VUTRA
ForumZajednicaOfftopicFluor
LEGACY

Fluor

44 odgovora7,006 pregleda
Kurblaj KanAMBASADOR

apr 2008.

#1
Neki ve vjerojatno znaju za to ali evo naiao sam na jedan teksti, poslu~it e da pro itaju ljudi Pri a o fluoru nije ona o teoriji zavjere, ve praksi zavjere. To je doista stara tema o kojoj milijuni ne znaju mnogo, pa ak ni onaj dio ledenog brijega ato viri iznad vode. `to su doista fluor i fluoridi, emu slu~e, gdje se sve nalaze, zaato ih ljudi ''viaom'' voljom svakodnevno unose u organizam u kojem se talo~e te kakav utjecaj na nas vrae? Fluor je element koji se sastoji od atoma sa 9 pozitivno nabijenih protona koji ne dobivaju dovoljnu zaatitu elektrona. Kao takvi neuravnote~eni su i opasni ''grabe~ljivci'' koji uzimaju elektrone drugih elemenata kako bi otpustili napetost vlastite jezgre. Ogromna ''glad'' za elektronima objaanjava zaato fluor re~e elik kao maslac, agresivno reagira sa veinom organskih materijala te je reaktivan viae od svih drugih elemenata. U dobro prora unatoj majci prirodi na sreu fluor naj eae dolazi u spojevima. No i spojevi fluora (fluoridi) kemijski su vrlo potentni. Sudei kako je istina uvijek zaokru~ena cjelina i ne gleda sa smijeakom na onaj analiti ki pristup koji elemente promatra kao posve izolirane sustave, valja istaknuti kako fluor budi najgore i u drugim kemikalijama. Fluoridi predstavljaju jedne od najotrovnijih i agresivnijih kemikalija, ato je znanosti odavno poznato. Spojevi fluora kao posebno mone kemikalije postali su ''sveta krv'' moderne industrije te protje u svakodnevno kroz brojne tvornice, rafinerije i mlinove. Koriste se kao otrov za atakore, za proizvodnju visoko-oktanskog benzina, topljenje metala poput aluminija, elika i berilija, za obogaivanje urana tj. izradu atomske bombe, pripremanje nervnog plina sarina, kompjuterske spojeve i mati ne plo e, pesticide, ski-vosak, freon, teflonsku plastiku, tepihe, vodootpornu odjeu, gravirano staklo, cigle, keramiku i brojne -uvjetno re eno- lijekove poput Prozaca i Ciproa. Takoer, ato najbolje znamo, koristi se kao prevencija za zube te ga dajemo djeci i sebi prvu stvar ujutro i zadnju stvar nave er. Utjecaj fluora Joa po etkom 20. stoljea brojni znanstvenici povezali su fluor sa itavom lepezom bolesti centralnog nervnog sistema, respiratornih bolesti te mnoatvom tzv. artritisnih- miaino- skeletnih poremeaja. U inkovitost njegove razorne moi o ituje se u invazivnoj metodi ''lije enja'' raka sa supstancom nazvanom ''5-FU'' koja ubija cijele stanice tijela nedugo nakon ato spoj prodre u molekulu DNK. Ionizirani(negativno nabijen te gubei ili uzimajui elektrone) fluoridi ometaju funkciju i anatomiju molekula -poput proteina ili DNK- te formiraju veze sa vodikom upliui se u normalno tkivo bioloakih molekula. Ameri ki Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje radnika 1977 godine objavio je ''fluor i neki njegovi spojevi primarno iritiraju ko~u, o i, sluzoko~u i plua. Termi ka ili kemijska opeklina mo~e nastati kontaktom. ak i kada je u pitanju malo tjelesno podru je(manje od 3%) mo~e uzrokovati cjelokupni efekt trovanja putem apsorpcije fluorida kroz ko~u. I kratkotrajno izlaganje fluoru putem udisanja uzrokuje bolno grlo i bol u grudima, nepovratnu atetu na pluima te smrt. Gastrointestinalni simptomi su mu nina, povraanje, difuzni trbuani gr evi i dijareja. Vee doze proizvode djelovanje na centralni nervni sustav sa trzanjem i gr enjem miainih skupina te komom'' Ispijanje fluoridizirane vode(kao i konzumiranje svih proizvoda koji ga sadr~avaju) dopuata fluoru ulazak u krv i kosti gdje se talo~i i ateti cijelom organizmu, a po novim istra~ivanjima, bez utjecaja na prevenciju karijesa. Uniatavajui enzime zubnih bakterija te sprje avajui karijes isklju ivo povrainskim nanoaenjem fluor ini isto i drugim tjelesnim enzimima. Uniatavajui te vitalne kemijske ''glasnike'' koji reguliraju gotovo sve tjelesne funkcije organizma fluoridi su prijetnja na gotovo svim frontama zdravlja. Kaj Eli Roholm, bivai svjetski vodei znanstvenik za fluor koji je 1937. napisao najveu znanstvenu studiju(sa reference na 893 lanka o fluoru) o toksi nosti fluora objavljenu do danas, u Danskoj prou avao intoksikaciju radnika u tvrtkama kriolita(ruda u kojoj je preko 50%fluora). Bilje~io je brojne degenerativne