VUTRA
ForumUzgajanjeProblemi i dijagnostika*** Kompletan vodič za bolesne biljke, probleme sa nametnicima i PH ***
LEGACY

*** Kompletan vodič za bolesne biljke, probleme sa nametnicima i PH ***

10 odgovora89,422 pregleda
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#1
Prije svega,sve zasluge za vrlo stru no odraen thread idu forumaaici MynameStitch,sa jednog stranog foruma. Ovaj prijevod posveujem prvenstveno medicinskim korisnicima,da se educiraju,uspjeano dou do lijeka te potom ozdrave ili ubla~e simptome. A onda I svima ostalima koji vole da se opale toljagom po glavi:icon_lol: Molim da se na ovu temu neposta,molim modove da je zaklju aju I zaheftaju ako materijal smatraju dovoljno kvalitetnim. Korisnici kojima je potrebna pomo oko bolesnih biljki neka postaju u sekciju Problemi tokom uzgoja Kada postate,molim da se da ato viae informacija,preciznih,zato da se dijagnoza mo~e dati brzo I kvalitetno. PA}NJA:Copy-paste samo ona pitanja koja se odnose na vaa grow,odnosno ona na koja mo~ete dati odgovor.`to viae informacija date,dobit ete br~i I bolji odgovor.Slike se moraju prilo~iti uz svaki thread kako bi se osigurala to na dijagnoza problema.Kada slikate,HPS neka bude ugaaen jer ~uta boja svijetla daje nejasan ton boje biljke. Zemlja: Koliko dugo traje taj problem? Koju sortu uzgajate? Biljka je iz sjemena ili je klon? Koja je starost biljke? Koliko dugo se nalaze u mjeaavini zemlje u kojoj su sada? Dali su bile u istoj mjeaavini kad su bile sadnice odnosno manje nego ato su sada?Ako nisu,u kojoj su mjeaavini bile prije? Koliko su biljke visoke? U kojoj su trenutno fazi rasta?(sadnice,vegetativna,cvat?) Koju tehniku uzgoja koristite?(SOG,SCROG....) Koju veli inu kalja koristite? Koju zemlju koristite,ima li u njoj perlita,vermikulita,pijeska....? Koju vrstu gnojiva koristite? Pridr~avate li se doziranja koje je naveo proizvoa gnojiva? Koliko esto prihranjujete biljke? Ako su biljke u cvatu,kada ste po eli koristiti bloom gnojiva? Koliki je PH vode koja odti e iz kalja nakon zaljevanja? Koliko esto kontrolirate PH? Sa kojim instrumentom testirate PH? Koliko esto zaljevate biljke? Kada ste zadnji puta prihranili biljke I koliko ih esto prihranjujete? Od koliko watta je lampa koju koristite? Koliko je stara ~arulja koju koristite? Koliki je razmak izmeu biljnog pokrova I lampe? Koliko iznosi relativna vla~nost zraka? Kolika je temperatura zraka na razini biljnog pokrova? Kolika je dnevna a kolika nona temperatura?(ako nisu ustaljene,navedite kolike su fluktacije) Kakvu ventilaciju imate(vent unutra,usis,ispuh)i kada je ato(od navedenog)upaljeno/ugaaeno? Koliki je protok zraka?(metara kubi nih u minuti) Dali neki od ventova piri direktno na biljke? Dali je zemlja konstantno mokra/vla~na? Dali je voda koju koristite tvrda ili meka? Kakvu vodu koristite?Iz slavine,RO,iz boce,bunara...? Dali je biljka nedavno bila podrezivana,klonirana ili pinched( upanje krajeva grana sa svrhom ogrmljavanja biljke) Dali ste koristili kemikalije za suzbijanje ateto ina?Ako da,koje I kada? Dali primjeujete da je biljka inficirana sa ateto inama? Hydro/Aero/Coco/Soilless/ Koliko dugo traje taj problem? Uzgajate li u PVC aatoru ili PVC improvizaciji prostora za uzgoj? Koji sistem koristite?(Deep water culture,EBB&Flow,Aero...?) Koju sortu uzgajate? Biljka je iz sjemena ili je klon? Koja je starost biljke? Koliko su biljke visoke? U kojoj su trenutno fazi rasta?(sadnice,vegetativna,cvat?) Koju tehniku uzgoja koristite?(SOG,SCROG....) Koji substrat koristite?(Hidroton,rockwool...?) Koja je temperatura vode? Koje je boje korijen biljke?Bijeli?Sme?Dali je korijen mo~da ljigav? Koju vrstu gnojiva koristite?(ako radite soilless grow) Koliko esto prihranjujete biljke?(ako radite soilless grow) Kakav je EC(elektri na konduktivnost)mjeaavine? Kakav je PH u tanku? Koliko esto kontrolirate PH? Dali ste sigurni da je isntrument dobro kalibriran? Kada ste zadnjiput zaljevali?(ako radite soilless uzgoj) Koja je temperatura vode? Kada ste zadnji put uveli neku promjenu u re~im prihrane? Koliko esto istite svoj sistem,koliko esto mjenjate mix vode i gnojiva? Od koliko watta je lampa koju koristite? Koliko je stara ~arulja koju koristite? Koliki je razmak izmeu biljnog pokrova I lampe? Koliko iznosi relativna vla~nost zraka? Kolika je temperatura zraka na razini biljnog pokrova? Kolika je dnevna a kolika nona temperatura?(ako nisu ustaljene navedite kolike su fluktacije) Kakvu ventilaciju imate(vent unutra,usis,ispuh)i kada je ato(od navedenog)upaljeno/ugaaeno? Koliki je protok zraka?