1. odabir sjemenki
2. životni ciklus cannabisa
3. fotoperiod i cvjetanje
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR)
5. Prihranjivanje biljaka
6. Metode uzgoja
7. Minimalni uvjeti za uzgoj
8. Voda, temperatura, zrak i vlažnost zraka
10. Uzgajivacke tehnike
11. Bolesti i nametnici
12. Razmnožavanje i kloniranje biljaka
13. Berba i sušenje
KUCNI UZGOJ
UVOD
Dakle, prije nego se upustite u uzgoj biljaka u kuci, svakako se dobro pripremite. To znaci da nije dovoljno samo odluciti posaditi sjemenke u posude i cekati da iz njih izrastu biljke. Sama priprema za kucni uzgoj, prije svega znaci, nauciti sve o Cannabisu, a zatim nauceno i primijeniti. Možda se ovaj uvod nekome može ciniti dosadan i bez sadržaja, no cinjenica je da je bolje uciti na pogreškama drugih. Svatko tko se prvi put upusti u kucni uzgoj, napraviti ce niz pogrešaka koje ce uloženi trud, vrijeme i novac povecati a urod smanjiti. Iako je uzgoj Cannabisa vrlo jednostavan i kada je kucni uzgoj u pitanju, svodi se na prostor i svjetlost. No upravo, ta dva bitna elementa stvaraju poteškoce pocetnicima. Ovaj se tekst sastoji od niza naslova koje možete citati na preskok, no savjetujem Vam da ga procitate u cijelosti.
Prvi tekst o uzgoju, objavljen na ovim stranicama, bio je pun grešaka. Iako je bio namijenjen pocetnicima, nije bio od velike pomoci. Upravo svjestan tog problema, dugo sam pripremao potpun tekst koji ce biti potpuno razumljiv svima. Za ovaj uradak osim osobnog iskustva, koje je sada poprilicno veliko, koristio sam se i sadržajima s drugih web stranica, no najveci dio teksta je prijevod uzgajanja marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka. No iako vrlo sadržajan ovaj tekst nije potpuni prijevod, no sve bitne ali i one nebitne sitnice oko indoor uzgoja nalaze se u njemu.
1.ODABIR SJEMENKI
1.2 SJEME CANNABISA
Cannabis Sativa stvara sjemenke, koje botanicari zovu orašcicima. Boja sjemenki nije pokazatelj kvalitete, također to se ne može reci ni za velicinu. Boja sjemenki može biti siva, tamno smeđa ili crna, ponekad su sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto prošarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi vec unaprijed određene odlike koje ce biljka razviti tokom svoga razvoja.
1.3. PODRIJETLO SJEMENKI
Nabaviti sjemenke nije problem. Svaki put kada nabavite travu za pušenje, u njoj se najcešce nalaze i sjemenke, sviđa li vam se dim, odnosno odgovara li vam snaga trave svakako zadržite sjemenke. Pri tome pazite da ne miješate sjemenke razlicitih trava, jer ukoliko poželite, kasnije tokom uzgoja proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike razlicitih biljaka. Ukoliko posadite sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako može dogoditi da ih je proizvela samo jedna biljka, pa se u sljedece generacije prenose neželjene odlike, kao što je npr. dvospolnost (hemrafroditizam je cest kod kucnog uzgoja). Sjemenke možete nabaviti i preko interneta, no kako u tome nemam iskustva jer cini mi se previše riskantno nabavljati ih tim putem ne mogu vam reci kakve su odlike takvog sjemenja. Najbolji moguci izbor je nabaviti sjemenke nastale kucnim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kucni uzgoj.
1.1.3. DOBRA SJEMENKA
Dobra sjemenka je ona koja ce niknuti!!! Iako postoji mnogo nacina kako natjerati sjemenku da proklija, ja cu vam opisati onaj koji ja koristim. Sjemenku pogledajte, ako je zelena, bacite je. Ako je boja sjemenke siva, smeđa ili crna ili je pak tigrasto prošarana to je to. Protrljajte sjemenku nježno prstima, ako se ljušti bacite je, u suprotnom to je to. Sama velicina sjemenke nije bitan faktor, ali obicno za sadnju birajte najvece sjemenke. Kada ste na opisan nacin provjerili sjemenke, uzmite ih i stavite namakati u cašu s vodom sobne temperature. Sjemenke koje odmah potonu na dno caše s velikom ce vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namacu nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promuckajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5 sati. Tako namocene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte dozvoliti da se sjemenke osuše jer tada nece proklijati. Sjemenke oce proklijati na toplom mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.
2. ŽIVOTNI CIKLUS CANNABISA
Cannabis Sativa jednogodišnja je biljka. To prije svega znaci da biljka u normalnim uvjetima, nikne izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je rijec o kucnom uzgoju, treba naglasiti da biljku možete uzgajati onoliko koliko to sami želite, i to od 3 mjeseca pa do nekoliko godina.
2.1. KLIJANJE
Završetkom zime, u proljece pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka Cannabisa nabubri, a embrio u sjemenci oživi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, šireci svoje embrijske listice (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani suncevom svjetlošcu pocinju proces fotosinteze, stvarajuci hranu za daljnji razvoj biljke.
2.2 VEGETACIJSKI RAST
Vegetacijski rast Cannabisa možemo uvjetno podijeliti na dva stadija:1.pocetni vegetacijski rast i 2.pravi vegetacijski rast.
Biljka je proklijala i pocinje njen razvoj, raste prvi par listova koji se razlikuju od embrijskih po svom obliku i velicini, sastoje se od jednog pera ciji su krajevi ricasti. Sljedeci par listova veci je od prethodnog i ima obicno tri pera. Svaki sljedeci par listova veci je od prethodnog i broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maximum od 9 ili 11 pera po lisnom paru, završava pocetni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana.
Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne može rasti brže, negoli njeni listovi procesom fotosinteze proizvedu dovoljno hrane za daljini razvoj. Zanimljivo je da biljka u izvrsnim uvjetima može rasti i do 15cm dnevno, no uobicajeni rast je od 2,5 do 5cm dnevno. Broj pera po listu određen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored listova na glavnoj stabiljci mijenja se iz nasuprotnog u naizmjenican. Internode (prostor između jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gušci. U prirodi to traje od 3 do 5 mjeseci.
2.3. PREDCVIJETANJE
To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka pocinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati dnevne sunceve svijetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kriticni nivo i potice biljku na cvjetanje. Biljka hormon cvjetanja proizvodi od pocetka svoga rasta u nocnim satima, no kako su dani u proljece i ljeti duži, on ne prelazi kriticni nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost, te se on pod utjecajem svjetla raspada.
2.4 CVIJETANJE
Cannabis Sativa jednospolna je biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muška ili ženska. Muške biljke, u prirodi pocinju cvjetati prije ženskih i to u razdoblju od 3 do 4 tjedna iz jednostavnog razloga, otpuštanja polena i oplodnje ženskih biljaka. U pocetku gornje se internode izdužuju i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muški cvjetovi mali su i obicno obojeni zeleno, a ponekad mogu biti žuti ili ružicasti. Oni se razvijaju u grozdove cije kuglice vise, a kada se otvore ispuštaju oblake polena. Jednom kada proizvodnja polena prestane, muške biljke slabe i na kraju umiru.
Ženski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obicno bijelo obojene dlacice (stigme) koje se dižu iz komuške (mahune) u obliku slova V. Sama komuška, jajastog je oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja) u cijoj se unutrašnjosti nakon oplodnje razvija sjemenka. Ženski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obicno traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje oprašivanjem pri cemu se pocinju stvarati sjemenke. No cvjetanje se može produžiti pod uvjetom da nije došlo do oprašivanja i u prirodi ce trajati do prvog mraza, a u kucnom uzgoju ovisiti ce o kolicini svijetla i traje od 7 do 9 tjedana.
2.5. STVARANJE SJEMENKI
Nakon oprašivanja, svaki pojedini cvijet stvara jednu sjemenku, koja komušku cijepa tokom svog razvoja, a sama komuška poprima oblik sjemenke. Kada polen s muških cvijetova dospije na stigmu, ona se povlaci i oplodnja je gotova. Sam proces dozrijevanja sjemenki traje od desetak dana pa do 4 tjedna. Biljka postepeno gubi klorofil na svojim listovima, te naposljetku umire sa dozrelim sjemenkama. Razvoj sjemenki zahtijeva vece kolicine hranjiva i minerala, koje biljka osim iz tla izvlaci i iz svojih listova, naime kako više ne raste ona troši vlastite resurse pohranjene u listovima.
3. FOTOPERIOD I CVIJETANJE
Za uzgajivaca trave bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakcija biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (noc).U prirodi duže noci (jesen) upozoravaju biljke, da je vrijeme za pocetak cvjetanja i stvaranja sjemenki, prije negoli dođu zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (više od 12 sati), biljka je u vegetacijskoj fazi, pa cak i ako se pojave cvijetovi, oni oce biti malom broju i nedovoljno razvijeni (to se inace u prirodi vrlo rijetko događa). Nasuprot tome, ako su dani previše kratki (manje od 10 sati dnevnog svijetla), biljka brzo pocinje cvjetati, no cvijetovi su također slabo razvijeni.
Osjetljivost biljke na duge noci u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja biljka stvara, od trenutka klijanja, ali samo tokom noci. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i pocne se raspadati. Kada su noci dovoljno duge, hormon cvjetanja prelazi kriticni nivo, te biljka pocinje novi režim razvoja, odnosno pocinje cvjetati.
Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godišnja doba. S prvim danom proljeca, dnevna svijetlost raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (pocetak ljeta). S prvim danom ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), došao na 12 sati. Broj sati dnevnog svijetla od poceka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45 geog. širine, naša hemisfera).
Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj širini. Teren, koji je brdovit, ima nešto kraci fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. No, ovi su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.
Cannabisu je opcenito potrebno do dva tjedna svijetlošcu neometanih noci da bi se pojavili cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starošcu biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.
(1). Vrste konoplji, koje se uzgajaju, na višim geografskim širinama, zbog kratkoce sezone uzgoja, brže reagiraju na duže noci. Tako primjerice neke varijacije konoplji reagiraju vec pri devet do deset sati trajanja noci, varijacije s umjerenih geografskih širina obicno reagiraju s jedanaest do trinaest nocnih sati. Ekvatorske varijacije reagiraju s 12 do 13 (pa i više od 13 sati) sati dugih noci. Dakle sa 13 sati dugih, svijetlošcu neometanih noci, sve ce vrste Cannabisa procvjetati u vremenskom razdoblju do dva tjedna.
(2). Starije biljke brže, (zbog svoje razvijenosti) reagiraju na duže noci. Tako primjerice, biljka stara 3-5 mjeseci, može poceti cvjetati s vec 4 duže noci. Mlađe biljke, sporije reagiraju.
(3). Muške i ženske biljke, sigurno ce procvjetati, ako su noci duže, u vremenu do dva tjedna. No za razliku od ženskih biljaka, muške biljke cesto ce poceti cvjetati sa starošcu od 3 do 5 mjeseci, potaknute svojim unutrašnjim biološkim satom, a da pri tom noc može trajati svega 6 sati.
