VUTRA
ForumMarihuanaObrazovanjePojmovi - hibrid (genetika)...
LEGACY

Pojmovi - hibrid (genetika)...

140 odgovora40,468 pregleda
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#1
Ima nekoliko pojmova za koje je dobro znati sta znace.... cisto, da ne lupetamo bez veze... Svi ste gledali semenke i naleteli na izraze hibrid,F1 - hibrid je dete/potomac dviju genetski razlicita roditelja - 1 je generacijski zaporedni broj - F je dete iz Filial
|{ 1 T @ENTUZIJASTA

jun 2006.

#2
mislim da mi era nece zamjeriti ak dopunim ovo, posto sam osjecao potrebu kad sam vec ucio genetiku... dakle, imate mamu i tatu, nije bitno koja vrsta. To je roditeljska ili parijentalna generacija (P) Onda se ti roditelji posexsaju i dobijete potomke koji se nazivaju filijalnom generacijom (F1) Onda se ti potomci posexsaju i dodje F2 generacija. Sto se tice pojmova o hibridu, napomenut cu da nije isto ak se misli na zivotinjskog hibrida i biljnog. Kod zivotinja postoji vise tipova ovisno dal se krizaju pripadnici razlicitih vrsta istog roda il pak razmicitih rodova, tako da hibridi mogu biti plodni i neplodni. Kod biljaka je hibrid namjerno dobiven potomak krizanjem dvaju poznatih roditelja odreðenih genetskih karakteristika s ciljem poboljsanja kvalitete. i jos neki pojmovi... križanac - plodan potomak dvaju roditelja poznatog porijekla mješanac - plodan potomak 2 nepoznata roditelja. Heto :P
doomerLEGENDA

jun 2006.

#3
Sto je onda bolje F1 ili F5 ?? :roll:
|{ 1 T @ENTUZIJASTA

jun 2006.

#4
e to ti je vec pitanje genetike. Genetika je zapravo znanost koja proucava gene i vjerojatnost da se ti geni pojave (tj. ispolje) kao osobina. Uzmimo za primjer gen za boju cvjeta. Taj gen moze biti ili dominantan ili recesivan, ako je dominantan onda ukoliko se nadje u kombinaciji sa nekim drugim genom za boju, on ce doci do izrazaja. Evo pokusa. C(veliko "C") - oznacava dominantan gen za boju i to crvenu c(malo "c") - oznacava recesivan gen za bijelu boju ako neki roditelj ima crvenu boju cvijeta njegova kombinacija gena (tzv. genotip) moze biti CC ili Cc. U oba slucaja do izrazaja ce doci crvena boja jer je ona dominantna. Genotip cc daje bijelu boju. I sad krizamo jednog roditelja crvenog cvijeta i jednog sa bijelim cvjetom. Pretpostavimo da roditelj crvenog cvijeta dolazi iz ciste linije, dakle ima genotip CC(vel.c, vel.c) Dakle, P generacija bi bila - CC x Cc A F1 generacija - CC,CC,Cc,Cc Vidimo da ce svi potomci u F1 generaciji biti crvene boje, no razlika je u tome sto ce 50% njih biti cistog genotipa "CC" a dr. 50% imati jedan recesivan gen "c". Sada su svi jedanki ali to razlika ce doci u sljedecoj generaciji. I sad krizamo te potomke F1 generacije. uzmimo za prijmer da su to - Cc x Cc F2 generacija bi bila CC,Cc,Cc,cc di vidimo da je 25% sanse da ce se pojaviti potomak za bijelom bojom cvjeta. I to je ustvari genetika. Vjerojatnosti... sve karakteristike trave isto se mogu proucavati u pogledu gena, samo sto ih je hrpa cijela. :D
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#5
kakvi zameriti,dapaèe cool je to sto si nastavijo-ja naime mrzim kucati a kad duvnem dim -onda nikako ne ide..Dobro, da si rekao sad cemo te cimati u vezi genetike...:))))) Malo objasni jos èlanovima pojmove,ako ti nije tesko: land rasa ,bred linija 3way hibrid poluhibrid ... A ja cu napisati malo o osnovama i na sta treba biti pozoran kad zelimo sami osemeniti neku biljku po svom ukusu i zelji...
BaphometENTUZIJASTA

jun 2006.

#6
Daj napiai molim,jer me to jako zanima.
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#7
Odlično da je Era počeo sa ovakvom temom i tako nešto je trebalo biti odavno. Mada, mislim da je temi pre mesto u odeljku "Obrazovanje" jer je vezano i indoor i za outdoor. Zapravo, možda ne bi bilo loše otvoriti (ako je Genjo u mogućnosti, ali znam da je sad prebukiran, pa možda malo kasnije) sasvim novi odeljak koji bi bio posvećen sistematici i hibridizaciji, genetici uopšte, gde bi pored ovakvih tema bile i neke već postojeće teme. No, evo da ja počnem objašnjavanje nekih od pomenutih pojmova: Landrace (ili Land Race) je pojam koji bi se kod nas slobodno mogao prevesti kao Lokalna sorta. Prema nekoj uopštenoj definiciji, ovaj pojam se odnosi na sortu koja je razvijana i genetski unapređivana od strane odgajivača, ali na koju nisu primenjivani savremeni postupci hibridizacije. Ujedno, ona je proizvod dugotrajnog Inbreeding-a, prema nekim autorima, u periodu ne kraćem od 50 godina i stoga poseduju izuzetnu genetsku stabilnost. Sam termin se koristi i za sative i za indike, s tim da se za ove druge može još naći i termin Heirloom sa istim značenjem. Ovakve sorte imaju neprocenjiv značaj u stvaranju novih komercijalnih sorti. Pošto sam pomenuo Inbreeding, evo i objašnjenja. To je sistem oplođenja u kojem se sparuju jako srodne biljke, npr. one koje su nastale od iste majke ili, recimo, sparivanje matične ženke sa nekim njenim F1 mužjakom. Koristi se za isticanje odreðene osobine koju neka sorta nosi. Opasnost prilikom ovog postupka je ta što inbridi pate od tzv. inbridne depresije, tj. smanjenja životne sposobnosti i produktivnosti potomaka. Ona je najjača u prve 3-4 inbridne generacije, a zatim se smanjuje, da bi oko desete generacije došlo do inbridnog minimuma koji ostaje, manje-više konstantan. Važno je pomenuti i Backcrossing (povratno ukrštanje) a to je vrsta inbridinga pri kome se jedan roditelj (primalac) povratno ukršta prvo, sa F1 gen. a zatim i sa ostalim filijalnim generacijama koje su proizvod uzastopnih povratnih ukrštanja. Može da bude nepotpuno (1 ili 2 puta) i potpuno (6 puta). Pri potpunom povratnom ukrštanju se dobija organizam koji ima 99,2% gena roditelja primaoca. Koristi se za stvaranje unapređeneih sorti, kad se određena sorta poboljšava nekom pozitivnom osobinom ili genom koji joj nedostaje. Polihibrid ili kompleksni hibrid je hibrid koji je nastao ukrštanjem više od 2 sorte (koje same po sebi mogu biti landrace ili stabilni hibridi). Tako imamo 3-way hibrid (trostruki hibrid), npr. Skunk#1 koji je (Afghani x Acapulco Gold) x Columbian Gold. Dakle, prvo je oprašena Afghani ženka polenom Acapulco Gold-a, pa je onda tako nastali hibrid oprašen polenom C.Gold. 4-way hibrid je npr. Super Silver Haze (Mr. Nice) x Nevilles Haze] X , gde imamo ukrštanje 2 nestabilna (bolje rečeno, delimično stabilizovana) hibrida prethodno nastalih od stabilizovanih hibrida. Opet, postoje i 4-way hibridi kod kojih se sorte jednostavno "dodaju", tj. posle prvobitnog ukrštanja u savkoj sledećoj generaciji se oprašuje novom sortom. Takav je slučaj sa (Original)Haze, gde se radilo sa ukrštanjem landrace-a, prvo Thai x Kerala, pa je onda dodat Mexican pa na kraju Columbian.
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#8
Tripco postoje hibridi -prva generacija dviju razlicitih pa imamo 3-way hibride a ostalo su sve poluhibridi!!!!!
|{ 1 T @ENTUZIJASTA

jun 2006.

