Kada je DOSADA zijevnula treci put, LUDOST je ( inace uvijek tako luda) predložila: hajdemo se igrati skrivaca! INTRIGA je podigla desnu obrvu,a RADOZNALOST je, ne mogavši se suzdržati zapitala: Skrivaca? Kakva je to igra? Slijedio je odgovor: To je jedna igra, zapocela je objašnjavati LUDOST, u kojoj ja pokrijem oci i brojim do milijun, dok se svi vi ne sakrijete. Kada završim sa brojanjem,polazim u potragu, i koga ne pronađem, taj je pobjednik. ENTUZIJAZAM je zaplesao, a slijedila ga je EUFORIJA. SRECA je toliko skakala od radosti, da je nagovorila SUMNJU I APATIJU, koje nikada ništa nije interesiralo. Ali, nisu se svi željeli igrati. ISTINA je bila protiv skrivanja, a zašto bi se skrivala? Ionako je uvijek na kraju svi pronađu.PONOS je mislio da je to glupa ideja, iako ga je zapravo mucilo što on nije bio taj koji se sjetio predložiti igru. OPREZ nije htioriskirati...Jedan, dva, tri... pocela je brojati LUDOST. Prva se sakrila LIJENOST koja se kao i uvijek samo bacila iza prvog kamena na putu. VJERA se popela na nebo, ZAVIST se sakrila u sjenu USPJEHA, koji se muceci popeo na vrh najvišeg drveta. VELIKODUŠNOST se nikako nije mogla odluciti gdje da se sakrije, jer joj se svako mjesto cinilo savršenim za jednog od njenih prijatelja. LJEPOTA je uskocila u kristalno cisto jezero, a SRAMEŽLJIVOST je provirivala kroz pukotinu drveta.KRASOTA je našla svoje mjesto u letu leptira, a SLOBODA u dahu vjetra. SEBICNOST je pronašla ljepotu i prozracno skrovište,ali samo za sebe!LAŽ se sakrila na dno oceana, ( laže, sakrila se na kraju duge ), aPOŽUDA i STRAST u krater vulkana. ZABORAV se zaboravio sakriti, ali to nije ni važno. Kada je LUDOST izbrojavala 999 999, LJUBAV je još tražila skrovište, jer je sve bilo zauzeto. Ugledavši ružicnjak, uskocila je, prekrivši se prekrasnim pupoljcima.Milijuuuuuuun !!!!! ...vikala je LUDOST i zapocela svoju potragu. Prvuje pronašla LIJENOST, odmah iza najbližeg kamena. Ubrzo je zacula VJERUkako raspravlja o teologiji s Bogom, a STRAST I POŽUDA su iskocile iz kratera od straha. Slucajno se tu u blizini zadesila ZAVIST, kao i USPJEH, a SEBICNOST nije trebalo ni tražiti. Sama je izletjela iz svog savršenog i prozracnog skrovišta, koje se pokazalo pcelinjom košnicom. Od toliko traženja, LUDOST je ožednila, i tako je u kristalnom jezeru pronašla LJEPOTU. Sa SUMNJOM joj je bilo lakše, jer se ona nije mogla odluciti za skrovište, pa je ostala sjediti na najbližem kamenu. Tako je LUDOST malo po malo pronašla gotovo sve. TALENT u zlatnom klasju žita, TJESKOBU u izgorenoj travi, LAŽ na kraju duge ( laže, bila je na dnu oceana), a ZABORAV je zaboravio da su se uopce necega i igrali... Samo LJUBAV nije nigdje mogla pronaci! LUDOST je pretražila svaki grm i svaki vrh planine, i kada je vec bila bijesna, ugledala je ružicnjak.Ušla je u ružicnjak, uhvatila suhu granu te od ljutnje i iznemoglosti pocela udarati po prekrasnim pupoljcima. Odjednom se zacuo bolan krik. Ružino trnje izgrebalo je LJUBAVI oci. LUDOST nije znala što da ucini, niti kako bi se ispricala i popravila to što je ucinila. Plakala je i molila za oprost. Naposljetku je odlucila zauvijek ostati uz LJUBAV i pomagati joj. Od tada, kada se na zemlji prvi puta igralo skrivaca, LJUBAV JE SLIJEPA I LUDOST JE PRATI ! :idea: :idea: :idea: :idea: :idea: :D