bolesti podvevai ih pod kategoriju ''fluoridne intoksikacije'' koje se vidno odra~avaju na zubima i zubnoj caklini: ''Nekadaanja pretpostavka kako je fluor nu~an za kvalitetnu caklinu postavljena je na nedostatnim osnovama. Naae sadaanje znanje najodlu nije ukazuje kako fluor nije nu~an za kakvou toga tkiva ve posve suprotno tome, caklina je posebice osjetljiva na pogubno djelovanje fluora'' - sla~ui se sa prijaanjim nalazima istra~ivanja kako je fluor posebice opasan za djecu te oslabljuje caklinu. Preko lea tvorni kih radnika trajno izlaganje floridu uzrokovalo je i uznapredovalo medicinsko stanje nazvano ''skeletalni fluorosis''. Vrhunski je ironi no kako pored nervnog sustava fluor najviae ateti upravo kostima i zubima u kojima se konstantno talo~i jer polovica njegovog dnevnog unosa ostaje u organizmu. Na zubima djece i odraslih izlo~enih ja em utjecaju fluora javlja se propadanje cakline o itovano vidljivim pjegastim naslagama na zubima. Ova bolest tj. simptom mnogo ozbiljnijeg stanja organizma nazvan je ''zubni fluorosis''. Jedna od autoriteta za fluor Darlene Sheller, iako ne znanstvenica, prou ila je viae od 1000 lanaka o fluoru (datiranih od 1935 do danas) te je odgovorna za injenicu da je Michigan prva dr~ava u SAD-u koja je uspjela dobiti pravo glasanja protiv obavezne fluoridizacije vode. Kao glasnogovornica protiv fluora i fluoridizacije Darlene je brojnim radovima raskrinkavala ''loau volju'' i bestidnost viaih instanci te pisala o negativnom utjecaju fluora na sintezu kalcija uzrokujui osteoporozu i artritis. Pozivajui se na mnogobrojne studije o fluoru Vodea istra~iva ka grupa iz Washingtona sakupila je i prikazala mnoatvo zastraaujuih nalaza istra~ivanja od kojih su neki navedeni: fluoridi ometaju sintezu kolagena ato dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, miaiima, ko~i, hrskavi nom tkivu, pluima i bubrezima. Ometaju rad eritrocita te ak onemoguavaju njihovo stvaranje sabotirajui imunoloaki sustav, ometaju rad atitnja e, pospjeauju rak kostiju, uzrokuju preuranjeno starenje organizma, unoaenje fluora kroz vodu, pastu za zube i tekuinu za ispiranje usta iznimno je atetno za razvoj djece, ~ivotni vijek te ope zdravstveno stanje. Jedna puna zubna pasta svojim sadr~ajem mo~e usmrtiti dijete do 12 kilograma, ato je na~alost bilo i prijavljeno jednom prilikom u dr~avi Ohio 1991 godine. Naveli su kako se fluor takoer koriste i za prilagodnu ponaaanja ljudi, uz slabo poznatu injenicu da se fluor dodavao vodi ~idovskih zatvorenika za vrijeme 2 svjetskog rata te u sovjetskim logorima na Sibiru. Godine 1990. dr. John Colquhoun sa Novog Zelanda potjeran je u ranu mirovinu nakon ato je objavio nalaze studije provedene na ak 60 000 akolske djece pronaaavai kako nema razlike u propadanju zubi izmeu fluoridiziranih i nefluiridiziranih podru ja, a naknadno je otkrio kako znatan broj djece u fluoridiziranim podru jima pati od ''zubnog fluorosisa''. Takoer se otkrilo kako uope ne postoje dokazi da su tekuine za ispiranje usta na bazi fluora te tablete fluora sigurne za konzumaciju. Znanstvene studije dr.Hildebrota na 6 000 i dr. Johna Yiamouyiannisa na 39 000 djece takoer nije u bilo kakav pozitivan utjecaj natrij-fluorida na zube. Otkriveno je i to kako u kombinaciji sa aluminijem(od kojega se veina tubi za pastu radi) natrij-fluorid ima joa i atetnije djelovanje po eritrocite te ono poja ava djelovanje fluora na njihovu brojnost i pokretljivost. Praksa zavjere i teorija interesa Svojom agresivnoau fluor je oduvijek bio velika ekoloaka prijetnja i potencijalni otrov na radnim postrojenjima. U vrijeme 2. svjetskog i hladnoga rata znanstvenici sponzorirani od vojske i korporacija koji su prvi promovirali koriatenje fluorida u stomatologiji te pitkoj vodi povezujui tu kemikaliju sa boljim zdravljem zubi- pomogli su promijeniti imid~ fluora od teakog otrova do spasonosnog lijeka za dje je zube. Pri a o tome kako je fluor dodan pasti za zube i pijuoj vodi je vrlo neobi na, gotovo fantasti na pri a. Pri a uvelike sli na onim vezanima za olovo, azbest i duhan a iju su grozomornu istinu znanstvenici financirani od strane industrije zajedno sa vladom takoer dr~ali sakrivenu od javnosti desetljeima. Mo~ete samo zamisliti uz koju cijenu.
Kurblaj KanAMBASADOR

apr 2008.