#9
slazem se da su nam ovakve teme trebale odavno. Profesionalan growing pomocu znanosti :P predlazem da se na dijelu "ideje" otvori tema di bi se davali prijedlozi za nadogradnju foruma. I svakako mislim da bi se trebao otvoriti neka subkategorija o uzgoju a onda u tome forumi o znanstevnim hipotezama, indooru&outdooru, hydro, opremi, galerijama i sl.
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#10
ovo spada vec skoro u temu obrazovanje,ovde u uzgoju je bitno, da posetioci saznaju osnove...
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#11
Rekao bih da su i 3 way polihibridi jer se radi o viaestrukom ukratanju. Sad, sam pojam hibrid se svakako odnosi prvenstveno na tzv. "proste hibride" u prvoj generaciji (F1). Na mnogo mesta sam naaao da ljudi izbegavaju da hibridom nazivaju sortu koja je produkt dugotrajnog inbridinga, ve je esto ozna avaju kao IBL (InBred Line) ili Pure Bred. Ta dva termina se odnose na tzv. stabilne hibride (hibridi koji pokazuju veliku fenotipsku uniformnost). Ali, vrlo je diskutabilno u kojoj meri je neka sorta stabilna. S obzirom da se pri stabilizovanju neke sorte mnogo razli itih osobina dovodi u homozigotno stanje, vrlo je teako, gotovo nemogue, ostvariti potpunu uniformnost. Kao dobro stabilizovan hibrid se, uglavnom, ra una onaj kod koga makar 70% biljaka ispoljava iste osobine. Manje varijacije u okviru te grupe su dozvoljene, ali samo one koje ne uti u zna ajnije na spoljni izgled, miris, ukus i dejstvo (naro ito i zbog toga ato se te varijacije mogu javiti usled razli itih na ina uzgoja).
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#12
otisli smo u off i zbunit cemo ljude,zato neka se debata prenese u forum obrazovanja..... inacer znanost kaze: 1.PRAVI HIBRIDI -bred linija ili land rasa-prva genracija dviju razlicitih 2. 3-way-hibridi 3- sve ostalo su poluhibridi a mi se vracamo temi
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#13
Upravo tako, nastavljamo. U nekim tekstovima se možete susresti i sa oznakama kao što su I1, I2, I3... to se odnosi na inbridne generacije i te oznake se koriste od F3 generacije, pri čemu se F2 računa kao P generacija (za te pojmove pogledajte prva 2 posta). Zašto je to tako? Pošto prilikom ukrštanja 2 sorte (koje su označene sa P) dobijete u F2 generaciji potpuno uniformno potomstvo (ako nije bilo nekih mutacija genotipski je to 100%, a fenotipski preko 90%), nastavljate dalje ukrštanje (između bilo koje 2 jedinke iz F1, ali podrazumeva se da uzmete najzdravije i najnaprednije) i u F2 generaciji možete dobiti sve živo: od fenotipa jednog od roditelja do fenotipa drugog, kao i sve ostale kombinacije između. Tada vršite selekciju i odabirete ono za šta mislite (u strogo kontrolisanim uslovima se to radi malo drugačije) da će ukrštanjem dati ono za čim tragate. Od tada počinje aktivni inbreeding, jer ćete stalno ukrštati jedinke koje su među sobom jako srodne. Te generacije se označavaju upravo slovom I. Ovde pomenuh još neke genetičke pojmove pa da ih objasnim. Genotip predstavlja čitavu naslednu osnovu koju jedan organizam dobija od roditelja. On određuje razvojni put organizma, ali se pri tom, najčešće, ne ostvaruju sve njegove mogućnosti. Fenotip predstavlja organizam kao stvarnost. To je skup svih njegovih strukturnih i funkcionalnih osobina, kao što su oblik, veličina, građa, boja, biohemijski i biofizièki sastav, rodnost i ponašanje u odreðenom trenutku. Proizvod je genotipa i spoljašnje sredine u kojoj se organizam razvija i može se promeniti u toku razvoja istog. Homozigotno stanje je stanje organizma u kome su svi aleli na jednom genu isti, što rezultuje istim izgledom potomaka i roditelja, dok je heterozigotno stanje ono u kojem su aleli na istom genu različiti što rezultuje različitim izgledom roditelja i potomaka. Još nešto što nisam do sada pomenuo. Heterozis ili hibridna snaga (Hybrid vigor) je pojava pri kojoj hibridi F1 generacije, nastali od genetički različitih roditelja, nadmašuju roditelje u pogledu jedne ili više osobina.
[-JOdE-]

jun 2006.

#14
Sto mislite o g13?
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#15
Eh, ja sam baa hteo da otpo nem malo pri u o G13 u temi "Severnoameri ka Cannabis genetika" kad server pade. Kakogod... Pri a o ovoj sorti bi najbolje mogla da se nazove "izmeu istine i mita" (ofucan izraz, ali stvarno je tako). Ja znam nekoliko pri a, ali se 2 naj eae pominju. 1. Krajem aezdesetih godina, ameri ka vlada je otpo ela (polu)tajni projekat sakupljanja semena i klonova Cannabis biljaka iz celoga sveta. emu bi im to slu~ilo, da li za izbacivanje novih supersorti na tr~iate ili kao pomo njihovim gerilskim saveznicima po raznim nedoijama, mo~emo samo da nagaamo. Baza projekta je bila u dr~avi Misisipi gde je vraena hibridizacija i selekcija. Negde sredinom sedamdesetih desilo se da je izvesni student, koji je bio posredno uklju en u projekat, uspeo da prokrijum ari viae klonova jedne super indike. U isto vreme, Sandy Wienstien (jedan od koosniva a uvene seed bank, bolje re eno breederske organizacije, Sacred Seed i glavni u njihovom ogranku na Srednjem Zapadu) je tragao za indikom koja bi mu poslu~ila za outbreeding u stvaranju Early Girl, poato su one koje je ve koristio (preci Afghani No.1) po ele opasno da pate od inbridne depresije. Pomenuti student je bio njegov prijatelj i prosledio mu je klonove kojih je ukupno bilo 23. Sandz ih je ozna io sa G (za Government) 1-23. Vremenom su neki klonovi uginuli, neki nisu pokazivali najbolju otpornost prema bolestima i on je izdvojio onaj sa oznakom G-13. Tu biljku je kasnije koristio za neka ukratanja (nikada nije dokazano da je i u Early Girl), a od nje je kasnije skinuo i dosta novih klonova od kojih su pojedini, opet, po etkom osamdesetih zavraili kod nekih iskusnih breedera i growera. Sandy je umro '87. i originalna biljka i svi klonovi koji su bili kod njega su uginuli. Jedini klon za koji se pretpostavlja da je du~e vreme bio u upotrebi za ukratanja je onaj kod Nevil-a Shoenbottom-a (o tome kasnije). Druga pri a i joa poneato o ovoj sorti sutra, preksutra, neki dan...
kobasicat0rLEGENDA

jun 2006.