(metara kubi nih u minuti) Dali neki od ventova piri direktno na biljke? Dali je voda koju koristite tvrda ili meka? Kakvu vodu koristite?Iz slavine,RO,iz boce,bunara...? Koliki je EC vode koju koristite(bez ikakvih aditiva) Dali je biljka nedavno bila podrezivana,klonirana ili pinched( upanje krajeva grana sa svrhom ogrmljavanja biljke) Dali ste koristili kemikalije za suzbijanje ateto ina?Ako da,koje I kada? Dali primjeujete da je biljka inficirana sa ateto inama? Jednan od najva~nijih imbenika zdravlja biljke je PH vrijednost.PH je ono ato mo~e napraviti razliku izmeu zdrave I mrtve biljke. Iskreno mislim da je jedan od najva~nijih ureaja svakog grow rooma-digitalni PH metar! NE KUPUJTE PH TESTERE KOJI TESTIRAJU PH VRIJEDNOST ZEMLJE-oni ne obavljaju posao kako treba I nisu dovoljno precizni.Alternativa digitalnim pen PH testerima su PH trake. Ako se oslanjate na PH tester koji mjeri PH zemlje,i on vam ka~e da je PH 7 a vi imate problem-9 od 10 puta krivac za taj problem e biti PH vode koja utje e na o itanje PH zemlje.Zato provjeravajte PH vode prije I nakon ato dodate aditive. Manjak hranjivih tvari je esto uzrokovan ljudskom greakom,uz dodavanje previae ili premalo gnojiva. PH vrijednost pri kojoj su svi bitni nutrijenti dostupni je od 5-7.Idealna PH vrijednost ZA ZEMLJU isnosi 6.8. Prvo emo govoriti o mobilnim elementima.Njigov nedostatak je obi no vidljiv na starijim,donjim listovima-iz njih biljka prvo uzima hranjive tvari..Nakon toga simptomi napreduju prema gore a hranjive tvari se usmjeravaju u novi rast. Ovo su makro elementi,ujedno I mobilni elementi: Duaik(N) Mobilni makro element Benefiti:Duaik igra veliku ulogu u ~ivotu vaaih biljaka.Taj element je direktno odgovoran za proizvodnju klorofila,fotosintezu,amino kiseline,koje su graevni materijal proteina. Duaik je mobilni element ato zna i da mo~e putovati po cijeloj biljci.Obi no znakovi nedostatka duaika budu vidljivi na donjem dijelu biljke I biljka obi no vu e duaik iz starijih listova.Kako nedostatak duaika postaje vei tako promjene na liau kreu prema gornjim dijelovima biljke. Urod e biti znatno smanjen usljed nedostatka duaika.U ekstremnim slu ajevima,na liau se uz ~utu boju mo~e pojaviti I purpurna. Za razliku od nedostatka magnezija,nedostatak duaika o itovati e se od vrha lista prema peteljci.Nekad je mogue pobrkati ova dva nedostatka hranjiva.Nedostatak magnezija po eti e na rubnim dijelovima lista,kao ~utilo,i nastaviti e se airiti na cijeli list.Jedino vene lista ostaju zelene. Ako uo avate spor rast biljke I ~uenje listova,vrlo je vjerovatno da je u pitanju nedostatak duaika. U sredini I pred kraj perioda cvata nedostatak duaika je normalan I po~eljan.Na taj na in se pripremate za kona no ispiranje zemlje I berbu.Nemojte pokuaavati nadomjestiti duaik u tom periodu. Nakon ato biljka iskoristi zalike duaika iz listova koji ~ute,oni e otpasti. Dijelovi biljke zahvaeni nedostatkom duaika:Stariji listovi,ponekad peteljke listova. Previae duaika: Biljka e izgledati izrazito tamno zeleno I sporije e sazrijeti.Previae duaika od samog po etka mo~e rezultirati visokim biljkama sa slabom stabljikom,Urod mo~e biti smanjen zato ato previae duaika u ranoj fazi cvijetanja usporava rast cvijetova. Problem sa duaikom usljed loae PH vrijednosti zemlje; Duaik je vrlo va~an element za biljku.PH zemlje je najbolje odr~avati na 6.8 dok je po~eljna PH vrijednost za ostale na ine uzgoja 5.8.U tim PH vrijednostima dostupni su SVI elementi. Nemojte dr~ati biljke na prehladnom,to mo~e u initi duaik te~e dostupnim za biljku. PH vrijednosti I duaik: Zemlja:PH 4.0-5.5,duaik nedostupan za biljku PH 6-6.8,najbolja absorpcija duaika Hidro I ostalo:PH 4.5-5,duaik nedostupan za biljku PH 5-7,duaik dostupan za biljku Nedostatak duaika Nedostatak duaika u cvijetanju Previae duaika,toksi nost Nedostatak duaika uslijed pretjeranog zaljevanja
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#2
Fosfor(P) Mobilni makro element Benefiti:Fosfor ima zna ajnu ulogu.Poma~e u rastu korijena,utje e na energi an rast,jedan je od najva~nijih elemenata tokom cvata I takoer poma~e u najranijoj fazi razvoja biljke. Nedostatak fosfora mo~e u kona nici smanjiti veli inu biljke.Manjak se o ituje kroz usporeni rast,biljka postaje slaba,liae sporo raste I ponekad otpada. Rubovi liaa(ponekad I viae od rubova) mogu postati smei,ato se mo~e aititi dalje po listu. Hladno vrijeme mo~e utjecati na dostupnost fosfora.Temperatura ispod 10c u initi e fosfor slabo dostupnim za biljku. Simptomi nedostatka fosfora mogu se javiti na starijem liau,peteljkama te na cijeloj biljci. Previae fosfora utje e negativno na rast biljke poato ote~ava iskoriatavanje ~eljeza,kalija I cinka,ato potencijalno mo~e dovesti do nedostatka tih elemenata.Nedostatak cinka je esta pojava pri pretjeranim koli inama fosfora. Hladna I previae vla~na te previae alkalna ili lu~nata zemlja kao I previae nabijena zemlja mogu utjecati na dostupnost fosfora. PH vrijednosti I fosfor: Zemlja 4-5.5,fosfor je nedostupan biljci 6-7.5,najbolji raspon PH za dostupnost fosfora biljci(preporuka je da PH zemlje ne ide preko 7) Hidro I ostalo 4-5.5,fosfor je nedostupan biljci 4-5.8,najbolji raspon PH za dostupnost fosfora biljci Manjak fosfora tokom vegetacije Manjak fosfora u cvatu Nedostupnost fosfora usljed niskih temperatura Kalij(K)Mobilni makro element Kalij takoer igra zna ajnu ulogu u ~ivotu biljke.Dovoljne koli ine kalija poma~u u stvaranju na bolesti otpornih biljaka, vrste I jake stabljike,respiracije,poma~u u fotosintezi.Kalij se takoer mo~e nai u cijeloj biljci.Neophodan je za sve aktivnosti povezane sa transportom vode kroz biljku.Kalij je bitan u svim stadijima razvoja,pogotovo u stadiju cvata. Manjak kalija izaziva retardiran rast liaa,savinute