#2
Neki stomatolozi joa uvijek nisu svjesni da mnogo fluorida koji su dodavani vodi u SAD-u bivaju industrijski otpad, ''izribani'' sa dimnjaka mlinova u tvornicama za fosfatna gnojiva na Floridi kako bi se sprije ila ateta na radnicima, lokalnoj stoci i usjevima. U vrlo ''povoljnom ugovoru'' fosfatne tvrtke su poateene troaka eliminacije te silne fluoridne kiseline u odlagaliate toksi nog otpada. Umjesto toga otrov je prodan proizvoa ima, poslan u gumenim tankerskim cisternama do rezervoara posvuda u sjevernoj Americi te ubrizgan u pijuu vodu kao prevencija za nastanak karijesa. U trenucima krize u Alcoi, jednoj od tvrtki odgovornih za trovanje okoliaa, stoke, usjeva i ljudi, Francis Frary kao voditelj istra~ivanja podmitio je Gerald Coxa, istra~iva a na Mellon institutu. Njemu je predlo~eno da unato dokazima o atetnosti na zube u svoja istra~ivanja o propadanju zubi uklju i upravo fluor. Tada je po ela velika preobrazba imid~a fluora u o ima javnosti. 1936. istra~iva sa Mellona dao je laboratorijskim atakorima neato te kemikalije i objavio kako je upravo ona misteriozni ''faktor'' u o uvanju zubi. Naredne 2 godine zajedno sa joa jednim znanstvenikom objavio je detalje njihovog ''otkria'' u znanstvenom tisku te u asopisu Ameri kog medicinskog druatva.Gotovo preko noi par potplaenih glasovitih znanstvenika iz uglednog instituta i ogromni interes korporacija i stomatoloake udruge(a samim time i vlade) preobratio je fluor iz radnog, bojnog i ekoloakog otrova u sliku bisernih zubi na nasmijanim licima djece. No do svega toga ne bi lako doalo da tadaanja druatvena klima SAD-a nije bila izrazito pogodna za okretanje lea od odgovornosti, zataakavanje i represiju po pitanju fluora. Glavne industrije(kao financijska lena mo~dina druatva) koje proizvode struju, aluminij, hladnjake, pesticide te sve druge koje koriste fluor bile su suo ene sa velikim rizikom zbog tu~bi za ljudske i ekoloake ~rtve koje su uzrokovale. Amerika je takoer bila suo ena sa velikom dilemom jer vojne snage nisu mogle funkcionirati bez orua i oru~ja rata, a koji koriste i ispuataju fluor u okolia. I tako je pod ovim okolnostima za~ivjela velika prevara o fluoru iji branitelji do danas vjeato i po svaku cijenu odbijaju sve informacije koje su usmjerene protiv tog otrova koji uniatava zdravlje sviju u ime industrijske profiti i lobija. Godine1972. od Akademskog stomatoloakog druatva objavljeno je kako u flouridiziranim gradovima stomatolozi ostvaruju 17% viae profita nego oni u nefluoridiziranim te se joa uvijek zanemaruju brojni dokazi o ateti uzrokovanoj fluorom i nepostojanju bitne razlike po zube izmeu dr~ava sa i bez fluoridizirane vode. Na ~alost voda i pasta za zube samo su dio problema kada je u pitanju zasienje fluorom. Pored njih fluor vreba ljude iz milijuna tona trajnog freona u okoliau, iz industrijskih prehrambenih proizvoda i sokova te hrane i zemlje prskanih i trovanih pesticidima, fungicidima i drugim ''idima'' koji sadr~avaju fluor. Takoer, sva galama, sudske tu~be i kontroverze oko teflonskog posua upravo su nastale jer je kemijski spoj(PFC) kojim se premazuju posue fluorid, te dugotrajnim zagrijavanjem posua opasna kemikalija biva osloboena. Notorni PFC (spoj fosfora, ugljika i fluora) poznat je dugo vremena kao potencijalni zdravstveni rizik a u pitanju toga nije bio nedostatak informacija o njegovim utjecajima na zdravlje ve to ato istra~ivanja nisu podijeljena sa drugim znanstvenicima, dr~avnim regulama i javnoau. Doduae, ato je sa onim znanstvenicima koji su znali za atetnost fluora a nisu bili na platnoj listi svih onih koji ga atite? Ti znanstvenici bili su otpuatani, izigrani od strane industrije ili ocrnjivani od strane propagande unajmljene od strane Ameri ke zdravstvene slu~be, industrijskih i korporativnih znanstvenika te Ameri kog stomatoloakog druatva. Dr. Robert Carlton, bivai EPA-in(Enviromental Protection Agency) znanstvenik nazvao je fluor najte~im slu ajem znanstvene prevare 20. stoljea. U knjizi istra~iva kog novinara Christophera Brysona The flouride deception detaljno i itko prikazana je znanstvena prevara globalnih razmjera, zataakavanje medicinskih dokaza te krivokletstva koja su bila po injena kako bi se izbjegla odgovornost za smrti te ogromnu zdravstvenu atetu tisua radnika, kao i zarade velikih korporacija koje su fluor koristile kao jednu od glavnih sirovina u masovnoj proizvodnji. Kada je rije o zubarima, pored interesa i zarade fluor je dugo vremena bio velika nada stomatoloakog druatva i profesije, obeavajui rijeaiti slu aj pokvarenih zubi 19. stoljea na isti na in na koji su antibiotici bili magi ni metak za doktore u drugoj polovici 20. stoljea. Nada u ''quick fix'' formulu za loae zube stigla je u 1930. kada je stomatoloaki istra~iva