#16
(Odli an topic. TOPovao sam temu.)
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#17
Ka što obećah, ovde ide druga priča o G-13. 2. Prema ovom scenariju, G13 nema veze sa vladinim projektom u Misisipiju (iako se ne poriče postojanje takve institucije). Reč je o izvesnoj grupi kalifornijskih breedera (ipak, ostaje nejasno da li je i neko iz Sacred Seeds-a bio uključen u to) koji su krajem sedamdesetih dobili seme prikupljeno u oblasti planiskog masiva Hindu Kush. Od svih biljaka od tog semena se najboljom pokazala ona pod brojem 13. Slovo G je bilo, zapravo, oznaka za 'Ghani, tj. Afghani, a slovo A u tom slučaju nije upotrebljeno jer je u to vreme "A" bio uobièajen ulični naziv za African. Klonovi su izašli na tržište u periodu '80.-'84. (što se, opet, poklapa sa periodom kada je, navodno, Sandy Wienstien slao klonove drugima). Ovu priču je na Reeferman seeds forumu ispričao jedan tamošnji član (bilo ga je i na OG i CW, kao i na Icmag forumu), koji je usput tvrdio da poseduje čist klon G-13 a koji je potekao od onih datih Nevilu. Bilo je osporavanja te tvrdnje (da poseduje taj klon), ali ne mnogo, pa sudeći po tome da se tamo skuplja dosta poznatih breedera (sa čije strane upravo nije bilo osporavanja), sasvim je moguće da su njegove tvrdnje tačne. Značaj ove sorte leži najviše u tome da je odlična za hibridizaciju. Nevil je kroz njegovu Seed Bank 1988. na tržište izbacio hibrid G13 x Northern Lights. Upravo taj hibrid je bio polazna tačka za više uspešnih sorti. Airborn G-13 je takođe hibrid, malo obavijen velom tajne, ali najverovatnije je to ovaj Nevilov, samo sa malo drugačijim fenotipom (mada nije isključeno da je i nešto drugo u pitanju). Ta verzija je majka za čuvenu Love Potion#1. Nevil je navodno, pre izvesnog vremena sve svoje čiste G-13 klonove predao Shantibabi, i ako je to tako, onda je moguće da su Afghani roditelji Mr.Nice-ovih sorti upravo G-13.
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#18
Videh doomer-ov potpis i onda se setih joa ne ega za G-13 (joa ovo i neu viae, obeavam). Ne mogu sad da ga citiram, ali tu je pri a o tome kako je to genetski modifikovana sorta itd. (ako se ne varam, to je replika iz filma American Beauty). Hm, ta no je da se ova sorta esto pominje kao primer upotrebe genetskog in~injeringa, ali ja imam utisak da je to upravo pod uticajem ovog filma. Naime, ne verujem da je tu bilo ata raeno na tu temu, jer bi to zna ilo prili ne promene u strukturi gena a samim time bi i njen spoljni izgled i dejstvo bili znatno razli iti od bilo ega poznatog. `taviae, ne mogu da naem ni jedan primer kod poznatih i komercijalnih sorti da je gen. in~injering upotrebljen. P.S. joa jedno zanimljivo tuma enje nastanka imena sorte: G je oznaka za Government, a 13 je zapravo oznaka za slovo "M" koje je pod rednim brojem 13 u alfabetu, ato bi sveukupno zna ilo, Government Marijuana.
BaphometENTUZIJASTA

jun 2006.

#19
Ti samo piši,jer mi je to jako zanimljiva tema i pouèna. Sretno i lp. :wink:
SLO-EraLEGENDA

jun 2006.

#20
prebacite ovu temu u obrazovanje...... a topic je cool
TripcoPOZNAVALAC

jun 2006.

#21
Pošto je tema o GMO u Unutrašnjem uzgajanju zaključana, da prebacimo ovde loptu. Mnogo je priča bilo na temu genetski modifikovanog Cannabisa. Čak neke seed bank tvrde da imaju takvo seme (ali nikada nisu dale konkretne potvrde). Pazite, da razjasnimo jedno - genetske modifikacije nisu ukrštanje, inbriding, bekkrosing i selekcija. Genetske modifikacije su pomeranja gena sa njihovih standardnih mesta (locus ili loci) na hromozomima. Takođe se pod ovim pojmom podrazumeva i uvođenje DNK neke druge vrste u genetski sastav druge. Ili, po amerièkoj definiciji A US definition of GMO "The term "Genetically Modified Organisms" refers to plants and animals containing genes transferred from other species to produce certain characteristics, such as resistance to certain pests and herbicides." Dakle, to je još uvek visoka tehnologija, ali koja je sve dostupnija i nekim manjim laboratorijama. Iskreno, ne verujem da ijedna seed bank i ni jedan poznati breeder ima neke značajnije mogućnosti da izvede tako šta (bez obzira na njihovo znanje i umešnost). S druge strane, nije iskljućeno da su se time i ranije bavile neke državne institucije ili jake privatne fondacije. Ali, šta me navodi da posumnjam da je kod G-13 bilo genetičke modifikacije. Prvo, takve stvari su se počele ozbiljnije raditi tek od '87., što je mnogo kasnije nego što se G-13 pojavila. Drugo, američka vlada ima projekte za usavršavanje Cannabis sorti za medicinsku upotrebu, ali je sve usmereno ka tome da se stvori sorta sa što manje psihoaktivnog dejstva a sa što više analgetskog i sedativnog dejstva, što G-13 nikako nije. Treće, po rečima onih koji su je pušili u izvornom obliku, krajem sedamdesetih, ona i nije nešto prijatnog ukusa i mirisa (bilo je i opisa da smrdi na izgorele gume, mokraæu i sl.), bez obzira na njeno izuzetno jako dejstvo. S toga se logično nameće zaključak da je to sorta koja je bila u fazi razvoja u vreme kad je izišla u javnost i da je najverovatnije samo jedan od koraka ka stvaranju neke super sorte. Nevil je na neki način to i dokazao stavarnjem više vrlo uspelih kroseva - G13 x NL, G13 x Haze, G13 x Skunk.
Splitsko diteENTUZIJASTA

apr 2007.

#22
heh...nema tu kraja.. jednog dana smislit e da ti na istoj stabljici rastu i rizle i filteri i vrhunski budovi :icon_lol: Mislim da bi se sad moj bivai profa iz biologije pravo ponosio sa mnom:icon_lol: :icon_lol: Tripco samo naprid:181:
Đankez

dec 2007.

#23
meni hibrid i nije baa neato
b r a i n c h i pAMBASADOR

dec 2007.

#24
Saberi se, proctiaj malo po forumu. Upoznaj se sa terminima i njihovim znacenjem. Dobro nam dosao.
elephant0rAMBASADOR

dec 2007.

#25
Dobro ti rece gospon mozgochip.. :rofl:
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#26
Sry ak otvaram staru temu al me zanima... Znaci razmnozavaju se biljke sve dok ne dode do jednakog broja gena oba dvije vrste, tada dobimo biljku s karakteristikama oba dvije vrste (pomjesane karakteristike)... Ako jos razmnozavamo biljku, biljka ce gubit karakteristike jedne vrste i dobivat karakteristike 2 vrste... Jesam li u pravu...
balcan_smokeLEGENDA

dec 2007.

#27
nemoj se ljutit ali te niata ne kapiram i hvala ti ato me naduvaa svakim postom za sada ti je dosta da znaa da ea ako ukrstia dvije razli ite dobiti sjeme koje ima 75% tatinih gena i 25% maminih gena i ok je nisi ti otvorio temu nego ankez kojem hybridi nisu neato pa nije ti ovo paradajz anky
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#28
Pitam jel, mogu dobiti sjeme odlicnog hibrida besplatno, sam je problem sto je neka starija generacija,pa me zanima sta se mjenja kod novih generacija, dali ide na losije... vidim vec da se u shoutu, govore da vas zajebavam, onda nesto da gluparam... sry sto sam naporan...
bongashLEGENDA

dec 2007.