vrhove I rubove liaa.Mo~e se dogoditi istezanje biljke I grane mogu biti slabe I lako lomljive.Nedostatak klija se zamjeuje po uvinutim vrhovima liaa,stariji listovi mogu poprimiti crvenkastu boju te se savinuti prema gore.Nekroza tkiva se mo~e dogoditi na velikim,lepezastim listovima ato mo~e kasnije dovesti do odumiranja cijelog lista. Manjak kalija usporava rast cvijetova tokom cvata.Na samom po etku razvoja nedostatka kalija,pojaviti e se tamni obrub oko rubova liaa. Pri niskoj relativnoj vlazi zraka velika je vjerovatnost pomanjkanja kalija kojeg biljka gubi kroz perspiraciju. Dijelovi biljke koje zahvaa nedostatak kalija:Starije liae I rubovi liaa. Previae kalija u zemlji mo~e dovesti do velikih problema,oateenja sa kalijevom soli I manjaka kalcija,magnezija,cinka I ~eljeza.O ituje se po listovima kod kojih se javlja svijetlo do tamno ~uto do bjelkasto obojenje izmeu vena. Kalij I PH Zemlja 4-5.5 postaje nedostupan biljci 6.9.5 najbolja dostupnost(ne preporu a se imati u zemlji ph vei od 7) Hidro I ostalo 4-4.5 i 6-6.5 postaje nedostupan biljci 4.7-5.3 i 6.7-8.5 najbolja dostupnost(ne preporu a se imati u hidro I sli nim sistemima ph preko 6.5.Idealno je izmeu 5 I 6) Nedostatak kalija,slika 1. i 2. Magnezij(Mg)-Mikronutrijent,mobilni element Magnezij poma~e pri odr~avanju zdravih vena I stvaranja liaa,odr~ava strukturu lista.Zna ajan je u proizvodnji klorofila I u razgradnji enzima.Magnezij je potreban biljci u veim koli inama ali opet ne u prevelikim poato to stvara toksi nost. Nedostatak magnezija je jedna od najednostavnijih stanja za prepoznati.Izrazito zelene vene zajedno sa ~uenjem u podru iju vena su obi no nepogreaiv indikator.Ponekad se manjak magnezija ne manifestira tako.Nekada vrhovi i rubovi liaa mogu ostati bez boje I poviti se prema gore.Novi izrast mo~e poprimiti svijetlo zelenu boju dok nedostatak magnezija napreduje prema vrhu biljke.Nedostatak magnezija po inje biti uo ljiv na vrhovima liaa te se podjednako airi na lijeve I desne rubove liaa.Magnezij mo~e postati nedostupan zbog viaka kalcija,klora ili amonijaka u zemlji/vodi. Viaak magnezija u biljci uzrokuje nagomilavanje toksi nih soli koje e ubiti liae I zaklju ati ostale nutrijente poput kalcija. Magnezij I PH Zemlja 2.0-6.4 nedostupan za biljku 6.5-9.1 najbolji raspon pri kojemu je dostupan(preporu eni PH zemlje 6.8) Hidro I ostalo 2.0-5.7 nedostupan za biljku 5.8-9.1 najbolji raspon pri kojemu je dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Manjak magnezija Kalcij(Ca) Nemobilni makronutijent Kalci je joa jedan va~an element koji poma~e u izgradnji stani nih stijenki,dijeljenjuu stanica, ini stabljiku I grane ja ima,doprinosi rastu korijena.Takoer,poboljaava unos kalija na razini korijena.Kalci se kroz biljku kree jako sporo I uglavnom je sadr~an u korijenu I starijim dijelovima biljke. Nedostatak kalcija e biti vidljiv I na starijim I na mlaim listovima.Sami rubovi lista e odumirati,vrhovi lista se mogu uviti,rast biljke je usporen.Grane I stabljika mogu postati slabe.Korijen mo~e ostati kr~ljav ato mo~e dovesti do problema sa bakterijama I odumiranja korijena. Dijelovi biljke zahvaeni nedostatkom kalcija:Stabljika I peteljke,mlado ili staro liae. Previae kalcija dovesti e do nedostatka drugih mikronutrijenata.Kod zemlje koja u sebi ima dosta gline,loae bufferiranog coco supstrata I humusa mo~e lako doi do kalcifikacije istih.Viaak kalcija se o ituje kroz slabe stabljike koje nemogu nositi teret biljke,bijelo smeu diskoloraciju izmeu vena liaa. Kalcij I PH Zemlja 2-6.4 nedostupan za biljku 6.5-9.1 naljbolji raspon za apsorbciju(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro 2-5.3 nedostupan za biljku 5.4-5.8 naljbolji raspon za apsorbciju(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Po etni simptomi nedostatka kalcija Uznapredovala faza Cink(Zn) Cink igra mnoge uloge u razvoju biljke.Poma~e u rastu I sazrijebanju biljke,stvaranju listova,grana,stabljike.Cink je va~na komponenta mnogih enzima kao I k+hormona rasta auxina,Niske razine auxina mogu uzrokovati usporeni rast liaa I novog izrasta.Cink je va~an u formaciji I aktivnosti klorofila. Manjak cinka na biljkama vidi se kao kloroza izmeu vena lista.Prvo se pojavljuje na starijem liau te se airi na mlae liae.Nakon toga proairiti e se na novi izrast biljke. Cink I PH Zemlja 4.5-4.7, 7.5-9.5 nedostupan za biljku 5.0-7.0 naljbolji raspon za apsorbciju(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 5.7-8.5 nedostupan za biljku 4.0-5.5 naljbolji raspon za apsorbciju(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) }eljezo(Fe) Mikronutrijent,nemobilni element }eljezo je bitna komponenta enzima biljke,va~no je za transport elektrona pri fotosintezi. Manjak ~eljeza prati svijetlo ~uta boja listova ato se mo~e proaititi na novi izrast.Vene listova ostaju tamno zelene. Disbalans PH mo~e u initi ~eljezo netopivim.Simptomi se prvo uo avaju na donjim I srednjim listovima.Novo izrasli listovi su u potpunosti bez klorofila,bez nekroze lista. Previae ~eljeza mo~e izazvati probleme nalik PH disbalansu.Smee to ke na vrhovima liaa,uglavnom velikog.Mo~e zahvatiti cijelu biljku. }eljezo I PH Zemlja 2.0-3.5 nedostupno za biljku 4.0-6.5 najbolja razina PH pri kojoj je ~eljezo dostupno(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 2.0-3.5 nedostupno za biljku 4.0- 6.0 najbolja razina PH pri kojoj je ~eljezo dostupno(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6)