po imenu dr. H. Trendley Dean objavio kako je naaao manje zubnog karijesa u nekim dijelovima Amerike gdje je viae prirodnog fluorida u pijuoj vodi. Njegove studije postale su znanstveni poticaj za umjetnu fluoridizaciju vode u Americi koje je po elo u 1940. i 1950. Smanjeno propadanje zubi naredna dva desetljea stomatolozi su pripisivali dodavanju fluora vodi i pasti za zube a T.H. Dean postao je poznat kao ''otac fluoridizacije''. Interesantno je kako su isti dobri rezultati bili prisutni i u Europi gdje se vodi ne dodaje fluor, pa ak i prije nego je bio dodavan i u zubne paste. Ugledna znanstvenica na elu odjela za toksikologiju stomatoloakog odjela Forsyth, Phyllis Mullenix, bolno se opekla na istinu zvanu fluor. Svojim pokusima otkrila je kako je fluor sna~an neuro-toksin, a svoja istra~ivanja iznijela je Slu~bi javnog zdravstva, tvrtkama koje masovno koriste fluor(poput tadaanje 3 najvee Unilever, Colgate-Palmolive i SmithKline Beecham) i Stomatoloakom druatvu. Tijekom godina od istih je bila ignorirana, napadana, marginalizirana a naposljetku financijski uniatena i poslovno smijenjena. Njezina istra~ivanja nadgledao je i Harold Hodge, prvi upravitelj Druatva za toksikologiju takoer anga~iran na Manhattan projektu te odgovoran, ato Phyllis naravno nije znala, za monstruozno eksperimentiranje na ljudskim subjektima tokom 2. svjetskog rata gdje je ubrizgavao uran, plutonij i fluoride u ljude bez njihova znanja. Ameri ka vojska, tajne slu~be i brojni znanstvenici znaju i skrivaju od javnosti ve pola stoljea injenicu da je fluor sna~ni neuro-toksin. Edward Groth III iz Odjela za istra~ivanje okoliaa te Nacionalnog istra~iva kog centra napisao je: ''&ispolitizirani fanatici koristili su se taktikom zastraaivanja, profesionalne i financijske represije, pogrdnih osobnih napada i neumorne propagande u javnim odnosima kako bi uautkali znanstvene kritike, sprije ili objavljivanje negativnih dokaza te kako bi u inili politi ki nedosti~nom svaku interpretaciju osim onu slu~benog pogleda, koja smatra kako je fluor siguran. Mogu li znanstveni dokazi zbilja biti uguaeni u slobodnom svijetu? Lako.'' Dodavati u pitku vodu kemikaliju toliko toksi nu da je slu~ila kao otrov za atakore bila je unikatno ameri ka ideja i ameri ka praksa. Veina europskih zemalja ne dodaje fluor svojoj vodi, a nekoliko je dr~ava prestalo sa tom praksom sumnjajui u njezinu sigurnost i vrijednost. Hrvatska ga takoer ne dodaje, ali ne zbog visoke prosvjeenosti i humanosti trgovinskih lanaca, ve ironi no, jer nam je jeftinije u vodu dodavati klor nego fluor. U obi noj pitkoj vodi dakako ima prirodnog fluora u manjim koli inama, ato mo~ete provjeriti i na deklaraciji bilo koje kupovne flaairane vode. Fluoridi mo~da i poma~u zubima(bilo je par indikacija u istra~ivanjima), ali dokazi za to nisu baa iscrpni te se procjenjuje kako su u idealnim uvjetima(uvjeti koji su davno nestali) zaslu~ni za 15% manje karijesa. Narav samog fluora i njegovog djelovanja na karijes mo~e se usporediti sa naravi kemoterapije na stanice raka. Sudei kako se ak i koristi u tu svrhu svaka poredba je suviana. Fluor uniatava sve na ato nailazi, bolesno i zdravo, a njegova prisutnost obilje~ena je ogromnom toksi noau i joa veom koristi industrijskih konglomerata. Bombardirani smo fluorom iz svih smjerova a mnoatvo ranih simptoma i bolesti vidimo posvuda na svojim bli~njima i ljudima openito. Sve paste za zube koje mo~ete pronai u trgovinama, trgova kim lancima i supermarketima koriste fluor, a stomatolozi ga i dalje koriste u praksi te propagiraju ne znajui ili ne ~elei znati istinu. Uzimajui u obzir silnu toksi nost fluora, njegovo trajno talo~enje, njegov unos iz velikog broja industrijskih te prehrambenih proizvoda, zraka, vode, zubne paste i tekuine za ispiranje usta, pa ak i tableta fluora koje stomatolozi preporu uju, moj savjet i savjet mnogih znanstvenika i istra~iva a koji nemaju sukob interesa, profit niti lobi iza sebe jest taj da izbjegavate svaki umjetni(koji nije iz prirodne vode) unos fluora, a zubnu pastu kupujete u trgovini prirodne hrane i preparata. Mo~da koata viae, ali sumnjam da koriatenje jeftinijih proto-plazmi kih otrova, kako su medicinski kategorizirani, spada u racionalnu uatedu. Kevin Trudeau u svojoj knjizi Prirodni lijekovi za koje oni ne ~ele da vi znate kao itateljev douanik prilo~io je zastraaujue detaljno anatomiju korporativnog svijeta objedinjenu jednom jedinom dogmom: sve je u novcu. Istina koju mo~da svi mi o njima znamo no malo tko od nas sluti puni opseg strahovitih zbivanja koja jecaju u ime iste. Fluor je samo jedna kap u moru prljavatine, no filtriramo li uporno kap po kap vjerujem kako emo uskoro moi srknuti iz fontane tjelesnog i duhovnog zdravlja.
choki123POZNAVALAC