#29
Meni se ini da si prije mlad i lijen nego naporan, pogledaj malo na wiki u vezi genetike, dominantnog i recesivnog gena ... http://en.wikipedia.org/wiki/Genetics
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#30
Kuzim genetiku i to s recesivnim i dominantnim genima... Nego pitam , znaci hibridi su najcesce oni koji imaju karatkteristike majke i oca znaci imaju gene Cc, ali ti geni (Cc) su dobiveni krizanjem cc x CC jer je mala vjerojatnost ako se kriza Cc sa CC da ce ispast Cc (jer je C dominantan gen), a sada ako se znaci opet krizaju sjemenke biljke Cc, bit ce Cc x Cc vjerojatnost je (veca) da se dobije CC (jer je C dominantni gen)... to je kak sam ja skuzio s time bi znacila da kad jedanput jednu krizanu biljku uzgojimo velika je vjerojatnost ak se ta biljka opet razmnozava da necemo dobit krizanu biljku nego biljku koja ima taj dominantni gen (znaci kak sam napocetku reko biljku CC)...pitam dal sam upravu? Zasto pitam (da nemislis da zajebavam bez razloga)? Jel imam sjemenke koja su 2 generacija hibrida, i zanima me dali cemi opet izrasti hibrid taj isti, ili jedna biljka s kojom je krizana da se stvori taj hibrid (ovisi koja ima dominantni gen)... Istina je da nisam punoljetan, a mogu priznat da sam cuo vece gluposti na ovom forumu od vas starijih nego od nas "klinaca" , pa zato nemas sta govoriti kako sam mlad...a ako ti se to jos nesvida, zamolime samo i ja necu poslati ni jedan post na ovaj forum...
bongashLEGENDA

dec 2007.

#31
Ovo je slobodan forum, dok god ne vrijeaa nikoga i poaujea pravilnik ne vidim razlog da ne postaa. Iskreno, ne da mi se prepucavati sa tobom jer je takvih kao ti mjese no najmanje 3-4, ato ea i sam primjetiti ako ostanea dovoljno dugo sa nama. Nego, daj reci, kakve si to gluposti uo od 'nas starijih' ? }ivo me zanima ? :signs053:
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#32
Pokusavam ti reci da nije sve crno bijelo...Meni stvarno zao sto se pojavljuju takvi kao ja, pa sam reko ak vam smetam nema poante da budem ovom forumu...
mr.skunkAMBASADOR

dec 2007.

#33
Sram te bilo djecace ides u osnovnu skolu a nemas osnovnu kulturu:read: ako se naljutim dobit ces stabljikom po turu:vb_smash: i jos za kraj moa nam ~ilit kuru:balls: al ni zato jos nemas godina:baby: kad napunis 21:icon_wink: ponovno se logiraj:wave: do tada se malo igricama poigraj:evilmask:: high grow instaliraj:maryjane: i svaki dan zalivaj:watchplant: kad uzgojis dve tri :smoke18: mozes s nama raspravljat:icon_cool: a do tada nemoj srat:icon_smile: jer ce opet izbit rat:notnice: a sad moram stat:icon_smile: jer me boli vrat i :ninja: moram na spavanje :snooze: imaa srece zato cu :wave: batalit zajebavanje:nana::nana::nana:
elephant0rAMBASADOR

dec 2007.

#34
Crass don't hate the players.. hate the game.. Nemas brige stari.. samo growaj.. ako je zensko sve je dobro kada se uzgoji kvalitetno.. Dobra genetika je samo bonus, ali ne garantira ama bas nista.. Samo polako i strpljivo.. ako nemas vremena ucit citajuci o tome kako ces tek izdrzati 3mj do kraja growa? Nedaj da te ovi stari prdonje zbediraju i otjeraju.. vec im je puna kapa glupih pitanja pa malo ostrije reagiraju na ljencine. Nemojte to uzimat k srcu vec shvatite kao dobronamjernu kritiku ako ste dovoljno zreli za to, a ako niste.. onda vam stvarno nije ni mjesto na ovakvom mjestu jos. :nana:
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#35
Ma ne dozivljavam ja ih previse... Inace sam 3 razred (gimnazija)... Vec sam imo 3 bljke koje su uspjesno bile uzgojene vani (2 biljke white russian i neka nepoznata sativa), moglo bi ih je biti vise, ali dok su jos bile u ranoj vegetaciji su 2 biljke imale nezgodu (pale s velike visine)... Iskreno neznam previse o uzgajanju, da znam nebi bio na ovom forumu (za one malo sporije, uclanio sam se da nesto naucim)... Sta da ti kazem mr.skank nemogu si pomoc, tak sam zlocest decko, da bi me trebo po turi 2 put na dan... Nerazumjem zasto je glupo pitanje, pitao sam, koji je nedostatak kod hibrida starije generacije? Jos nisam dobio odgovor... Iskreno se bas nekuzim u bas te geneticke stvari...ono gore sto sam napisao je moja najlogicnija prepodstavka, zanima me dal sam u krivu ili nisam... I sam da znas vrlo sam pristojan...
mr.skunkAMBASADOR

dec 2007.

#36
ma samo opusteno ,meni se sve svodi na zajebanciju ali moras razumjeti da na neka pitanja nemozes dobiti odgovor jer nije ovo forum nekih profesora genetike i molekularne biologije nego obicnih homegrowera koji uzivaju u svom hobiju i svom urodu , a svoja znanja su svi stekli tako sto su citali forume i grow literaturu, tako da ti savjetujem ako zelis biti lijepo prihvacen od strane korisnika da vise citas i pitas samo potrebno a ne razumijem sta te toliko zanima nedostatak neke generacije hibrida kad nisi jos nijedan grow odradio to mi nikako nije jasno. lijepo ti covijek kaze odradi nesta ( al kad napunis 20 godina) sa bilo kakvim sjemenom pa onda gledaj da to usavrsis a ne odmah na turbogrowing.:vb_wave:
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#37
Vec sam reko da sam imo jedan grow (ove 2 koje su pale, su 4 i 5 biljka koje nisu uspjesno uzgojene ocito)... Procito sam 2 teksta, koja sam skinuo s neta, evo bas si me podsjetio pa cu ih uploadat i stavit linkove... Pitam zato sto imam odlicno sjeme hibrida ali je nekoliko generacija staro, pa me zanima sta cu dobit od tog sjemena...Nisam postavio pitanje bez razloga... Vidio sam na prvoj strani da se neki clanovi razume u genetiku pa sam ocekivao odgovor... Imam malo postova, otvori profil pogledaj koje sam sva pitanja postavio, da ti pomognem postavio sam 3 pitanja, 1 je u vezi s time dali ko zna kakva je sorta maui waui ak je ko uzgajao dali nije preteska za uzgoj, 2 je ovo s genetikom, 3 je na temu microgrow koje sjeme moze izdrzat nisku vlagu...nerazumjem sto nije u redu s tim pitanjima?Izvinjavam se ak mislis da su ova pitanja glupa (ponekad znam biti subjektivan previse) Istina je da govorim ja dosta gluposti ponekad, zao mi je zbog toga, ali nisam nikad imao losu namjeru kad sam govorio te gluposti...
balcan_smokeLEGENDA

dec 2007.

#38
umjesto da nas pitaa ata da radia sa genetikom koju si ve ukratao ili ata ve ti nas pitaa da li je starija genetika loaija od nove to je kao da te pitam da li je plavo zelenije nego ~uto kapiraa baa zbog toga ato si nov,treba sve lijepo da proaitaa a ne da tra~ia servirane odgovore jer ako neznaa svu materiju teako ea da razumijea komlikovanije stvari i imaj obzira da stariji lanovi uglavnom puae ja u genetiku pa su im i odgovori hybridniji
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#39
Ne shvacas me bas previse sto sam pito...Zato sto sam dobio sjeme, pito frajera zasto to ti nisi posadio on mi je reko da je starija generacija pa nije posadio, s tim covjekom nemam vise kontakta nazalost X( pa nisam uspio nac odgovor na pitanje koji su negativni aspekti starijih generacija... Itak sad vec neocekujem nikakav odgovor, pokusat cu nac nekog ko se vise kuzi u to pa da mi odgovori...
elephant0rAMBASADOR

dec 2007.