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#3
Sumpor(S) Mikronutrijent,nemobilni element Sumpor igra va~nu ulogu u rastu korijena,opskrbi klorofila I biljnim proteinima.Kai I ~eljezo,sumpor se sporo kree po biljci,visoke temperature ine sumpor te~e dostupnim isto kao I ~eljezo.Za razliku od }aljeza,sumpor se ravnomjerno rasporeuje po cijeloj biljci,sa veom koncentracijom u velikim lepezastim listovima.Sumpor je takoer vrlo va~an element u vegetativnoj fazi rasta. Prvi znak nedostatak sumpora je blijedo mlado liae.Usporava se rast liaa,liae mo~e postati lako lomljivo I ostati u~e nego je normalno.Mo~e doi do degeneri nog rasta liaa a vrhovi na biljkama u cvatu mogu po eti odumirati.Obi no se prvi znaci nedostatka ~eljaza uo avaju na kraju lista(kod peteljke)i nakon toga se aire prema sredini I apicu lista. Od viaka sumpora liae I cijela biljka e ostati malo.Liae e na vrhovima postati smee I odumirati e. Sumpor I PH 2.0-5.5 nedostupno za biljku 6.0- 9.5 najbolja razina PH pri kojoj je sumpor dostupan(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 2.0-5.5 nedostupno za biljku 6.0- 9.5 najbolja razina PH pri kojoj je sumpor dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Nedostatak sumpora Mangan(Mn) Mikronutrijent,nemobilni element Mangan poma~e biljci u razgradnji enzima za proizvodnju klorofila I fotosintezu.Biljka ga koristi sa svojim enzimima za redukciju nitrata prije proizvodnje proteina. Nedostatak mangana se o ituje na mladim listovima kao ~ute to ke I/ili kao smea podru ija na listu.Nekroti ne ~ute to ke javljaju se na liau pri vrhu biljke a starije liae mo~e imati sive fleke/to ke. Viaak mangana u zemlji mo~e uzrokovati nedostatak ~eljeza.Mo~e doi do odumiranja tkiva na listovima uslijed nedovoljne sinteze klorofila.Biljke mogu imati vrlo slabu bujnost rasta zbog viaka mangana. Mangan I PH 2.0-5.0 nedostupno za biljku 5.5-6.5 najbolja razina PH pri kojoj je mangan dostupan(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 2.0-4.5 nedostupno za biljku 5.0-5.6 najbolja razina PH pri kojoj je mangan dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Bor(B) Mikronutrijent,nemobilni element Bor je bitan kada je rije o sazrijevanju biljke,polena I produkciji sjemena.Takoer odr~ava kalcij u topljivoj formi I odr~ava stabljike I grane jakima.Poma~e u diobi stanica I formaniji proteina. Nedostatak bora e se pojaviti prvo na mladim listovima te e od tamo napredovati prema vrhu.Nedostatak broma mo~e sli iti na nedostatak kalcija.Usporen rast,gubitak boje,mogue odumiranje mladog izrasta,podba aj u razvoju cvijetova.Korijenje e sporo rasti a sekundarno korijenje mo~e biti nateknuto.Vrhovi novog izrasta odumiru,stabljike I peteljke su krhke.Prvi znakovi nedostatka su abnormalni rast novog izrasta. Previae bora mo~e stvoriti puno problema.Liae po inje ~utiti od apica,ato napreduje dalje I na kraju uzrokuje polagano umiranje biljke uz otpadanje liaa. Bor I PH 2.0-5.0 nedostupno za biljku 5.0-7.0 najbolja razina PH pri kojoj je bor dostupan(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 2.0-5.0 nedostupno za biljku 5.0-6.0 najbolja razina PH pri kojoj je bor dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Nedostatak bora u razli itim fazama ~ivota biljke Bakar(Cu) Mikronutrijent,nemobilni element Bakar ima veliku ulogu u proizvodnji zdravih biljki,stabljika,grana I novog izrasta.Takoer igra ulogu u sazrijevanju biljke I reprodukciji. Nedostatak bakara se vidi kao nedostatak rasta bilke,novi izrast odumire,zeleno liae doviva plavkastu nijansu.Biljke mogu imati problema sa spolnim sazrijevanjem u vegetativnoj fazi.Nedostatak kopra,takoer,izaziva neregularan rast I uvenue novog izrasta.Liae na vrhu biljke e lako venuti ato je popraeno klorozom I nekrozom na listovima.Mo~e se pojaviti venska kloroza(vene gube boju)na liau pri vrhu biljke.Rast I urod su smanjeni. Previae bakra mo~e ubiti biljku,poput otrova.Prije smrti biljke inducirati e se nedostatak ~eljeza,korijen e se po eti raspadati,mogue je uo iti abnormalnu veli inu korijena. Bakar I PH 2.0- 4.5 nedostupno za biljku 5.0-7.5 najbolja razina PH pri kojoj je bakar dostupan(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 6.5-9.0 nedostupno za biljku 2.0-6.0 najbolja razina PH pri kojoj je bakar dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) Molibden(Mo) Obi no nedostatak fosfora I sumpora za sobom povla i I nedostatak molibdena.Nedostatak molbidena esto izgleda kao nedostatak duaika s razlikom ato se po liau pojavljuje srvenkasta nijansa.Obi no e nedostatak prvo biti uo ljiv na starijem I srednje starom liau te e onda napredovati prema mladom liau. Molidben I PH 2.0-6.5 nedostupno za biljku 7.0-9.5 najbolja razina PH pri kojoj je molidben dostupan(ne preporu a se za zemlju PH vei od 7) Hidro I sli no 2.0-5.5 nedostupno za biljku 6.0-8.0 najbolja