(4). Hladnije temperature (ispod 10C), usporavaju pojavu cvijetova, ali i sam proces cvjetanja. Osim toga, loši uvjeti uzgajanja, s nižim temperaturama od prosjeka, loše utjecu na razvoj ženskih cvijetova. Cvijetovi se cesto nece razviti u svojoj punoj velicini.
Dva su osnovna nacina primjene fotoperioda kod uzgoja Cannabisa: 1.) produljivanje dana i 2.) produljivanje noci.
Cvjetanje Canabisa može se odgoditi ako se pomocu umjetno dobivenog svijetla produlji dužina dana. Tako ako uzgajivac, uzgaja Cannabis u posudama na otvorenom prostoru, može iskoristiti Sunce kao osnovni izvor u proljece i ljeti, a koncem ljeta biljkama produžiti trajanje dana tako da ih ili u predvecer osvijetli umjetnom rasvjetom ili da ih potpuno nastavi uzgajati pod rasvjetom. Drugi nacin je uzgajanje Cannabisa pod umjetnom rasvjetom u zatvorenim prostorima gdje nema prirodnog izvora svijetlosti. Na taj se nacin Cannabis može uzgajati onoliko vremena koliko to uzgajivac želi 3,4,5 mjeseci pa i godinu dana.
Sklanjanjem biljke u mracan prostor, može se produljiti noc i potaknuti biljku na cvjetanje, prije nego što bi sam proces poceo prirodnim putem.
Dakle, uzgajanje u zatvorenim prostorima može poceti i završiti u bilo koje doba godine pod uvjetom da biljkama ponudite umjetnu rasvjetu i što je najbitnije uzgajanje traje onoliko koliko to uzgajivac želi. Pod umjetnom rasvjetom biljkama se daje od 14 do 18 sati pa i 24 sati svijetla dnevno dok ne postignu željenu razvijenost, a zatim da bi ih se potaklo na cvjetanje pruža im se oko 10-11 sati svijetla
4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR)
Cannabis je vrlo prilagodljiva biljka, može se uzgajati gdje želite ako joj pružite minimalne uvjete, no to ne znaci da ce i rezultati biti onakvi kakvi želite da budu. Indoor uzgoj, obuhvaca uzgoj od staklenika, garaža, soba pa sve do ormara i tuš kabina. Dakle osim prostora, najbitniji uvjet je rasvjeta koju cete pružiti vašim biljkama, jer kao i svim biljkama tako je i canabisu potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, Cannabisu nije dovoljna svijetlost vaših dnevnih boravaka. Nemojte niti slucajno uspoređivati canabis sa npr. fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u prirodi u jednoj godini može narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski prilagođen da raste s vrlo malo svijetla, puzeci se razvija oko stabla domacina, dok ne postigne visinu njegove krošnje, kada se razvije u drvo s krošnjom. Cannabis je jednogodišnja biljka (iako je možete uzgajati i više od godinu dana), to znaci da mora proklijati, izrasti, procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to canabisu je potrebna velika kolicina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomocu umjetne rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se pocetnickim greškama, a njih ce biti poprilicno, bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na stranim web stranicama, tocne i podrobne, o uzgoju cete nauciti samo na temelju vlastitih iskustava. Ja sam u pocetku imao poprilicno teškoca, nije mi polazilo za rukom klonirati biljke sve do prije mjesec dana, u pocetku nisam kužio koliko zapravo svijetla treba mojim biljkama i koliko najmanje trebam uzgajati biljke a da se ne moram bojati da ce mi urod biti loš ili da u polovici faze cvjetanja nemam dovoljno prostora za daljnji uzgoj.
4.1. PROSTOR ZA UZGOJ
Kada znate gdje cete uzgajati svoje biljke ili biljku, lakše cete odabrati i izvor svijetla za vaše biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svijetlosti, kao npr. u stakleniku, tada možete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj velicini, možete ih uzgajati samo pomocu prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tuš kabina), tada cete ih uzgajati onoliko koliko vam to prostor dozvoljava, a za rasvjetu cete koristiti floroscentne lampe (cijevi od 18W) ili štedne sijalice od 23W. Dakle prostor ce odrediti konacnu visinu vaše biljke, a samim time i tip rasvjete koji cete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj zapoceo s prostorom, a ne sa rasvjetom kako je to uobicajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ograniceni visinom prostora, onda cete biljkama pružiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od otprilike 1,5m ili više, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina prostora ogranicena na npr. 1,5m, tada cete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina biljke, na kojoj je možete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to ce vam u konacnici donijeti i minimalan urod po stabiljci. Ja sam poceo s jednim obicnim ormarom, u koje sam prije više od dvije godine uzgojio svoje prve dvije biljke, zatim zbog želje da uzgojim više biljaka, uredio sam i drugi ormar. Sada sam od aluminijskih profila sastavio krletku koja mi omogucava uzgoj desetak biljaka do visine od 2,5m (iako ih ne uzgajam do te visine). Dakle, kada odaberete prostor, znate visinu do koje možete uzgajati biljke, tada možete odabrati i rasvjetu koju cete koristiti za uzgoj. Sam prostor potrebno je dodatno urediti, to znaci zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio sobe) obložiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.