#40
Crass trazis odgovor na pitanje na koje odgovor ne postoji. Trava je veoma subjektivna stvar, i nemoguce je predvidjet koja je to "stara sorta", kako ce se u uzgoju ponasati, i kako ce se tebi svidjati konacni high koji pruzi. Prekini u pokusajima da prirodu matematicki izmjeris.. njena ljepota je upravo u spontanosti.
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#41
Imas pravo... Zao mi je zbog offtopica... Nemojte sam neke postove svatiti preozbiljno nisam mislio nista lose s njima (to sto se tice odgovora na post od torcide)...
balcan_smokeLEGENDA

dec 2007.

#42
niata legendo nego kada naea toga ato e ti odgovoriti na tvoje pitanje pitaj ga na usput ato je smisao ~ivota imaa 9 postova dnevno a niko te ne razumije ne nerviraju nas vaaa pitanja,ni vaai odgovori ali smarate umjesto da poka~ete bar osnovno znanje za to znanje vam je potreban samo ovaj forum i imali bi druga iju komunikaciju ovako je voz br~i po danju nego po ainama jer je nou hladnije
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#43
Ma uzalud je razgovarat, s tobom, i neda mi se nista prepirat... Mozda sam ja ovim pitanjem previse ocekivao od vas, al kako sam vec reko vidio sam na prvoj stranici da se neki clanovi dobro razumju u genetiku... Ovo sa samarete nisam te ama bas nista skuzio... Sam se malo uozbilji i gledaj na neke stvari realno, vec si mi proucio cjeli profil i od 30 postova naso neku pogresku, i poceo me napadat, ponasas se vrlo licemjerno... Vec sam reko da ponekad znam napisat glupost, i znam grijesit, jbg covjek sam a na pogreskama se uci
DirtyDeeds

dec 2007.

#44
Hm....Crass postavio si zanimljivo pitanje...ali ko ato je Mr.Skunk rekao tu nema strucnjaka za genetiku... Definitivno ne mo~ea samo recesivne i dominantne gene gledat jer trava nije ko npr. graaak da imaa crvene i bjele cvjetove(~ute i zelene mahune..).....nego viae crvene,bjele i ru~icaste...Kri~anjem ciste Sative i ciste Indice ne dobivaa visoke i niske potomke nego i hibride koji su srednje visine....Uzmi u obzir da biljke imaju razlicite % psihoaktivnih tvari,visinu,miris,boju,urod................koja svojstva zajedno idu,koja su spolno vezana.....prava znanost. balcan_smoke moram te ispraviti-biljka ce imati 50% maminih i 50% tatinih gena...a hoce li se izraziti viae maminih ili tatinih gena ovisi o 1000000 faktora. I za kraj-nee ti biljka biti loaija nego samo drukija.
CrassENTUZIJASTA

dec 2007.

#45
Hvala puno dirty deeds, jedini si mi odgovorio na pitanje... Elephant0r nisam mislio na sortu nego generaciju stariju (ali si jedan dio tocno reko ovo s prirodom), hvala isto na trudu...
shamar

sep 2008.

#46
Evo da napisem nesto nakon polozenih ispita iz genetike, oplemenjivanja opceg, te oplemenjivanja vrtlarskih i ratarskih kultura....pa mozda nekome pomogne:icon_smile: Uglavnom, navedeno je da je Travulja hibrid pa cu napisati ono sto znam/sto sam naucio!!! Ako je biljka hibrid znaci da je nastala kri~anjem dvaju ili triju inbred linija, kao sto je vec napisano!! Inbred liniju mozete dobiti samo na taj nacin da obavite samooploodnju biljke koja je po svojoj prirodi stranooplodna! Ako je biljka strnooplodna onda ce biti oprasena polenom druge biljke iste vrste/porodice (ovisno o oplemenjivackom cilju). Ako pak imamo samooplodnu biljku tada ce se ona oploditi vlastitim polenom, prasnicima iz istog cvijeta biti ce oprasen tucak istog cvijeta tj iste biljke! Da bi dobili inbred potomstvo morali bi slijedece napraviti! Uzet cemo npr. kukuruz koji ima ~enske i muake cvijetove na istoj biljci, ali je to stranooplodna biljka... Ono sto moramo napraviti ovdje je oplodnja stranooplodne biljke vlastitim polenom, znaci polenom koji se nalazi u cvijetu sa tu kom na istoj biljci zajedno sa prasnicima... Kada to napravimo i kada dobijemo sjeme to ce biti inbred linija!! Da bi dobili hibrid F1 krizamo dvije inbred linije i to je to...malo pojednostavljeno!!! Naravno, kod postupka samooplodnje tj dobivanja inbred linija vrsi se izbor biljaka koje zadovoljavaju nase kriterije, tipa: prinos, kvalitete, boja cvijeta, otpornost na bolesti i stetnike aroma itd...od tih svojstva neka su kvalitativna a neka kvantitativna... Na kvantitativna svojstva veliki utjecaj ima okolina tj uzgojni uvjeti koje vi imate u svojim kucama:icon_smile:, a takvo jedno svojstvo bio bi prinos npr. Kvantitativna svojstva takoer su kontrolirana velikim brojem minor gena, tj gena koji imaju aditivno djelovanje odnosno kao sto pise recesivnih gena... Kvalitativna svojstva su kontrolirana malim brojem major gena tj geni jake ekspresije, dominatni geni!!! Takvo jedno svojstvo bilo bi opornost na bolesti stetnike. Ono sta meni bas nije jasno je injenica koja je napisana u prvom postu, a to da je Travulja hibrid!! To stoji ( ini mi se :icon_smile:) al me muci toato je Travulja inace biljka koja ima odvojene cvijetove odnosno postoji kao sto znamo: muska biljka (peder ii :icon_smile:) i zenska biljka (nase omiljene kujice:icon_smile:). Takve biljke se zovu inace dvodomne (odvojene biljke posebno sa muskim a posebno biljke sa zenskim cvijetom). Aonaj kukuruz bi nam bio jednodomna biljka jer u istom cvijetu i ma i ~enske i muake spollne organe). Mislim da se moraju prvo dobiti hermafroditi!!! E sad, ne bi zelo ici u :common053: ali ovo i mene zanima!!! Dobivanje samo ~enskih biljaka. Takve se sjemenke kao sto znam skupo placaju jer su naime feminizirane... Ono sto ja mislim, tj na in na koji bi to u kocnoj radinosti mozda mogli i dobitit je TEHNIKA HAPLOIDA I UPOTREBA KOLHICINA!!! Da budem iskren za kolhicin sam prvo cuo jos na davno poznatoj CRO GERILA stranici koja je ugasena, ali autoru tog sajta veliki :respect:. Na tom sam sajtu dosta toga naucio ali vise se ne bavim uzgojem...jbga :icon_frown: Uglavnom da napisem kako bi se ta tehnika mogla napraviti eventualno!!! Da prvo objanim pojam HAPLOida-to su biljke sa polovicnim brojem kromosoma od normalonog u somatskim (tjelesnim) stanicama. Ono sto bi mi mogli napraviti je tretiranje vrsnog meristema biljke odnosno vrh biljke (tamo gdje izlaze novi listovi za vrijeme vegetativne faze) otopinom kolhicina. Kolhicin ce djelovati na diobeno vreteno i ona nece odvuci podjeljene kromosome na polove (to ste crtali u srednjoj skoli na satovima bilologije), i necemo dobiti dvije nove jezgre sa istim brojem kromosoma nego mitotski podjeljeni kromosomi ostaju u jednoj jezgri i stanici. Tako cemo iz stanice sa n brojem kromosoma npr. n=11, dobiti 2n=22 broj kromosoma koji dobijemo i oplodnjom. Jer smo u srednjoj skoli bili vrijedni naucili da svi nastajemo spajanjem ~enske spolne stanice i muske spolne stanice koje svaka od njih ima n=23 broj kromosoma a kod oplodnje cemo dobiti 2n=46 kromosoma... Ono sto je vazno da znamo: znaci kada smo tretirali vrani meristem biljke, ta biljka ce dalje rasti kao diploidna (2n), a ispod onog mjesta, odnosno ispod onih zadnjih listova pa nadolje ona ce biti haploidna, zato bi te cvjetove, koji su ispod ajmo reci tog nodija trebalo ukloniti da ne dode do slucajne oplodnje... Ja ovo nisam probao, htio sam, ak sam na forumu od CRO GERILE bio postavio to pitanje ali nitko nije znao nista o tome....a i prestao sam sa uzgojem...for now:icon_smile:!! Isprika svima ako sam nesto krivo napisao, a ako nekog nesto vise zanima potrudit cu se da mu pomognem!!!! pozdrav raja!!!
balcan_smokeLEGENDA