razina PH pri kojoj je molidben dostupan(preporu eni za hidro i sl. PH 5-6) PROBLEMI KOJI SU NASTALI PRETJERANIM ZALJEVANJEM,PREOSKUDNIM ZALJEVANJEM,PH I PRISUSTVOM `TETO INA Pretjerano zaljevanje Ovo je jedna od naj eaih greaaka koju ine po etnici.Kroz pretjerano zaljevanje,zemlja se toliko namo i da korijen ne mo~e doi do zraka I polako odumire.Znakovi pretjeranog zaljevanja su;kada biljka vene,izgledom je objeaena,~uta,mogue da mrtvo liae otaada,a ak I ono liae koje djeluje zdravo mo~e otpadati. Jedan od najboljih na ina kako ne pretjerati sa zaljevanjem je da podignete kalj prije zaljevanja dok je zemlja suha.Onda zalijete I opet podignete kalj.Nemojte zaljevati dok se te~ina kalja nesmanji znatno,na odprilike onu te~inu kada je zemlja suha. Zaljevajte skroz dok voda nepo ene odticati iz kalja.Za regulaciju vla~nosti zemlje dobro je dodati perlit.Drugi na in da vidite jeli potrebno ponovo zaliti je da gurnete prst u zemlju,10tak cm.Ako je zemlja suha,potrebno je opet zaliti.Ako je sama povraina zemlje vla~na,biljkama netreba zaljevanje.Povrainski sloj zemlje treba svakako biti suh prije slijedeeg zaljevanja. Slika 1,pretjerano zaljevanje,slika dva,manjak vode,slika 3 prikazuje biljku koja je pretjerano zaljevana,zbog pretjerano mokre zemlje duaik se ne apsorbira. Nedovoljno zaljevanje Biljka izgleda uvenulo,bez promjena u boji lista.Liae izgleda joa viae uvenulo nego kod pretjeranog zaljevanja.Zalijte biljke im uo ite takve simptome.Biljka e izgledati kao ova na donjoj slici.
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#4
PH PROBLEMI Jedan od prvih indikatora da imate blagi problem sa PH je liae koje se uvre,ima smee,~ukaste I crvene to ke(sve boje su u jednoj to ki)Ponekad nemoraju biti sve navedene boje prisutne.Mo~e se javiti ~ukasto smea ili crvenkasto smea.To se mo~e dogoditi bilo gdje na biljci. esto po inje na velikim lepezastim listovima I onda se airi na manje liae. Kada se to dogodi trebate provjeriti PH vrijednost zemlje,i PH vode prije I nakon dodavanja gnojiva.Bilo bi dobro znati PH zemlje prije nego se u nju posade biljke. Ubrzo nakon ato se pojave fleke na liau doi e do nedostupnosti hranjivih tvari zbog loae PH vrijednosti zemlje.Nemojte initi niata u vezi toga dok nepopravite PH zemlje.Ako biljka zbog loaeg PH zemlje nemo~e uzimati odreene nutrijente iz zemlje,sa dodavanjem nutrijenata mo~ete dodatno zakomplicirati stvar.Mo~e doi do toksi nog nakupljanja tih nutrijenata u zemlji I zbog nakupljanja istih,neki drugi nutrijenti mogu postati blokirani. Da bi ste rijeaili problem potrebno je prvo popraviti PH zemlje a tek onda,po potrebi,dodati hranjive tvari.Digitalni PH testeri za tekuinu su najbolje rijeaenje zbog svoje preciznosti.Ako si nemo~ete prijuatiti digitalni PH metar,druga najbolja opcija je lakmus papir. NE KUPUJTE testere koji mjere PH zemlje!!Oni nedaju dobra o itanja.Jedno od kvalitetnih rijeaenja je digitalni PH tester tekuine firme Hanna. Vrlo est razlog neodgovarajueg PH dodana tresetna mahovina u mjeaavini zemlje,ona je VRLO kisela. Takoer,neodgovarajui PH vode je est uzrok problema sa PH zemlje. Reguliranje neispravne ph vrijednosti treba biti postupno.Recimo kroz 7 dana.Prenagla regulacija mo~e izazvati aok u biljke. Zemlja; Ako vam je PH prevelik mo~ete koristiti sok od limuna,jabu ni ocat,PH Down..(dostupno u grow shopovima) da biste dobili ~eljenu ph vrijednost vode/otopine . Za podizanje PH,dolomitno agro vapno,pepeo od drveta,koatano braano,kalijev hidroksid,PH Up... Hidro I sli no Ako vam je PH prevelik mo~ete koristiti fosfornu kiselinu tokom cvata,duai na tokom vegetacije,Ph Down. Za podizanje PH,kalijev hidroksid,PH Up,vapno.. Mrlje na slici su nastale uslijed neodgovarajue PH vrijednosti.Slika dva pokazuje biljku u kojem slu aju je PH previsok.Uo ite smee rubove liaa,nastale od manjka kalija koji se pojavio usljed K nedostupnosti uzrokovane nepravilnim PH. PH tablica PROBLEMI UZROKOVANI `TETO INAMA Symphilid Male ateto ine koje imaju bijelu ili krem boju.Izgledaju kao gusjenice.Vrlo su atetni po biljku jer se ukopaju u zemlju I oateuju korijen jer se hrane s njim. esto se mogu nai u zemlji koja nije sterilizirana. Lako je vidjeti ako je biljka zara~ena s njima poato e izvirati iz zemlje pri zaljevanju. Pljesniva muaica(Fungus Gnat) Vole se hraniti korijenjem biljke I drugom organskom tvari.Odrasli I larve ~ive u vla~nim,sjenovitim podru ijima.Odrasle jedinke pola~u jaja na povrainu zemlje,nakon ega se kroz 4 dana izlegu mladi.Larve e mo eti jesti dla ice korijena I nastaviti e prema gore.Jedu organsku tvar I na taj na in kradu hranjive tvari od biljki,zato ih se najbolje rijeaiti u potpunosti. Ako do infekcije pljesnivom muaicom doe u cvatu,pazite ato koristite da bi rijeaili problem(kasnije ete koristiti te cvijetove,zato ih netretirajte kemikalijama) Da bi se rijeaili larvi u zemlji,stavite nekoliko kriaki krompira na zemlju.Larve vole krompir I skupit e se na krompir.Za 4-5 dana uzmite krompir na kojemu su larve I bacite ga.Osim toga larve mo~ete ubiti ako pokrijete povrainu zemlje pijeskom.To e ih uguaiti. Takoer mo~ete koristiti ulje neem-a ili vodenu otopinu/ekstrakt duhana. Slika 