4.2. SVIJETLOST
Sunce kao izvor svijetlosti, najjeftinije i najbolje što biljkama možete priuštiti. To ne znaci da ga umjetna rasvjeta ne može dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu brže, i opcenito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svijetlosti koristeci umjetnu rasvjetu kao dodatak kako bi te produžili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri nedovoljnoj kolicini svijetlosti imaju veci razmak između internoda, a sporedne grane slabo ili nikako se ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm potrebno im je pet sati nicim neometanog direktnog suncevog svijetla. S dva do tri sata direktnog Suncevog svijetla dobiti cete dobro razvijen vrh u konacnici uzgoja. Veliki nedostatak Sunca kao izvora svijetlosti je npr. ako se koristite balkonom, vaše biljke vidljive su neželjenim ocima, zatim tu su i neželjeni nametnici poput crvenog pauka, koji može uništiti vašu biljku za nekoliko dana. Svakako najveci nedostatak je što se Suncem možete koristiti samo u razdoblju od proljeca do kraja ljeta, jer naši krajevi dobivaju svijetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime, da biste vaše biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu rasvjetu, onda to cinite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vaše biljke u fazi cvjetanja, a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak njezina cijena. Oprema ili lampe za uzgoj cesto su skupe, a tu je i trošak elektricne energije. Ja osobno koristim floroscentne cijevi i štedne žarulje, jer po svojoj cijeni i lake dobavljivosti, te manipulacije prilikom uzgoja daju dobre rezultate.
4.2.1. Umjetna rasvjeta
Ova tema, najbitnije je kada je u pitanju kucni uzgoj. Prije svega, pocetnik ce si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o prostoru u kojem cete uzgajati vaše biljke. Sigurno je da se necete baciti u mukotrpnu potragu za HID lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, također u takav prostor ne možete staviti niti floroscentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor možete osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu.
Sada cemo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za sijalice, piše koliko lumena one isijavaju. To je jedinica koju cete koristiti i za određivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem namjeravate uzgajati vaše biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odlican rast i razvoj biljaka bilo bi snaga svijetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000 lumena. No minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte uzgajati biljke više od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke nece razviti sporedne grane, internode ce biti vece (biljke kao da trce prema svijetlosti), no ipak moguce je dobiti dobre vrhove.
Obicne sijalice, kada je u pitanju kucni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga što isijavaju svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), vec što najveci dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemoguce staviti blizu vrhova biljke i to je glavni razlog njihove neefikasnosti.
4.2.2. Floroscentne cijevi
Floroscentne cijevi dobre su i pogodne za kucni uzgoj. Obicno se koriste cijevi od 40W, koje se smještaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje dužine, ne možete ih smjestiti u ormar. Floroscentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored njih cete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao što su npr. štedne žarulje. Mana floroscentnih lampi je svakako njihova duljina i to što svoju svijetlost ne bacaju jednakim intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjaci intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka. I treba reci da ih u svijetu upotrebljava veliki broj growera. Kada ih koristite, zbog upotpunjavanja spektra koristite razlicite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima slabije karakteristike).
4.2.3. Štedne sijalice
Štedne sijalice su vrlo zanimljiv i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj. Štedne sijalice snage 23W isijavaju svijetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu naci Philipsove i Osramove štedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima cini se da su Philipsove nešto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svijetlosti, no ja ih koristim i imam odlicne rezultate. S njima necete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako namjeravate, mislim da ce biti potrebno instalirati bocno jednu lampu po biljci). Biljke pod njima odlicno rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a ušteda je poprilicna kada je u pitanju elektricna energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam služio HID lampama), biljke ispod njih rastu zbijene, sporedne grane pocinju se razvijati vec nakon deset dana (biljke su od pocetka rasta formirane u predivan grm), nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 4-5 lampi i garantiram vam odlicne rezultate. Osim toga, one su pogodne za kloniranje (nakon skoro dvije godine neuspješnih pokušaja, napokon sam pod njima uspio stvoriti prve klonove, ali o tome kasnije). Iako ne znam njihove osobine spektra, cini mi se da imaju podjednaku snagu u plavom i crvenom dijelu spektra. Mana je u njihovom obliku i cijeni lampe, no sve im druge karakteristike idu u prilog (nažalost kucni groweri vani ne koriste ih, jer imaju puno bolji izbor umjetne rasvjete poput HID lampi). Prednost im je i što se ne zagrijavaju previše da bi toplinom uništile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih kombinirate i floroscentne cijevi tada vas ništa ne sprjecava da uzgajate biljke do visine koju želite.
4.2.4. HID lampe
HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Problem s njima nije u potrebnom prostoru (vrh biljke mora biti udaljen od njih kod nekih tipova i do dva metra), a niti u njihovoj cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajuci adapteri pa su u startu poprilicno skupe) ili potrošnji el. energije (za uzgoj se koriste najcešce one od 400W) vec što ih je kod nas nemoguce naci (Rijecko podrucje). Ne znam kakva je situacija u Zagrebu, no pretpostavljam da ih je moguce nabaviti u Splitu jer je u njegovoj okolici smještena glavnina rasadnika za uzgoj cvijeca u Hrvatskoj. Ako ih baš želite, kupite ih preko interneta, no pri tome pazite na potreban napon i ne zaboravite da morate kupiti i adapter te odgovarajuci reflektor sa zaštitom koji je kod nekih tipova HID lampi obavezan.
HID lampe dolaze u razlicitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Sigurno necete kupiti lampe namijenjene za osvjetljivanje parkirališta, nogometnih igrališta ili bazena. Svakako se prije kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijeca ili sobnog bilja u rasadnicima.
HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i Mercury Vapor. Karakteristike su im odlicne, no nisam ih upotrebljavao, jer jednostavno nisam mogao doci do njih, no u skoroj buducnosti imam namjeru nabaviti jednu takvu lampu, jer su im prednosti više nego ocite, npr. nije ih potrebno svaki dan pomicati, kao što je to kod floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, što je više nego zamoran postupak. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet svijetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao što se to u pocetku cini, dapace ispada da su konacnici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000 lumena, MH 400W 36 000 lumena.
Ako se odlucite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporucena lampa od 400W za odlican uzgoj. Razlog tome je što se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.