apr 2008.

#3
A sad ne ku~im,jel fluorida ima u svim zubnim pastama,i ako se zna da ateti,ako to da se stavlja u te paste...
Maky_Q

apr 2008.

#4
Oprostite ato ovo tu piaem ali... zaat nemogu otvorit novu temu?
BeyondLEGENDA

apr 2008.

#5
Odli an tekst. Sreom nama vodu nam ne truju s tim (makar ja to im sebi kanistre na izvoru zbog raznih sranja koja stavljaju u kunu vodu kao ato je klor), brine me jedino zubna pasta joa, jer zube si moram prati :) a u sve stavljaju fluor. Mo~da ima neka na prirodnoj bazi u trgovini zdravom hranom ili sl. moram potra~iti. Ljudi ovo je injenica, ovo je zavjera htjeli vi to ili ne. Danas se bolest organizma i est odlazak doktoru smatra normalnim, a bolest je sve samo ne normalno stanje. Vaa organizam je zapravo skoro "nadnaravno" mo an u obrani protiv raznih bolesti, stvarno je vrhunski ato se tie toga, a bolest je pokazatelj kakvo je stanje danas u svijetu. Klju na rije je "neuro-toksin", ubija vam mozak, "oni" ~ele da vi manje razmialjate i budete posluani, a farmaceutska industrija je tu da vas odr~ava ~ivima, bitno je samo da ste ~ivi i da zaraujete pare. Nitko ne ~eli da vi razmialjate, a najmanje da budete self authority. I to je injenica, tako je ustrojena ova civilizacija i tako funkcionira, vjerujete li vi u to ili ne. Dokazi su posvuda, ali ih treba htjeti vidjeti, nitko vam ih nee nametati ispred o iju kao sva ostala kapitalisti ka sranja, jedino nekolicina ljudi kojima su dopizdile la~i, ali vi joa uvjek ne~elite vidjeti. Pa dobro, budite ovce, uostalom emu se zamarati s kompliciranom glupoau kao ato je vlastiti ~ivot i njegova sudbina? http://www.galaksija.com/fluor.htm Zaato nas onda truju ako znaju da je teaki otrov i samo to? Izvorno baa zato, a ostalo je samo gutanje postoje ih sranja. Dosta je jedna-dvije "slu~bene" ameri ke studije da cijeli svijet pokupi to sranje kao nesumnjaju u istinu. Naai dr~avni organi sigurno nee provesti skupa istra~ivanja ako ve imaju u rukama rezultate istra~ivanja onih kao ato je iz velike, svemo ne, strahopoativane, veli anstvene amerike. :::::::::::::: ... nego, u danaanje vrijeme bi vas trebalo viae brinuti ASPARTAM koji je jednako te~ak otrov i isti neuro-toksin, ali za razliku od floura je slatki otrov i prema tome mogue vam ga je joa lakae uvaliti. To je pravo sranje zbog kojeg bi vam se trebala lediti krv u ~ilama. Coca cola Zero je trenutno najpopularniji otrov prepun aspartama, i svaki put dok vidim one reklame za taj otrov o u poludeti. Aspartam se stavlja u "dijetetska" pia i hranu. Sve ato sadr~i normalni ae er, 99% nee sadr~avati aspartam, pa prema tome samo nemojte jesti "dijetetsku" hranu i bok. Pogledajte ove stranice za informacije o aspartamu: http://www.dorway.com/ http://www.diabetes.hr/print.php?id=56 http://www.galaksija.com/aspartam.htm :::::::::::: Truju nas sa svake strane, gdje god mogu i stignu. Najmanje ato mo~ete u initi za svoje zdravlje je bar izbjegavati aspartam, natrijev glutamat i fluor. Ali kome se da itati na ambala~i proizvoda dali sadr~i ovo? nikome. Pa ono..., nebi prodavali da je toliko opasno zar ne? hehe, da, ali ti ne ~ivia u svijetu gdje vrijedi to pravilo. Nee vas momentalno kroni no otrovati i ubiti jer su to otrovi koji djeluju polako i postepeno, uniatit e vas s vremenom. I kad ete se napokon pitati ato mi se kvragu desilo (ako ete biti sposobni s tim trulim mozgom), ve je sve otialo pa pa... I sad e netko re i "pa onda je sve otrovno, onda niata uope nemogu jesti". To je bullshit, nije sve otrovno, samo netrebate trpati u sebe svako sranje koje vam se ponudi, ali izgleda da je toga puno jer sranja vam se naj eae i nude. Kupujte hranu u bio trgovinama, mo~da je skuplje, ali bar nije otrov. Uostalom radite ata ho ete, ve sam stoput rekao da se neu viae ~ivcirati sorry na ispadu ljudi, ali neke stvari me malo ja e frustriraju. ispri avam se
choki123POZNAVALAC