1,pljesniva muaica Slika 2,larva Crveni pauk(Spider mites) Crveni pauk je najgori atetnik kojeg mo~ete imati na biljci.Teako ga je ubiti, I mo~e ubiti bilo koju biljku.Puno su aktivniji u toplijim klimatskim podru ijima.Hrane se tako da iz liaa sisaju sok ato ostavlja male bijele to kice na mjestima gdje su se hranili.Mogu uzrokovati nakazni rast,skraene internode I peteljke. Kada je biljka teako inficirana,vidjet ete mre~e sa larvama u njima.Crveni pauk obi no ~ivi na donjoj strani lista I esto su toliko mali da ih nemo~ete vidjeti golim okom. M~ete ih se rijeaiti uz pomo neem ulja.Mo~ete drasti no povisiti vlagu u prostoru za uzgoj,oni e upiti previae vlage I pukniti.Mogu se koristiti insekticidni sapuni,ekstrakt duhana u koji mo~ete dodati mljeveni ili.Poato su mali gadovi dosta otporni,budite ustrajni I ako neuspijete sa jednom metodom,probajte drugu. Recept za ekstrakt duhana; Uzmite duhan iz 3 jake cigarete I ostavite ih u vodi preko noi.Ujutro tu vodu I duhan kratko prokuhajte I kada se ohladi apricajte s tim biljke 3-4 puta tjedno.Ne zaboravite apricati ispod listova.Koristite zaatitu dok radite s tim otrovom. Slika 1,crveni pauk I larve Slika 2,ateta Slika 3,pauci I larve iz bliza Tripsi iliti resi ari(Thrips) Tripsi su zaista sitni,ali se mogu vidjeti golim okom.Neki imaju krila,neki ne.Razmno~avaju se rapidno,pogotovo u malim prostorima.Isisavaju sok iz listova biljke zbog ega listovi izgledaju bijelo..Kada imate tripse na biljci,listovi e izgledati kao da je neato is upalo klorofil iz njih. Jednom kada je biljka oateena,ta ateta je nepopravljiva,ato zna i te~u absorbciju svijetla.Ako se zaraza ne rijeai,tripsi e uniatiti biljku. Postoje razne vrste tripsa,neke su otpornije na kemikalije.U ustima mogu nositi biljne patogene tako da mogu prenjeti zaraze sa biljke na biljku. Oni koji uzgajaju vani mogu koristiti eanjak,koji odbija tripse tako da nedou na biljku.}uta boja privla i tripse,tako da netreba imati niata te boje u blizini growa.Ako je biljka ve inficirana ulje neem-a ih mo~e ubiti.Isto kao I bubamare,prirodni predatori. Slika 1,ateta Slika 2,larve Gusjenice,razne Postoji viae vrsta gusjenica koje mogu jesti biljku.Uglavnom bilo koja vrsta da napadne biljku,ateta e biti sli na.Zavisno od broja,ateta mo~e izgledati od tu I tamo koje rupe u listu do oglodanog lista.Ako su rupe velike,znate da su u pitanju gusjenice a ne neke male ateto ine. Da bi ih se rijeaili,mo~ete protresti biljku tako da one otpadnu,rukom ih ukloniti jednu po jednu,koristiti neem ulje... Slika 1,ateta(tako mo~e izgledati i ateta koju nanesu pu~evi) Pu~evi,razni Pu~evi se kreu tako ato ispuataju sluz po kojoj klize.Ako naete oateenja i sluzav trag na biljci,znate da su je posjetili pu~evi.Ako je vaa vrt jako vla~an,to pogoduje opstanku pu~eva.Obi no se zadr~avaju na tamnim I vla~nim mjestima.Hrane se tako ato ~va u liae I mogu odrezati rubove liaa na taj na in.Uglavnom su prijetnja sadnicama. Mo~ete sprije iti da dou u vaa vrt pomou bakrene ~ice.Oni do~ive aok pri dodiru sa bakrom tako da mo~ete okru~iti biljku ili cijeli vrt bakrenom ~icom. Sli no djelovanje ima I sol. Lisni mineri(leaf miners) Ove male ~ivotinjice jedu I iskapaju rovove na liau u koje pola~u larve.Poprili no teako ih se mo~e rijeaiti.Mo~ete prepoznati da je biljka inficirana lisnim minerima tako ato ete vidjeti da su na listovima izrezbarene linije.Zbog oate enja listova,biljka postaje osjetljiva na patogene,gljivi na oboljnja te urod biva smanjen. Neem ulje e pomoi da se rijeaite ovih nametnika. Slika 3,4 ateta
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#5
RAZNI PROBLEMI Problemi uzrokovani drasti nom razlikom temperature izmeu dana I noi vide se na slici 1. Slika 2 I 3 pokazuju nedostupnost fosfora usljed niskih temperatura. Idua slika pokazuje kako izgleda izbjeljivanje usljed previae svijetla. Rijeaava se tako da se udalji svijetlo od biljke.Nemojte davati biljkama viae od 75w svijetla po etvornoj stopi(stopa=30.5cm) Obi no je neka donja granica 50w/po etvornoj stopi tokom cvijetanja(za HID,lampe visokog izboja) Ove slike prikazuje stres nastao od prekomjerne topline Rijeaava se tako da se svijetla udalje od biljki.Nabavite ja e/viae ventilatora,popravite ventilaciju.Ako stavite ruku pod lampu I osjetite da vam je pretoplo,pretoplo je I biljci! NuteBurn-opekline nastale prekomjernim prihranjivanjem Jedna od najeaih greaaka kod po etnika! Koristite blage mixeve zemlje koje nee opei mlade sadnice.Ne dodajte gnojivo im biljke izniknu.Obi no zemlja u kojoj su zasaene ima u sebi dovoljno hranjivih tvari za makar prva dva tjedna( esto I viae)Ako ste ih posadili u posebnu zemlju za sadnice koja je nije preve bogata hranjivim tvarima,presadite ih u ja u zemlju nakon dva tjedna.Ni onda nema potrebe za prihranom ukoliko je zemlja kvalitetna.Ako koristite kemijska gnojiva,za po etak zaljevajte sa gnojivom jednom tjedno.Vidite kako biljka reagira na to I po tome uskladite raspored gnojenja. Opekline uzrokovane prekomjernim prihranjivanjem vide se na liau.Vrhovi liaa izgledati e ~uto ili spaljeno.Takoer mogu postati smei,suhi(hrskavi),i izvrnuti.Zavisno od toga koliko je velik