4.2.5. Moja iskustva s razlicitim izvorima svijetla
Kao što sam spomenuo poceo sam s uzgojem u ormaru, gdje sam imao instalirane floroscentne cijevi od 18W (3 komada), obicnu sijalicu od 100W, a kasnije sam dodao i dvije štedne sijalice, ne mogu reci da je taj pokušaj bio narocito uspješan, iako su vrhovi bili odlicni. Naravno koristio sam se i Suncem, ali vrlo kratko razdoblje. Kada sam koristio samo Sunce (balkon i dnevni boravak okrenut prema jugu), rezultati su bili slabiji iako su biljke bile formirane grmoliko, tako da je prema mojim iskustvima puno bolja umjetna rasvjeta i uzgajanje biljaka do 1m visine (vegetacijska faza) pri osvjetljenju od 8 000 lumena po 0,5m2 ili 7 500 lumena po 0,5m2 a to je stvarno minimum minimuma, nego korištenje Sunca kao izvora svijetlosti samog ili u kombinaciji s umjetnom rasvjetom. Svakako nabolje rezultate postigao sam sa posljednjom berbom pri osvjetljenju od 12 500 lumena po 0,5m2 i to tako što sam prvih 6 tjedana uzgajao biljke pod konstantnim svijetlom, zatim dva tjedna pod osvjetljenjem koje sam postepeno smanjivao do 14 sati svijetla po danu, a zatim smanjio trajanje broja sati svijetla na 10,5 sati po danu, nekih 7 dana od pojave prvih cvijetova povecao sam kolicinu svijetla na 11,5 sati do berbe. Biljke koje sam poceo uzgajati ranije na balkonu, a zatim u dnevnom boravku koristeci samo Sunce kao izvor svijetla, bile su puno manje, a cvijetovi biljaka slabije razvijeni od onih koje sam uzgajao samo pod umjetnom rasvjetom. No ipak, i sljedece godine namjeravam uzgajati biljke pod Suncem jer besplatno je besplatno bez obzira na kolicinu i kvalitetu. I još jedan mali savjet, probajte nabaviti timer za paljenje svijetla.
4.2.6. Timer ta paljenje i gašenje svijetla
Ni tako jednostavnu stvar poput timera, necete pronaci bez teškoca. Vani možete naci timere razlicitih izvedbi, od mehanickih pa do digitalnih. U Rijeci, možete naci samo mehanicke i to s jednodnevnim ili tjednim programom. Sasvim je svejedno koji kupite (jednodnevni su jeftiniji). Jednodnevni program znaci, da kad ga namjestite za paljenje i gašenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gašenja. Tjedni timer, možete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u određeno vrijeme za svaki dan u tjednu. Bolje je da kupite dnevni timer jer je prakticniji za upotrebu. Tjedni timeri su inace namijenjeni za urede i kioske. No ono što je puno bitnije, je podjela sati. Podjela sati, je nažalost kod nama u Rijeci dostupnih timera, ogranicena na dva sata, no ako imate srece možda nabavite one cija je podjela na 30 minuta. No u svakom slucaju nabavite timer jer cete s njim imati manje teškoca prilikom uzgoja, posebno u vrijeme cvjetanja. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet cete koliki je napor uzgajati biljke.
4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka
U prirodi, cannabis razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi za vodom može razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz glavnog korijena koji se proteže u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlažnim i hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m može biti dubok svega 20cm.
4.3.1. Posude za uzgoj
Svrha posude je da biljci omoguci da iz tla crpi dovoljne kolicine vode i hranjiva, no i dobro razvijen korijen koji ce usidriti biljku i omoguciti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne ili da je vjetar išcupa.
Za uzgoj biljaka, koristite samo plasticne posude. Velicina posude ovisi o vremenu uzgajanja, odnosno visine do koje želite uzgajati vaše biljke, ali i o nacinu uzgoja biljaka. Ako vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m2), te uzgajate više biljaka na manjem prostoru, tada se necete koristiti širokim cilindricnim posudama. Za takav tip uzgoja bolje je koristiti se jednolitrenim plasticnim bocama od ledenog caja ili dvolitrenim plasticnim bocama od coca-cole (podrazumijeva se dodavanje hranjiva tokom uzgoja). Ako pak, želite uzgajati biljke duže vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove pune visine i širine, tada cete ipak morati kupiti plasticne cilindricne posude (kada ih kupujte kupite onaj tip koji je više valjkastog oblika). Naravno, necete sjemenku odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti ce dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, vec u startu koliko dugo želite uzgajati svoje biljke, jer ako ste odabrali plasticne boce, tada morate imati na umu da ce pokušaj presađivanja biti gotovo nemoguc, no prednost im je što zauzimaju manje prostora, a sasvim su dovoljne dubine.
Za sve one koji žele uzgajati biljke do pune visine, trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom velicina posude nije bitna, ako ste u mogucnosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke ce podjednako uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara s tom razlikom što cete kod vecih posuda imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem. No o tome ce biti rijeci kod metoda uzgoja.
Ako imate podosta volje i živaca, možete sjemenke posaditi, u manje plasticne posude, a zatim ih kada biljke svojim korijenom ispune prostor u posudi, presaditi u posude za 1-2 broj veci od prijašnje. No ne trebam vam ni reci koliko je to neprakticno ako uzgajate veci broj biljaka. Prednost je ove metode uzgoja, što u startu možete poceti s uzgojem veceg broja biljaka, a zatim s vremenom premjestiti određen broj biljaka u drugi prostor za uzgajanje ili pak prestati uzgajati biljke koje zaostaju u razvoju. Na ovaj se nacin može postici da u konacnici uzgoja sve biljke budu podjednake visine.
Nemojte zaboraviti na dnu posude izbušiti rupe za otjecanje viška tekucine. Dobro je na dno posude staviti sloj kamencica ili kuglica za drenažu.