apr 2008.

#6
}elim pohvalit sve vas koji ste doprinijeli ovim tekstovima o atetnim stvarima,u zadnje vrijeme sam baa odlu io da viae ta sranja ne stavljam u sebe,pa ak ni one sugar free ~vake,trudim ato viae izbjegavat u zadnje vrijeme takve stvari.... Al ~ivciraju me oni coca cola majmuni i svi ti likovi koji truju ljude,i sva ta masa koja postoji koji piju colu svaki dan,jedu svakakva govna i to... Meni je cilj bit zdrav na neki na in,zdravo se hranit i ~ivit,jer naae tijelo po nemo uniatavat joa od malih nogu,sva ona djeca ato piju kolu i jedu ipseve nekako mi se gadi,~elio bi da budem zdrav ko dren makar do 60-tih,da mogu svoj ~ivot lijepo iskoristiti,i da nemam problema u starim danima.... Al na neki na in sam svjestan da takva sranja ne mo~emo potpuno izbje,slu ajem situacija i igrom okolnosti...
BeyondLEGENDA

apr 2008.

#7
Evo kad smo ve o zdravlju jedan dobar post od ~irafe o aditivima: http://forums.vutra.org/sve-i-svasta/1134-aditivi-ili-dodaci-prehrani.html
balcan_smokeLEGENDA

apr 2008.

#8
ne znam za sloveniju ali u ostalim ex yu zemljama ne stavljaju u vodovod ali zato svaka pasta ima u evropskoj uniji stavljaju u vodovod ali paste nemaju zna i samo paste za eu tr~iate ja sam da skoro koristio jednu imala je po neka apoteka,rijetko koja ali od skoro i u nju stavljaju F ebeni jabukovo sire i ako mora poliranje sa malo soda bikarbone ja perem samo sa jabukovim i isperem vodom :icon_cool:
NoTrippinAMBASADOR

apr 2008.

#9
Evo taman sam pogleda paste ata imam doma: colgate i signal white,obe su neke bjeli zdravi zubi 2 tjedna ovo ono, na jednoj piae fluoride toothpaste a na drugoj da ima monofluoro fosfat mamicu im njihovu. Jel zna netko neku dobru pastu bez F da ka~em joa i staroj da ne kupuje viae ovakve. Joa ti zubari i reklame kao perite zube 2,3 puta dnevno trujte se br~e:punch2:Pa doe ovjeku da ubije nekog zbog ovakvih stvari. Balcane ata je to jabukovo sire,daj pojasni?
VutragenjoZMAJ

apr 2008.

#10
Ja sam nasao neki Zirodent sa propolisom. Od hiljadu pasta koje sam pregledao to je jedina barem mislim. Zirodent ali samo ta jedna vrsta od njih drugi modeli zirodenta imaju fluoride.
green_goblinISTRAŽIVAČ

apr 2008.

#11
americka gamad. pokusavas ziviti zdravo, a ni neznas da te majmuni truju. :icon_evil: btw. predobri tekstovi.. naucih nesto sto nisam znao
elephant0rAMBASADOR

apr 2008.

#12
Ja perem zube cistom vodom i nemam nikakvih problema.. svi zubi su mi oduvjek bili zdravi..
Kurblaj KanAMBASADOR

apr 2008.

#13
E da ako nekog zanima imam tu knjigu the flouride deception pa mogu uploadat ako se nekom ita par megabajta zauzima
balcan_smokeLEGENDA

apr 2008.