sep 2008.

#47
odavno nismo imali ovakav prvi post svaka ast :clap:
shamar

jun 2009.

#48
evo jos par batuknica, pa ako ce kome posluziti, super! ekoloaki imbenici koji utje u na modifikaciju spola: !. plodno tlo, rjei sklop (manji broj biljaka po metru kavadratnom), potenciraju razvoj odnosno formiranje ~enskog spola. 2. siromaano tlo, gusti sklop, suaa, slaba hranidba i zaatita potenciraju razvoj muakog spola 3. vee doze duaika i manja ishranjenost kalijem i fosformom potenciraju ~enski spol, a vea primjena kalija i fosfora osigura razvoj muakog spola 4. ato se temperatura ti e, ~enski potenciraju niske, a muaki visoke temperatire 5. beta-indol octena kiselina, alfa-naftiloctena kiselina, 2,4-diklorfenoksioctena kislelina, citokinin, etilen i izlaganje biljaka CO potencira ~enski spol spol cvjetova ovisi i o koli ini endogenog etilena (etafon ili 2-kloretilfosfatna kiselina) - sto se koristi i u voarstvu)
ZOKIAMBASADOR

jun 2009.

#49
shamar zanima me nesto ja cu to pitanje postaviti ne profesijonalno (onako seljacki pa bi te molio da mi nekako odgovoris ako budes mogao) kolko sam skontao studiras poljoprivredni fax :) postio sam sebi previm semenke i nemem nameru nikad ih kupovati.. zanima me jedno samo, znaci imam biljku na koju sam oprasio i cakam semenke sad pitanje je ako toj biljki budem na neki nacin ogranicavao uslove i trudio se da joj dam sto gorih uslova (npr. ne zalivam je dovoljno, ne dajem joj dovoljno svetla,ne gnojim je previse, znaci trudim se da je odrzim u zivotu al uz nikakve uslove..) dali ce biljka preneti to sa genetikom na seme koje dobijem a ta sledeca generacija koju dobijem ce biti spremna na isto takve uslove pa kad dobije bolje uslove jednostavna bukne u razvoju? neznam dali si me skonta sta sam hteo reci al ako je pitanje totalno glupo je se izvinjavam. :) samo mi odgovori da bih mogao resiti tu dilemu u svojoj glavi.. :) pozdrav.
AvanturaZMAJ

jun 2009.

#50
Hehe,~elja svih nas:rofl:...Samo kontam da bi onda ako je to uop e mogu e davanjem boljih uvijeta (gnjojivo,rasvjeta...) biljka prije uginula:icon_mad:Da li je mogu e da se dobije br~i rast i ostalo? Sorry na upadu i ata mislim naglas...eto i mene zanima:sun2:
shamar

jun 2009.

#51
pitanje stoji na mjestu...jako dobor pitanje...shvacam sto me pitas.. uglavnom odgovor je vise ne nego da.....a evo zasto... kada ces kirzati te dvije biljke one ce ti dati sjeme koje je vrlo variajbilno, sto po masi, boji ,obliku, zrelosti, krupnoci a samim time dat ce i varijabilne biljke... ono sto ti moras napraviti odnosno sto bi trebao napraviti da dobis sjeme koje ce odgovarati tvojim uzgojnim uvjetima je (vrlo zej...no): 1. moras nabaviti dobre reoditelje, roditelje koji imaju dobre predispozicije za ovakve uzgojne uvjete koje ti navodis....ima shopove koji dilaju sjeme, citaj sto pise o tom sjemenu, koje su njihove karakteristike, gdje najbolje uspjevaju, koliko rode u takvim i takvim uvjetima itd...sve sto je ono tebi bitno.. 2. kada nabavis takve roditelje, onda njih kriizas, dobis njihovo potomstvo i tada vrsis selekciju biljaka koje tebi najvise odgovaraju za te tvoje uvjete....strogu selekciju...sve ostale biljke uklonis/popusis...izabrane opet krizas i to radis najmanje 5 generacija...tada bi trebao dobiti recimo to sjeme koje ce biti genetski stabilno i dati biljke koje ce biti odlicne za tvoje uvjete... 3.kod oprasivanja moras jeko paziti da pelud sa losih biljaka ne dode na one dobre....jer ti onda genetska cistoca ode u k.... 4. ovaj ti posao zahtjeva dosta paznje pa ti bas i ne bi bilo pametno to raditi npr. u polju.... 5. nizozemci su napravili grdi biznis na tome, pogledajte samo koliko dodu sjemenke koje nisu feminizirane, a da ne pricam o onima koje to jesu....viskoa cijene, nelegalno tr~iste....zato i imjau para, a nisu nista pametniji od nas....samo smiju raditi neke stvari koje mi balkanci ne smijemo...jebga... 6. uglavnom, to bi ti bilo to....u vrlo, vrlo kratkim crtama!!! eto na zalost, sve je to znanost i sve to trba dobro kuzit (nisam nit ja maher bas u tome) da bi dobio sto zelis!!! E, i zasto sam napisao kao odgovor vise ne nego da?! Zato sto kad dobis to sjeme nakon 5 generacija, ono ce biti genetski stabilnije, tj veci ce posto biti onih biljaka koje tebi odgovaraju, daleko veci, nego kad dobijes sjeme nakon jednog oprasivanja...a i sama evolucija tj prilagodljivost biljke trazi duze vrijeme.... ako te nesto jos zanima...VICI DRUZE!!!!! :) p.s. ako se jos neceg sjetim javim!!! pozdrav raja!!
shamar

jun 2009.

#52
i da jos nesto napisem....ono sto ni ja ne znam....a fora se odnosi na roditelje... ja ne znam kakvo je to sjeme koje mozemo kupiti na shopovima...koliko ce njihovo potomstvo biti vjerna kopija njih samih... jer...uzmimo npr. kukuruz....danas koristimo samo hibride, sto zbog otpornosti na bolesti sot otpornosti na stetnike....to vidite na reklamama...i ti hibridi daju potomstvo koje ce biti dosta varijabilno i kao takvo se ne korsiti za proizvodnju novog sjemenan nego npr za hranu itd......(a da bi uklonio te varijabilnosti zato radis cijeli ovaj proces, dok se ne ujednace) lako moguce,ali i ne treba opat biti da je sjeme s tih shopova slicno kao sjeme hibirida kukuruza...a to moze odgovoriti netko tko ima iskustva sa narucivanjem tih sjemenki i eventualnim oprasivanje itd.... pa ako netko zne neka pise...moglo bi pomoci!!!
shamar

jun 2009.