4.3.2. Priprema tla
Priprema tla za uzgoj u našim uvjetima neizvediva je po standardima koje canabis zahtijeva. Cesto, u razgovorima s pljugerima, možete cuti da canabis raste kao korov, no to nije tocno. Cannabis zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim životnim fazama razlicite potrebe prema osnovnim elementima a to su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u cistom obliku vec u spojevima. U fazi klijanja potrebno joj je više fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je više dušicnih spojeva (N), željeza i magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata u trgovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu).
Kod nas cete bez teškoca pronaci mješavine pripremljene za uzgoj razlicitih vrsta biljaka, kao npr. kisela tla za kamelije, rodondredone i azeleje, siromašna i porozna tla za kaktuse, bogata tla za pelargonije itd. No necete naci tlo koje ce pružiti najbolje uvijete za rast canabisa u svim njegovim životnim fazama.
Dakle, po mogucnosti miješajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kucnog uzgoja imaju više nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vaše biljke. Mnogi uzgajivaci peku mješavinu za uzgoj u pecnici ili mikrovalnoj kako bi ubili nepoželjne organizme. Dakle, kada sastavljate mješavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od mješavine za uzgoj sobnog bilja ili po mogucnosti od mješavine za uzgoj pelargonija. Mješavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvođaca. Na vrecici imate otisnut postotak dušika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih proizvođaca, u mješavini se nalaze i odgovarajuci elementi u tragovima. Ako se koristite samo jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu žlicu pepela nastalog sagorijevanjem drveta i jednu do dvije velike žlice kravljeg gnoja ili malu žlicu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi jedno važno pravilo koliko svijetla pružite vašim biljkama tolike su njene potrebe za hranjivima. Biljke koje primaju svijetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke koje primaju normalno svijetlo imaju vecu potrebu za hranjivima koje cete dodavati tokom uzgoja.
Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mješavine za uzgoj, također vam ne preporucujem niti tla pripremljena za kaktuse.
5. PRIHRANJIVANJE BILJAKA
5.1. Elementi
Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C), vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12 elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku). Oni su prirodni sastojak tla. Također u komercijalnim mješavinama nalaze se u dovoljnim kolicinama. Problem s nedostatkom hranjiva, nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one brzo potroše potrebna im hranjiva.
Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za prihranjivanje biljaka. Na ambalaži svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K, 15-10-11, ti brojevi znace da se u gnojivu nalazi 15 % dušika, 10% fosfora i 11% kalija, u obliku njihovih spojeva.
Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni za normalan razvoj i također se u tlu nalaze u dovoljnim kolicinama.
Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mb,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u tragovima jer su biljkama potrebni u malim kolicinama.
DUŠIK (N)- Dušik, je više nego drugi elementi u tlu povezan s živim ekosustavom. On neprestano kruži živim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vraca u tlo, njegova glavna zadaca je da potice na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za cjelokupni život na zemlji. Dušik je kljucni element u strukturi amino kiselina, koje tvore bjelancevine, te ali i druge biomolekule sadrže dušik. Klorofil, genetski materijal, te brojni enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadrže dušik. Dakle, dušik ima važnu ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim životnim fazama. Kada govorimo o canabisu, onda možemo reci da on zahtijeva velike kolicine dušika, posebno u vegetacijskoj fazi. Doziranje dušika pri uzgoju, u primjerenim kolicinama u direktnoj je vezi s brzim i zdravim rastom biljke.
FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao što su NADP i ATP, te molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu molekula. Canabis ima vece potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije, cvjetanja i stvaranja sjemenki. Može se reci da su kod canabisa potrebe za fosforom velike.
KALIJ (K)- Kalij utjece na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama ukljucujuci fotosintezu, disanje, sintezu bjelancevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je u dodiru najviše tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornošcu biljke prema bolestima.
KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoca i izgradnji stanicnih membrana, on je također prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to potrebno za normalan rast. U mješavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u velikim kolicinama (voda iz vodovoda). On utjece na kemijske procese u tlu, te na PH tla.
SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelancevinama. On je važan sastojak biljnih vitamina kao što su biotin i tiamin, koji imaju važnu ulogu kod disanja i metabolickih procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mješavinama za uzgoj nalazi se u dovoljnim kolicinama.
MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je ukljucen u sintezu bjelancevina i metabolizam ugljikohidrata. Magnezij je središnji element u strukturi molekua klorofila i ima znacajnu ulogu u fotosintezi. Kvalitetne mješavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim kolicinama.
ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mb,)- Oni su posebno važni kao koencimi i katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama.
5.2. PRIHRANJIVANJE UMJETNIM GNOJIVIMA
Za uzgoj velikog cannabisa, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno nalaze se u posudama primjerene velicine te što je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajuceg intenziteta, onda sljedece opisane doze hranjiva mogu i moraju se primijeniti. No ako biljke rastu u lošijim uvjetima, prije svega misli se na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporucenog, treba biti oprezan pri upotrebi hranjiva, te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem možete uništiti biljku.
Hranjiva se mogu dodati prije sađenja kada se priprema mješavina za uzgoj ili tokom uzgoja. Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva stavljaju se prije sađenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati više štete nego koristi. Mogu uništiti dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt poput stabiljke i korijena, ali i vrlo dobra su podloga za štetne mikroorganizme i gljivice, stoga se tokom uzgoja prihranjuje biljke s gnojivima u tekucem stanju.
Tekuca gnojiva miješaju se s vodom a mogu biti organska ili najcešce kemijske smjese koje sadrže glavne nutriente (N-P-K) u određenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), razlicitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu sadržavati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znaci da se tekuce gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najcešce voda).
