
grouchyZMAJ

avg 2019.

#14
hidroPOZNAVALAC

avg 2019.

#15
Trenutno se u Hr slaze zakon o uzgajanju konoplje sa vecim sadrzajem thc-a.Samo ce se definirati da mogu saditi OPG-ovi koji imaju strojeve za izdvajanje kanabinoida kao sto je thc.Znaci,separacijom thc doci do bogatog cbd proizvoda sa ostalim kanabinoidima.Jer od industrijske konoplje(0.03%thc)je mali udio cbn,cbc,cbv,cbg dok sa vecim postotkom thc-a to dobivamo. I tu opet dolazimo do firmi sa temeljnim kapitalom od milion eura sto je za nas male seljake nedostizno. Al eto,ne trebamo vise putovati u Sloveniju kad nasa Slavonija ima najbolje ekolosko tlo za sadnju u Europi.
PantaganZMAJ

avg 2019.

#16
Jesu te to i iz drugog foruma izbacili pa nemaa di pisat, ili...???
hidroPOZNAVALAC

avg 2019.

#17
Ne razumijem tvoj negativan stav????
NewPlayerZMAJ

avg 2019.

#18
Mozda zato sto dajes pre sigurne komentare na jako osjetljive teme kad je zdravlje u pitanju.. Odgovaras sa 100% sigurnoscu sto nitko ne moze biti siguran, a to bi moglo nastetiti ljudskom zdravlju... Mozda i jesi pametan i razumijes se u dosta toga ali nemas dovoljno iskustva kao ovi ljudi s foruma, cak ni oni nisu sigurni 100% u neke stvari ali pricaju po iskustvu i znanju i opet nemaju takve stavove nego naglase sta i kako bi moglo biti i sta bi mogli ocekivati.. Hebiga.. Dosta toga si dobro reko ali krivim nacinom, nemoj biti toliko uvjeren u stvari koje "znas" jer niti jedan covjek nije isti.. U ovom slucaju pacijent.. Konzultiraj se i razmijeni misljenja sa pravim ljudima s ovog foruma pa probaj pridonijeti svojim skormnim misljenjem... Dobio si ban s razlogom, ako citas ovo s drugog profila poslusaj moj savjet i uradi kako sam ti napiso iznad gore, a i nema potrebe da ljude upucujes u nesto sto mislis da znas kad su pravi ljudi koji su komepetenti za takvo sto bas ovdje.. Upijaj znanje i ako bas moras reci nesto vezano za tako ozbiljne teme reci ali iz svog iskustva i ne tvrdi sa sigurnoscu, za takvo sto preporuci iskusne clanove koji znaju sta govore.. Sumnjam da bi te Panta podHebavo i napiso ovakvo sto jer mislis da znas vise od njega, on je jedan od onih koji su tu da pomognu ljudima... Sve u svemu ostani pozitivan i vrati se ali sa drugim stavom ::kauboj::
grouchyZMAJ

nov 2019.

#19
7_GHK3xhnno
LovetogrowZMAJ

dec 2022.

#20
peace by Lovetogrow
ČupčupavaZMAJ

dec 2022.

#21
Valjda od 1.1.2023. dozvoljavaju 0,3% THC-a.. :) 0,3% ili 0,6% isti djavo..
KovacNo1ENTUZIJASTA

jan 2024.

#22
FxYgSyUlTTM

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se