#14
jabukovo sire = jabu ni ocat i njega ne priznaje masonerija jer je jeftin i svako ga mo~e imati Nadalje, FDA (Agencija za hranu i lijekove) ne dopuata deklariranje na ambala~i bilo kakvih tvrdnji o povoljnom djelovanju octa na zdravlje. ak i najraairenije vjerovanje kako poma~e lije iti artritis, nije potvreno od strane ameri ke Fondacije za artritis. Slu~beno je stajaliate kako jabu ni ocat ne ateti, ali niti ne lije i artritis. staviu i ove i u temi o jabukovom siretu alias ocat KAKO I KADA KORISTITI JABU NI OCAT Narodna medicina ima vrlo jednostavno pravilo za zadovoljavanje tjelesnih mineralnih potreba: svakog dana jednom ili viae puta (ovisno od duhovnog i fizi kog napora) treba uzeti sa aaom vode dvije ~lice jabu nog octa. Jabu ni ocat sadr~i mineralne sastojke jabuke. Za normalan razvoj vrlo je va~an kalij - jedan od na ina dodavanja kalija hrani je uzimanje jabu nog octa. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privla i vlagu i neophodan je za stalnu borbu s bakterijama. Jabu ni ocat izuzetno je bogat kalijem. Ljekovito djelovanje: [*]Dezintoksizirajue djelovanje na crijevnu floru te koristi u mnogim slu ajevima kroni nog zatvora. Kod ne iste koze, povraanja u trudnoi/ loae probave, gastritisa. [*]Bakteriostati ko djelovanje, savjetuje se prije konzumiranja obroka za koji nismo sigurni da je svje~. [*]Digestivno djelovanje (pospjeaivanje probave) - uzeti prije glavnog obroka. [*]Djeluje protiv poviaene kiseline, opeklina, proljeva, zadaha iz usta, atucanja. [*]Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju, talo~enja kalcija u mekim tkivima, kod bolova u kostima [*]Poboljaava kvalitetu kose i nokata.Razli iti na ini uporabe: [*]Respiratorni organi (Organi za disanje): Jabu ni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritirajua svojstva. Indiciran je u slu ajevima upala nosne sluznice, kaalja, laringitisa, astme, po mogunosti zajedno s medom i prirodnim vitaminom C. [*]Kaaalj i laringitis: 4 ~li ice octa od jabuka u aau vode s malo propolisa: uzimati tekuinu svakih pola sata lagano grgljajui. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na ve er. U vodu za grgljanje dodati malo integralne soli. [*]Astma: esto popiti aau vode u koju ste dodali dvije ~li ice octa od jabuka. [*]Glavobolja: Jabu ni ocat djelotvoran je kod lije enja migrene. Rije je o inhalaciji. U posudu se stavi jednaki dio jabu nog octa i vode i zagrije do vrenja. Kad pare po nu izlaziti, nagnemo se ato bli~e i udiaemo pare. Treba udahnuti najmanje 75 puta. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti. [*]Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade, u posudu s toplom vodom uliti aau octa od jabuka. Navla~iti ru nik u vruoj vodi, iscijediti ga i umo iti u ocat od jabuka te se umotati njime preko lea. Jedan sat lei u krevet dobro pokriveni. Kroz to vrijeme piti vodu pomijeaanu s octom od jabuka. Nakon toga se oprati spu~vom u hladnoj vodi pomijeaanoj s octom od jabuka. [*]Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 ~li ica octa od jabuka. Zagrijati tekuinu do vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. Prema potrebi ponoviti postupak. [*]Krvarenje zubnog mesa, mala zagnojenja, afte br~e e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s octom od jabuka. [*]Opekline: Ako se nerazrijeen jabu ni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprije it e se pojavljivanje plika i ubla~iti bolovi. [*]Visoki krvni tlak: Jabu ni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 ~lice na aau vode. [*]Proairene vene: istim jabu nim octom dobro se istrlja ko~a preko proairenih vena svake ve eri i jutra. Poboljaanje se primjeuje nakon prvog mjeseca. [*]Zglobovi, uko enost, utrnulost: Nave er popiti aau vode s 2 ~lice octa od jabuka i 1 ~li icom meda. Preporu uje se upotreba octa od jabuka kao redovitog za ina.Terapijska upotreba - izvana Stres, premorenost, poviaena temperatura, nono znojenje, nesanica: u aau vode uliti dvije ~li ice octa od jabuka, umo iti spu~vu i njome se namazati po tijelu te se nakon toga sna~no istrljati. Pretjerana tjelesna te~ina Ako se uz svako jelo popije aaa vode s 2 ~li ice jabu nog octa, krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Nakon jedne godine ~ena koja je nosila konfekcijski broj 50 mo~e nositi odjeu broj 42. Gubljenje pretjerane tjelesne te~ine je postupno. Veliki trbuh postupno e se smanjivati, a nakon dvije godine masne naslage e potpuno nestati. Za ovakvo gubljenje tjelesne te~ine ne treba bitno mijenjati na in prehrane. Higijena i kozmetika Dodati 2 ~li ice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. Nakon ovakvog tretmana kosa e postati sjajna. U intimnoj higijeni voda s jednom ~licom octa od jabuka posebno je prikladna za pranje. SAVJET Dje ji uzrast Po evai od tree godine starosti, djecu mo~emo pa~ljivo navikavati na redovito uzimanje octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka, sa sna~nim zubima i kostima. Prema potrebi mo~ete zasladiti pie s medom ili melasom (nepro iaeni aeer od aeerne trske). Odrasli Tri puta dnevno u aau vode dodati 2 ~li ice octa od jabuka i zasladiti ~li icom melase. Lagano piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Ovu naviku zadr~ati i nakon postignutog ~eljenog u inka.
RedShAMBASADOR

apr 2008.