Kada je u pitanju uzgoj canabisa, treba reci da mu najviše odgovaraju gnojiva koja sadrže vece kolicine dušika, no ipak u određenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po mogucnosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u vecim posudama, nije ih potrebno prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije ce im prihranjivanje biti potrebno. Za manje posude a pri normalnom intenzitetu svijetlosti može se poceti prihranjivati biljke s polovicom propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja.
Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ogranicena je prostorom, velicinom posude te osvijetljenošcu prostora i kolicinom hranjiva koje biljka može preraditi. Povecano dodavanje hranjiva od propisanog nece natjerati biljke da rastu brže, dapace nakupljena u tlu u povecanim dozama uzrokovace trovanje tla a zatim i biljaka.
Glavnina tekucih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Cannabis nije sobna biljka, i potrebe za hranjivima daleko su vece. Ako ste se potrudili oko mješavine tla za uzgoj, velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekucih gnojiva za kucno bilje, isto vrijedi ako koristite vece posude ili redovito presađujete biljke.
Ako koristite gnojiva koja sadrže 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani cesto upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 cep na 5 litara vode. Možete prihranjivati s pola cepa na pet litara vode svaki tjedan što je puno preporucljivije. Zapamtite da je bolje cešce prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer s punim dozama ali u vecim vremenskim intervalima.
Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlažna, u slucaju da je suha zalijte je prvo s obicnom vodom bez hranjiva. Promiješajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke.
Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu, rast im je izdužen i u odnosu na visinu imaju malu lisnu masu, ne preporucujem vam upotrebu gnojiva više od 1/3 propisane doze i u vremenskom intervalu manjem od 10 dana.
5.3. Pregnojavanje
Pregnojavanje biljaka vrlo je cest slucaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje dovodi do vecih kolicina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste. Prevelike kolicine dušika koce proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje biljaka vrlo brzo dolazi do izražaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz žute u smeđu ili sivozelenu, listovi se suše i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su brze. Ako ste ih primijetili postoji mogucnost spašavanja biljke. Možete posudu s biljkom potopiti u vodu ili zalijevati s velikim kolicinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osušili za dva do tri dana ce se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, više nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.
5.4. Nedostatak nutrienata
Prije utvrđivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog oštecenja nisu gljivice ili drugi organizmi. Cak i pod najboljim uvjetima uzgoja nece svo lišce izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lišce može biti u sjeni ili predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lišce postepeno gubi boju te prelazi u žutu sa smeđim površinama i naposljetku umire. Veliko lišce na glavnoj stabiljci trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. Cak i kod manjih rasvjetnih sustava. Niže sporedne grane i doljnje veliko lišce na glavnoj stabiljci kod slabog svijetla može biti zahvaceno oštecenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata pocinju od dna biljke, ali oni opcenito zahvacaju lišce na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lišce na sporednim granama.
Neki simptomi nedostatka nutrienata pocinju od dna biljke zahvacajuci veliko lišce, dok drugi pocinju sa rastucim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu tj. mogu li se kretati iz starijeg lišca u rastuce vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata pocinje od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaca rastuce vrhove, odnosno mlado lišce. N, P, K, Mb, Mg i B su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S, Fe i Cu opcenito nepokretni elementi.
Suha atmosfera i uvijek vlažna zemlja može uzrokovati smeđe (suhe) krajeve lišca (vrlo cesto kod indoor uzgoja). Dakle, ako biljke zalijevate više negoli je to potrebno, a vlažnost zraka je izrazito niska (prostori koji se griju radijatorima), može se dogoditi da se vrhovi listova osuše. Smeđi vrhovi listova mogu ukazivati na nedostatak nutrienata ali u tom slucaju promjene ce biti vidljive i na drugim dijelovima listova.
Kloroza i nekroza su dva izraza koji opisuju simptome bolesti kod biljaka. Kloroza je gubitak zelenila odnosno klorofila. Kloroticno lišce ima svijetlo zelenu do žutu boju, i kada se dodaju potrebni nutrienti oporavlja se. Nekroza znaci odumrle dijelove biljke (listovi), nekroticni dijelovi svjetlosmeđi su do tamnosmeđi, i kada se dodaju potrebni nutrienti nece se oporaviti, dakle to su potpuno mrtvi dijelovi biljke.
Simptomi nedostatka bilo N, P ili K imaju zajednicke osobine: doljnje lišce žuti, dijelovi listova postaju nekroticni a sve je to još povezano i s crvenom/ružicastom bojom stabiljke i lisnih peteljki. U takvoj situaciji dodajte hranjivo koje ima približno jednake proporcije spomenutih nutrienata.
Nedostatak dušika (N)- Cest je problem kod uzgoja bilo u zatvorenim prostorima ili vani. Kod kratkotrajnog uzgoja teže je primijetiti nedostatak dušika, osim ako biljke ne rastu u izrazito nekvalitetnom tlu. Nedostatak dušika primjecuje se kod dugotrajnijih uzgoja, biljka vrlo sporo raste. Pravi simptomi nedostatka dušika pocinju sa postepenim mijenjanjem boje donjih listova na glavnoj stabiljci, u blijedo zelenu pa sve do žute boje, a zatim listovi otpadaju, također pojavljuju se nekroticna podrucja na listovima. Nedostatak dušika primjecuje se na stabiljci i peteljkama listova po crvenkastoj, bakrenoj ili ružicastoj boji. Biljka sporije raste, listovi su manji a kada se biljka uzgaja u malim posudama duže vrijeme, proces žucenja listova i njihovog otpadanja može biti nagalo i brz. Tome je razlog što biljka nastoji dušik iz starijih listova prenijeti u rastuce vrhove. Kad ste primijetili nedostatak dušika, dovoljno je biljku prignojiti s tekucim gnojivom no pri tome ne pretjerujte, dovoljna je propisana doza. Inace, kada se biljku uzgaja duže vremensko razdoblje u vecim posudama, biti ce potrebno i dovoljno prihraniti biljku jednom u mjesec dana, polovicnom dozom hranjiva. Punom dozom prihranite biljku samo ako vam se cini da biljka ima problema s nedostatkom hranjiva. Biljka koju ste prihranili zbog nedostatka dušika reagira vrlo brzo, 3-5 dana nakon prihrane listovi dobivaju svoju zelenu boju. Tokom cvjetanja izbjegavajte prihranjivanje.