problem,simptomi mogu biti razni I pokazati se na donjim dijelovima biljke dok je biljka mlada.Na starijim biljkama simptomi se mogu pojaviti bilo gdje. Problem se rijeaava ispiranjem zemlje,sa mnogo vode. Zemlju ispirati sa 10 litara vode na 3 litre zemlje.Nakon ato se biljka oporavi mo~ete kroz 7 do 10 dana po eti opet prihranjivati. Hidro Promjeniti otopinu u rezervaru,o istiti cijeli sistem.Korisiti samo istu vodu prvih sat vremena,onda po eti prihranu sa niskim EC. Treba svaka dva tjedna promjeniti otopinu I zamjeniti ju sa novom.Neki to ine I jednom tjedno. Slike pokazuje atetu,slika 3,oporavljena biljka. Puknue grane/stabljike. Ovo se dogaa usljed nemara,nesree,treninga,slabe stabljike...Mo~ete taj problem rijeaiti tako da stavite atapi na puknue I onda to sve zajedno zamotate ne im.Kroz tjedan dana bi se trebala oporaviti.Pazite na to da taj dio koji ste zamotali bude suh,koliko je mogue. Razne stvari koje bi ste trebali znati; Kada je vla~nost niska liae se mo~e sme~urati.Najbolje je odr~avati vla~nost zraka u vege I cvatu u rasponu od 40%-60% Ako vam se biljke izdu~uju,to mo~e biti zbog manjka svijetla ili zbog krivog spektra svijetla. Problemi kod kloniranja; Klovovi e uglavnom malo po~utiti u procesu okorjenjavanja ali ako jako ~ute a korijena nema,treba provjeriti dali stabljika ima potpun kontakt sa rockwool-om(ili ata god ve koristite)Ukoliko zrak doe u rupu,donji dio stabljkike se mo~e isuaiti I to mo~e odgoditi rast korijena.Neka supstrat u kojem klonirate bude vla~an,nikako potopljen.Svijetlo nemora biti blizu biljki pri kloniranju.Voda iz slavine kojoj je PH vrijednost usklaena je dobra za klonove u fazi okorijenjavanja.Nemojte u vodu dodavati gnojivo,nema potrebe. Ukoliko koristite plasti nu kupolu kojom prekrivate klonove,nemojte ih previae apricati vodom.To mo~e odgoditi pojavu korijena,bolje je da ih se aprica manje ato e potaknuti rast korijena.Temeperature od 23-26 su dobre za kloniranje.Ako je temperatura u dijelu gdje treba izbiti korijen ni~a od 18,nabavite podlogu-grija (ima u zoo shopovima) Temperatura preko 26 e uzrokovati pretjerano isparavanje I korijen nee moi narasti. Neke sorte se kloniraju lakae neke te~e. ini se da su sorte kojima je indica dominantna lakae za kloniranje,dok one u kojima je sativa dominantna mogu biti neato zahtjevnije pri kloniranju. Voda Voda igra ogromnu ulogu kada ~elite dobiti zdravu biljku.Kakvu god vodu koristili budite sigurni da u njoj nema natrija.Natrij mo~e u initi nedostupnim sve nutrijente.Natrij je prvi element koji biljke uzimaju kada uzimaju hranu I viaak natrija mo~e dovesti do talo~enja soli koje e u initi ostale elemente nedostupnima. Tvrda voda Tvrda voda uzrokuje loau absorbciju nutrijenata.U koliko imate tvrdu vodu,mo~ete to rijeaiti kroz sistem obrnute osmoze.Visoke razine kalcija I magnezija su ono ato vodu ini tvrdom.Kroz obrnutu osmozu kalcij I magenzij se uklanjaju tako da ete mo~da trebati malo poja ati kalci I magnezij u prihrani biljki. Hermfroditska polinacija Mo~e se dogoditi usljed sklonosti sorte da postane hermafrodit ili pri loaim uvijetima uzgajanja.Biljke uzgojene iz feminiziranog sjemena,sklonije su hermafroditizmu.Da bi iz takvih sjemenki izasle 100% ~enske biljke potrebni su 100%-tni uvijeti.Dakle sve mora biti na nivou.Sve biljke,a ne samo one uzgajane iz fem sjemena,mogu postati hermafroditi.Ako vam se dogaa da dobivate hermafrodite,prvo provjerite dali je sorta koju uzgajate tome sklona.Ako uzgajate sjeme neke domaice I imate problem sa herm. uzmite neke druge sjemenke. Ako ni to ne rijeai problem,uvjerite se da su uvijeti uzgoja ispravni.Mogue je da imate prodor svijetla u prostor za uzgoj tokom perioda mraka.I najmanji prodor svijetla mo~e uzrokovati ovaj proble.Cannabis je jako osjetljiv na svijetlo,vidi I najmanje koli ine svijetla. Ako ste imali slu aj hermafroditizma,svakako dezinficirajte cijeli prostor I opremu prije idueg uzgoja.Polen mo~e pre~iviti dovoljno dugo da opraai nove biljke. Trule~(rak)stabljike Gljivi no oboljenje koje najbolje opstaje tokom vla~nog vremena.Ulaze u biljku kroz bilo kakav oblik oateenja na listu,stabljici...Mo~e se ponekad prenjeti sa kiaom.Oateenja su vidljiva kao ~uto smea diskoloracija na donjim dijelovima stabljike.Nakon toga liae ~uti I otpada,biljka se suai I umire.Obi no se prvo pojavljuje na stabljici ali u teakim slu ajevima mo~e zapo eti I na liau.Obi no se prvo pojavljuje izmeu voriata na biljci, esto izmeu 3.4. I 5. voriata.Nekad u estremnim slu ajevima,pojavit e se otvorene rane na stabljici,puknua stabljike.Lezije se nekad mogu proairiti I preko podru ija 3-4 voriata.Ako se to dogodi biljka umire jer joj je presje en dotok hrane kroz stabljiku. Prevencija I kontrola Odr~avajte biljku istom I sterlinom koliko j mogue.Dezinficirajte rane na biljci sa hidrogen peroksidom,budite sigurni da na biljkama nema nametnika poato oni mogu stvoriti rane kroz koje ovakvi patogeni ulaze. `pricajte biljku fungicidima u vrijeme kada je ova gljivica aktivna.Ako je biljka zara~ena,koristite fungicide I folijarnu prihranu kako bi pomogli biljci. Ako je biljka u jako loaem stanju,odre~ite ju I sve dezinficirate.