#53
nisam nit dobro procitao pitanje.....fak hehehe,,,sad ce svi mislit da pametujem..... mislio sam da pitas dal ce potomstvo tih tvojih biljaka biti bolje prilagodene na lose uvjete.... a da li ce buknut u razvoju....hm.... opet ti ovisi o genetici.....u nekim ce ti uvjetima dat super urod a u nekim ne!!! ako naparvis cijeli ovaj proces koji sam ti opisao, ovisi za sto je sjeme stvoreno....ako je stvoreno za lose uvjete, moglo bi npr. i podbaciti u urodu tj podbacit ce...jer joj nece godit takvi uvjeti... ako su npr. takvi uvjeti koje si ti napisao uvjeti u kojima ce ta biljka dati najvei genetski potencijal, odnosno urod, onda ce u boljim uvjetima rezultirati losijim prinosom..... a ako nije e onda moze dati i bolje prinose cvetja!! a najvise ovisi o roditeljima tj, u kojim uvjetima oni daju maksimalan urod.....zato i mas vise vrsta tj. kultivara vutre.... neke ce dati super prinos u sjevernoj isrskoj (sad malo karikiram),a iste te ce biti lose u dalmaciji!!! zato ti se i vrsi selekcija....zbog svih onih kvalitativnih i kvantitativnih svojstava.... tako da na kraju nije cak ni steta sto nisam procitao tvoje pitanje dobro...sori zbog toga...i ako sam zakomplicirao.. hehehe....cini se da jesam
shamar

jun 2009.

#54
evo jos samo ovo...necu vise kunem se.... evo, cak ti ovo sto je greenpower1 napisao stoji.... ako opet uzmes onu biljku koja raste u sjevernoj irskoj, gdje pada kisa, gdje imamo malo sunca, ona je napravljena tako fa u tim uvjetima daje optimalan do maximalan urod... a ako cemo ju staviti u dalmaciju prvo sto mi pada na pamet ti je to da ce doci do takvog inteziteta disanja, diobe stanica i svega sli nog da ce na kraju propast jer ce ju takvi uvjeti isforsirati... ok. banalno....imas audi tt, sa 180 konja i ides ga cipirat na 230 (sad bezveze lupam),ice ce auto do jaja, ali masina ce prije riknut....zato i gubis garanciju, hehehe...isti k ti je sa biljkama.... ok, moze auto durat, ali opet masu stvari moras na auto mijenjat.... ajd...necu vise pisat jer ce me ekipa istjerat sa foruma pozdrav raja!!
SuperAngelPOZNAVALAC

jun 2009.

#55
Evo da ti na poneato odgovorim. Ako je biljka hibrid znaci da je nastala kri~anjem dvaju ili triju inbred linija, kao sto je vec napisano!! Inbred liniju mozete dobiti samo na taj nacin da obavite samooploodnju biljke koja je po svojoj prirodi stranooplodna! Ako je biljka strnooplodna onda ce biti oprasena polenom druge biljke iste vrste/porodice (ovisno o oplemenjivackom cilju). Ako pak imamo samooplodnu biljku tada ce se ona oploditi vlastitim polenom, prasnicima iz istog cvijeta biti ce oprasen tucak istog cvijeta tj iste biljke! Da bi dobili inbred potomstvo morali bi slijedece napraviti! Uzet cemo npr. kukuruz koji ima ~enske i muake cvijetove na istoj biljci, ali je to stranooplodna biljka... Ono sto moramo napraviti ovdje je oplodnja stranooplodne biljke vlastitim polenom, znaci polenom koji se nalazi u cvijetu sa tu kom na istoj biljci zajedno sa prasnicima... Kada to napravimo i kada dobijemo sjeme to ce biti inbred linija!! Da bi dobili hibrid F1 krizamo dvije inbred linije i to je to...malo pojednostavljeno!!! Naravno, kod postupka samooplodnje tj dobivanja inbred linija vrsi se izbor biljaka koje zadovoljavaju nase kriterije, tipa: prinos, kvalitete, boja cvijeta, otpornost na bolesti i stetnike aroma itd...od tih svojstva neka su kvalitativna a neka kvantitativna... Na kvantitativna svojstva veliki utjecaj ima okolina tj uzgojni uvjeti koje vi imate u svojim kucama:icon_smile:, a takvo jedno svojstvo bio bi prinos npr. Kvantitativna svojstva takoer su kontrolirana velikim brojem minor gena, tj gena koji imaju aditivno djelovanje odnosno kao sto pise recesivnih gena... Kvalitativna svojstva su kontrolirana malim brojem major gena tj geni jake ekspresije, dominatni geni!!! Takvo jedno svojstvo bilo bi opornost na bolesti stetnike. Ono sta meni bas nije jasno je injenica koja je napisana u prvom postu, a to da je Travulja hibrid!! To stoji ( ini mi se :icon_smile:) al me muci toato je Travulja inace biljka koja ima odvojene cvijetove odnosno postoji kao sto znamo: muska biljka (peder ii :icon_smile:) i zenska biljka (nase omiljene kujice:icon_smile:). Takve biljke se zovu inace dvodomne (odvojene biljke posebno sa muskim a posebno biljke sa zenskim cvijetom). Aonaj kukuruz bi nam bio jednodomna biljka jer u istom cvijetu i ma i ~enske i muake spollne organe). Mislim da se moraju prvo dobiti hermafroditi!!! Ok ovje e sve ovo za kukuruz stoji ali sve ata si napisao za vutru je krivo. Vutra je dvodomna pa se ne radi selfing... inbreeding se radi s braom ili sestrama a poato vutru mo~emo dr~ati prakti ki beskona no u vegetaciji mo~e se raditi i kvalitetni backcrossing. F1 hibridi i tak to: E samo da se ispravim SSH je f1 hibrid: NLxhaze i skunkxhaze. Da bi napravio selekciju tih roditelja posaeno je oko 1000 sjemenki. Nirvana seeds recimo ne rade tako oni recimo kupe SSH i onda ih meusobno pare pa prodaju f2 itd sjem.
SuperAngelPOZNAVALAC

jun 2009.

#56
Nebi ti to uspjelo. genetika se zasniva na selekciji. Evo ako bi ti otprilike trebala ii potraga za otpornim biljkama: posadia recimo 100 biljaka i dr~ia ih u loaim uvjetima. Od tih 100 izaberea one koje najbolje uspiju (mama i tata) i paria ih. Onda sa djecom vraia daljnju selekciju u loaim uvjetima tako do F2ili F3 imaa ve inu potomstva s osobinom koju ~elia. Naravno ako toliki airoki spektar otpornosti zavisi od viae gena (ato vjerovatno i jest) treba ti ato ve i broj biljaka na kojima vraiti selekciju.
ZOKIAMBASADOR

jun 2009.

#57
jo razumem .. mada sam to vec citao na forumu.. al mene je samo zanimalo to sa mucenjem biljaka .. znaci nisam bas imao losu teoriju.. posto sam se par godina posvetio prevljenju semenki pa mi je sad ostalo samo pokrizati to sto sam naptravio tj. pokrizati jednu vrstu. da bih dobio cistu tj. to sto sam napravio .. ne znam dal me razumes. krizao sam par vrsti pa sad hocu da krizam dve iste semenke.. nisam bas imo mogucnosti biranja biljka tj jedinki i muzjaka al sam birao one naj bolje , mene bas i ne sekira to sto treba birati biljke.. kako sam izabrao takvo imam.. videcu da poslikam ceo proces pa da izbacim na forum mada nije to bas nesto al biljka je predobra za pusiti..
shamar

jun 2009.