#15
http://www.lush.hr/?lang=hr&section=proizvodi_proizvod&id=393
Yami_RazielAMBASADOR

apr 2008.

#16
ovaj svijet nije normalan... majke mi... ako je ovo istina...a ne sumnjam da je...e fakat... ***** ti ego....sta sve nece zbog para napravit....bas me zanima sta ce s tim parama kada svi mi pomremo...kako ce se onda zabavljat kad nece imat vise ikog kontrolirat u svrhu veceg bogacenja ispraznim obojanim papirom... sve nade u 2012.g stavljam..nadam se da su Inke i Maye bile u pravu :)
BeyondLEGENDA

apr 2008.

#17
Cjeli ovaj svijet je jedna velika prijevara, jedino je ljubav istina (kako Icke ka~e ;) Svaka ast dostignuu naae civilizacije, standardu i raairenosti informacija, ali ja nabi imao niata protiv da sam se rodio s ovima: http://www.youtube.com/watch?v=-lQiy_Svsco, bar se nebi ~ivcirao kako sve odlazi kvragu i kako je svijet fucktup
choki123POZNAVALAC

apr 2008.

#18
E ljudi,jel znate koju pastu bez fluora,nikako da naem,a uo sam da ih imaju isklju ivo u trgovinama zdravom hranom...help S im vi perete kljove?
balcan_smokeLEGENDA

apr 2008.

#19
parodontax ali classic obavezno jer ima ista fluoride :ninja: u apoteci/ljekarni
elephant0rAMBASADOR

apr 2008.

#20
@choki Ja zadnjih godinu dana perem zube cistom vodom i mogu ti reci da sam otkad znam za sebe znao imat problema ujutro sa ruznim zadahom dok sam prao zube pastom ujutro i navecer, a sada mi je taj problem po prvi put u potpunosti nestao. Pretpostavljam da mi se vratila prirodna mikro flora u ustima koja odrzava higijenu sama po sebi.. Takodje osjecam da mi se kakvoca sline promjenila potpuno.. nemogu objasnit.. nekako je rjedja nego prije i kao da rastapa hranu bolje.. Usput.. nisam nikad imao pokvaren zub..
BugiPOZNAVALAC

apr 2008.

#21
mislim da je ovaj odgovor dobro potraziti kod starijih ljudi...cuo sam mnoge zanimljive cinjenice... kako sa casicom rakije isprati navecer, ili pojesti jabuku (jabucna kiselina)...octa takoder... zvakanje nekih listova takoder... ja sam zbog operacije jedne koristio i vodicu i konac i pastu... -_- ...sada sam na pasti samo...i znam da pomaze..usporedbi sa drugim neznam, nisam nikad provao...mislio sam pokusati sa alkoholom to ali ostavlja ruzan dah ujutro..isto kao i jabuka... zajeb sto je je... pouzdano mogu rec da su skuplje stvari u ljekarni daleko bolje od ovih super-konzumskih stvari...
BeyondLEGENDA

apr 2008.

#22
Ma priroda je uvijek bolja od farmaceutskih sranja, samo ipak treba konkretno znati ato kako i dali djeluje.
RedShAMBASADOR

apr 2008.

#23
Vecine komercijalnih pasta za zube uz flour sadrze i abrazivna sredstva, detergente i zasladivace. biljke sve to ne sadrze ali upotrebom biljnog praha ilia paste postizu se cesto i BOLJI rezultati. UKLANJANJE MRLJA 1 jagoda 1 cajna zlicica sode- bikarbone jagodu zgnjeciti viljuskom te kremasto umjesati sa sodom-bikarbonom. pastu staviti na cetkicu i istrljati zube PASTA ZA ZUBE 2 zlice soda- bikarbone 2 zlice praha listova metvice/kadulje 2-3 zlice destilirane vode 6 kapi etericnog ulja metvice (nije pod obavezno) soda-bikarbonu i prah listova metvice/kadulje pomjesati, dodati etericno ulje i destiliranu vodu, te mjesati dok se ne dobije kremasta smjesa. pastu cuvati u tamnoj posudici SJAJILO ZA ZUBE 1 zlica soda-bikarbone 1 zlica praha listova kadulje 3-4 kapi limunova soka soda-bikarbonu i prah listova kadulje pomijesati. nakon pranja zubi, malo praha nanjeti na cetkicu, nakapati limunovim sokom te istrljati zube. VODICA ZA USTA 3 zlice svjezeg korijena perunike 1 dl 70% alkohola 4-5 kapi etericnog ulja metvice 2 dl destilirane vode Usitnjeni korijen perunike preliti sa lakoholom te zatvoreno ostaviti da odstoji 10-15 dana. tekucinu procijediti, umjesati etericno ulje, a potom destiliranu vodu, i dobro protresti. evo ovo su vam recepti da vase zube ocuvate lijepima i zdravima na prirodan nacin :thankyou:

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se