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#6
Fusarium USA su pustile ovu gljivicu na jedno podru ije;kasnije se pokazalo da ima devastirajui u inak na cannabis, ak I nakon zime koju je gljivica pre~ivila u tlu.Ova gljivica se mo~eprenjeti zrakom I u biljku mo~e ui kroz otvorene rane.Fusarium uzrokuje unutraanja oateenja vaskularnih linija biljke te na taj na in blokira prijenos vode I nutrijenata. Simptomi uklju uju uvenue biljke,liae postaje ~uto I uvenuto.To mo~e izgledati kao nedostatak duaika ali nije.Kod nedostatka duaika listovi e otpasti dok kod infekcije fusariumom nee.Stabljike e promijeniti boju iz zelene sa uobi ajenim purpurnim nijansama u tamno purpurnu I zatim u crnu.Ovajpatogen mo~e biti pobrkan sa trule~i korijena,ali fusarium ne djeluje na korijen.Unutraanja za epljenja uzrokovana fusariumom su ono od ega se pokazuju simptomi.Dok putuje biljkom,toksini se aire na nezara~ene djelove ato uzrokuje unutarnji efekt za epljenja.Ti toksini su ono ato uzrokuje pojavu sekundarnih simptoma na drugim,do tada nezara~enim.djelovima biljke.Sekundarni simptomi su polagano uvenue listova,kolaps stabljike,diskoloracija stabljike I sveukupno uvenue dijelova biljke(ato izgleda kao da je biljka ostala bez vode) prem da se daje dovoljno vode.Ova gljivica je pravi ubojica cannabisa.Biljke koje uspiju pre~iviti mogu biti u aoku.Fusariumu najviae pogoduje vla~na I topla okolina. Prevencija I kontrola Fusarium je definitivno jedna od najte~ih bolesti za cannabis.Zdravlje biljke,okolina I sorta su neki od imbenika koji odreuju dali e fusarium uspjeti preuzeti biljku.Ova gljivica je posebno napravljena da bi se s njome napalo divlje biljke cannabisa I uzgajiva e koji su u ilegali.Nepostoji organski na in kontrole za ovaj tip gljivi nog oboljenja poato je fusarium jako otporan. Jedan na in prevencije je tretiranje podru ija uzgoja sa fungicidima,prije sadnje.Na taj na in se ubija patogen koji je neaktivan u tlu te je idue sezone mogunost zaraze putem zemlje znatno manja. Dakle,jedan na in zaraze je preko tla,drugi na in je putem zraka koji mo~e donjeti spore,te one mogu ui u biljku kroz otvorene rane.O ito je iz toga da je drugi na in prevencije,pokuaati zaatititi biljke od stvaranja otvorenih rana ili u slu aju oateenja,dezinficirati ranu za hidrogen-peroksidom. Ako vam biljka bude zara~ena sa fusariumom,vjerovatno joj nema spasa.Tretiranje sa fungicidima nakon infekcije nee pomoi. Pepelnica(Powdery Mildew) Spore mogu doi u vaa prostor za uzgoj putem ventilacije,na odjei/obui,kunim ljubimcima a vani ih mogu prenjeti ~ivotinje ili putem zraka.Spore mogu ostati neaktivne skroz dok se ne stvore odgovarajui uvijeti za ~ivot. Ove infekcije se lakae rijeaiti u vegetativnom periodu.Pepelnica,jednom aktivna,prekriva povrainu biljke I reducira mogunost fotosinteze.Ako se netretira na vrijeme,pepelnica e prekriti sve biljke sa tvari nalik braanu te e zbog toga liae po~utiti I odumrijeti.Ako su biljke u cvatu,cvijetovi takoer mogu biti zara~eni I tada postaju ne upotrebljivi.Cvijetovi e u tom slu aju imati miris po ustajaloj vlagi,biti e oblo~eni bijelom praakastom tvari koja se nee moi ukloniti ato god da pokuaali.Rano otkrivanje zaraze u periodu cvata je vrlo va~no. Prevencija I kontrola Uklanjanje inficiranih listova iz prosotrije za uzgoj je od velikog zna aja.Pri tome budite pa~ljivi da nebi sa listova otpale spore I proairile zarazu.Odr~avajte prostor istim I urednim.Relativna vla~nost zraka preko 60% pogoduje pepelnici.Odr~avajte razmak izmeu biljki tako da zrak konstatntno mo~e kru~iti kroz biljke. Zara~ene biljke se mogu tretirati fungicidima.Ulje neem-a mo~e biti od koristi. Trule~ cvijetova Ovo se mo~e javiti tjedan ili dva prije berbe.Prilikom ispiranja zemlje mo~e doi do poviaene relativne vla~nosti zraka.Uz toplinu,vlaga je ono ato je potrebno za razvoj ovog problema.Ukoliko se spore pljesni nalaze u zraku mogue je stvaranje trule~i na cvijetovima,pogotovo ako su cvijetovi masivni/debeli. Prevencija I kontrola Uklanjanje svog mrtvog ili umirueg biljnog materijala.Sni~avanje vlage u zraku I dobra ventilacija.Odr~avanje nonih temperatura ni~ima.Zara~ene dijelove izrezati I ukloniti,ne atediti pri tome.Mo~e se koristiti neem ulje za suzbijanje.

🔒 Ova tema je zaključana