#58
@ SuperAngel ne kuzim?! moguce da sam napisao krivo ovo sto si me citirao (hehe, tamo je i isprika), ali; hermafroditi, i oplodnja vlastitim peludom - sam si potvrdio to sto sam napisao citao, malo proucavao jos davnih dana, ali mislim da je to ipak jedan od nacina na koji ces dobiti samo feminizirano sjeme....mozda cak jedan od brzih.... da vutra je dvodomna, isto sam napisao....uglavnom, da ne ponavljam neke stvari.... banka biljnih gena-stoji-uvijek oplemenjiva kod stvaranja nove sorte, cuva sjeme/klonove (u ovom slu aju) koje ce bit temelj.... tome sluze banke biljnih gena...krizanjem dobivas sjeme, kroz generacije postaju uniformnije itd... a sto se inbridinga tice: samo mala nadopuna znaci njime cemo povecati homozigotnost/ujednacenost/uniformnost...a inbriding se moze obaviti na 4 nacina; 1.krizanjem u polusrodstvu - kada je jedna biljka opraaena polenom vise biljaka iste populacije 2. u punom srodstvu - krizanje biljaka u paru 3. povratno krizanje - potomstvo krizanja dvaju roditelja krizano sa jednim od roditelja 4. samooplodnja - oplodnja unutar iste biljke uglavnom, ako procitas jos jednom moj post pa odmah svoj vidjet ces da nije nista krivo vec si se samo nadopunio primjerima....sto je svakako bitno... jebga ja sam uzeo za primjer kukuruz da ljudi shvate koja je razlika itd.... Iskreno mislim da bi se puno vise trebalo pisat na ovoj temi...bitna je i koristit ce svakome... pozdrav raja!!!
Teglica_UnkaAMBASADOR

jun 2009.

#59
car
SuperAngelPOZNAVALAC

jun 2009.

#60
Problem je u tome ato je to oko hremafrodita i feminiziranog sjemena pri a malo kompliciranija. Za vutru se dugo vremena vjerovalo da je u XX / XY sistemu, onda su otkrivene neke nepravilnosti u rasporedu spolova pa su preali na XO sustav ko kod drozofile, da bi se opet vratili na XX. Nema tu jos nikakvih citogeneti kih istra~ivanja na kromosomima trave na~alost. Ono ato se zna jest da u prirodi ima jako malo istih XX ~enki. Tako da samo pelud od takvih ~enki daje feminizirano sjeme. Obi an hermi pak ima genetsku predispoziciju, eto je sterilan, a tu njegovu predispoziciju nasljeuje potomstvo.
RolipopLEGENDA

jan 2015.

#61
Super su mi te pri e, kao ove o G13 sa po etka. Ako neko zna za linkove o sli nim pripovjetkama o npr. Norther Light #5 ili Purple Haze#2 neka pejsta... Mo~da i posebna tema za to... Meni ko uspavanka prije spavanja.... LOL
PowerSeedZMAJ

jan 2015.

#62
http://www.seedsman.com/en/origins-of-northern-lights
FrikolaPOZNAVALAC

jul 2020.

#63
Odlicna tema zavrjeuje mali bump, jako volim da se igram sa svim moguim biljkama i kri~anjima od voa do povra. Trenutno sadim mikseve domaice sa nekim dobrim simenom pa onda ata ispadne. Al prava je stvar zapravo kako je netko tu napisao" Backcrossing" Svi imamo neki svoj izbor ata posadit ovisno tko ata voli. Malo je dugotrajan proces po onom ato sam ja proitao trebale bi 3 godine da bi dobija izvorni genotip stabljike koja nam se svia sa 94% slinosti roditelja. To bi ialo nekako ovako. 1 Godina -Kupimo u np Hempatie sjeme xxxx posadimo i kad procvjeta nakon minimalno 21 dan opraaimo sa nekom domaicom. 2 Godina - opet posadimo isto sjeme xxxx iz hempatije i sjeme koje smo dobili od prve godine kri~anjem najmanje 5 komada da bi bili sigurni da imamo bar jednu muaku stabljiku. Ponovno opraaimo izvornu xxxx stabljiku ovog puta kri~ancem koji smo dobili od lani. 3 godina - ponavljamo isti proces i dobivamo sjeme koje bi trebalo bit isto za 94 % kako ono izvorno.
pannonianLEGENDA

jul 2020.

#64
Nije to baa tako. Ok zvu i na papiru, ali sve to atima samo ako je izvorna biljka stabilna sorta, ibl, a ne neki hibrid
FrikolaPOZNAVALAC

jul 2020.

#65
Hvala na odgovoru znai kao sjeme rajice itd.. takozvano f2 sjeme prevedeno niata od toga :( il oti u Maroko pa tamo uzet domaicu :D
pannonianLEGENDA

jul 2020.

#66
Povratno kri~anje se u agrikulturi koristi za ubacivanje neke povoljne osobine u ve stabilnu sortu. `ta ja znam, neka po svemu dobra sorta(rekurentni roditelj)je osjetljiva na plijesan. Na nju se radi backcrosing, a za davatelja se odabire neka otporna sorta. Iz F1 generacije se odabire otporna jedinka i povratno kri~a sa rekurentnim. Tako par puta i imaa stabilnu po etnu sortu otpornu na plijesan. Mo~ea nabaviti dobre stabilne sorte kanabisa preko neta. https://www.sanniesshop.com/ Od indica ima Herijuana, Ouzbekistan(USC), Black afghani(USC)... Od sativastih Sannies jack(F9), Killing fields(F6)...
FrikolaPOZNAVALAC

jul 2020.

#67
Hvala , super informacija :thumb:
pannonianLEGENDA

jul 2020.

#68
Izostavio sam gore zadnji korak. Nakon zadnjeg povratnog kri~anja odabiru se jedinke iz zadnje generacije i meusobno kri~aju da se osobina stabilizira...itd
FatOneZMAJ

jul 2020.

#69
Citam temu i jedino sto sam dobio je konfuziju vezanu za genetiku, zeznuta je to stvar. Zato cu pitat ovdje iskusnije da me malo prosvjetle, valjda je pogoena tema :D Ovako imam 2 biljke u boxu Gorilla breath od HSO i blueberry cookies od Dinafema. Gorila mi je pohermetila od stressa (Bio je tu i light stress jedan dan je imala 5 sati prigusenog svijetla usred noci, i rilicno zestok lolipop.) Spasaio sam je skidao sam bananice i tretirao antistress preparatima (hesijev root i Aptus Regulator) uspio sam je izvuc i prestala je bacat bananice i pocela cvjetat predivno. Skidao sam nekih 10-15 dana bananice i jajca i prije 4 dana sam nasao 2-3 puknute bananice, znaci doslo je do oplodnje svakako ce biti menki. E sad pitanje ili pitanja. Znaci menke sa obe biljke bi trebale upotrebljive? i biti nekih 75% zenske a ostalih 25% zeznute genetike odnosno vrlo vjerovatno hermic. Mene sad zanima sto se zapravo desilo na bluebery cookies, tu sam stvorio novi strain? To nije stabilna genetika zar ne? Sto mogu ocekivati od tog novog strain jer ova dva su prilicno slicni po nekim svojstvima gotovo i isti.
PowerSeedZMAJ

jul 2020.

#70
mozes ocekivati nesto slicno, mozda cak i gotovo isto :)
Saša443ZMAJ

jul 2020.

#71
od menki gorile mozes ocekivati veci postotak herma,ipak je herm sam sebe oprasio... od blueberrya mozes ocekivati skoro pa fem seme... a sto se tice kvaliteta to ti je vec rekao POW...

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se