Nedostatak fosfora (P)- Nedostatak fosfora nije cest kod indoor uzgoja. Kod uzgoja vani povezan je sa suhim, alkalnim ili iscrpljenim tlom, također događa se pri hladnijem vremenu. Karakteristican je spor ili zakržljao razvoj. Lišce je malo i tamno zeleno, stabiljka i peteljke listova crvenkaste su boje. Lišce žuti i otpada. Kad prihranite biljku, lišce se nece oporaviti, no daljnji razvoj biljke biti ce zdrav.
Nedostatak kalija (K)- Nedostatak kalija cest je kod indoor uzgoja, cak i onda kad ga u tlu ima u dovoljnim kolicinama. Biljke u tom slucaju izgledaju visoke i slabe, dakle karakteristicni su simptomi kao kod uzgoja pri svijetlu slabog intenziteta. Na velikim doljnim listovima pojavljuju se na vrhovima listova nekroticni dijelovi, a pri jacem nedostatku kalija mogu zahvaceni listovi izgledati kao obrubljeni smeđim nekroticnim dijelovima. Ako simptomi nisu izraziti nije se potrebno zabrinjavati, problem je više estetske prirode. Također, simptomi mogu biti uzrokovani organskim gnojivima. Inace oporavak biljke vrlo je spor nakon prihranjivanja.
Nedostatak kalcija (Ca)- Nedostatak kalcija izrazito je rijedak i ne događa se ako ste u tlo dodali drvnog pepela. Također, ako živite na Kvarneru i zalijevate vodom iz vodovoda nikad se necete susresti s tim problemom, dapace dugotrajno zalijevanje takvom vodom može zasititi tlo kalcijem a to je problem koji je daleko cešci. Kalcij je prije svega važan zbog PH ravnoteže u tlu, no previše kalcija može tlo uciniti previše alkalnim.
Nedostatak sumpora (S)- Nedostatak sumpora nekada se može zamijeniti s nedostatkom dušika jer su simptomi slicni. Vrlo je rijedak nedostatak sumpora tokom uzgoja, a primijeti se po blijedim mladim listovima. Rješenje je u dodavanju MgSO4, no teže je naci ga kod nas.
Nedostatak magnezija (Mg)- Nedostatak magnezija cest je ako se ne koriste mješavine za uzgoj poznatih proizvođaca. Cak i kad ga ima u dovoljnim kolicinama, do njega cesto dolazi ako se zaljeva s vodom iz vodovoda koja sadrži Ca i Cl, odnosno kad dođe do zasicenja tla kalcijem i klorom. Simptomi nedostatka Mg, pocinju na doljnim listovima. Listovi gube zelenu boju, koja prelazi u svijetlo žutu do bijelu oko žila koje su zelene kao i ostali dio listova zelene boje. Taj proces pocinje od vrha lista. Simptomi su vrlo slicni nedostatku željeza, no kada se listovi pocinju kovrcati i umirati rijec je o težem nedostatku magnezija. Ako pravovremeno reagirate, listovi se brzo oporavljaju. Treba dodati MgSO4, no kako je kod nas teže doci do njega, posegnite za umjetnim gnojivima koji ga sadrže (umjetna gnojiva za vrtne ruže).
Nedostatak željeza (Fe)- Nedostatak željeza vrlo je rijedak kod kucnog uzgoja, ako do njega dođe, vjerojatno je tlo ili izrazito kiselo ili cešce izrazito lužnato, tada imate puno više problema nego što je nedostatak željeza. Simptomi su gotovo isti kao i kod nedostatka magnezija, s tom razlikom što nedostatak željeza više pogađa mlado lišce. Prva pomoc je jednostavna, zalijte s gnojivom koji sadrži željezo, ili dodajte malo rđavog željeza, također možete staviti stari cavao u tlo.
Nedostatak elemenata u tragovima vrlo je rijedak problem, stoga necu opisivati simptome, ako se upotrebljavaju kvalitetne mješavine i upotrebljavaju umjetna gnojiva koja sadrže elemente u tragovima necete imati problema kad je u pitanju nedostatak elemenata u tragovima. Ako naprotiv, za uzgoj koristite iscrpljena tla, tada vam nedostatak elemenata u tragovima nece zadavati nikakve brige, buduci da cete imati problema s gore opisanim nedostacima.
6. METODE UZGOJA
Kako vodic za uzgajivace marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka navodi, postoji onoliko metoda uzgoja canabisa koliko i uzgajivaca. Nijedna metoda koja ce biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome što uzgojite. Kao primjer, može vam poslužiti galerija na ovim stranicama, gdje slike nisu stavljene da bi prikazale samo klasicne primjere canabisa spremnog za berbu. Vi cete prije svega uzgoj prilagoditi svojim mogucnostima a to su: raspoloživi prostor i rasvjeta koju možete pružiti vašim biljkama. Po slikama iz galerije možete vidjeti da obrezivanjem biljke dobivate mogucnost da bolje iskoristite raspoloživi prostor i svijetlo. Cetiri opisane metode poslužiti ce vam prije svega da steknete uvid u nacin kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami cete po mogucnostima koje imate steci s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu uzgoja.
6.1. Metoda rezanja rastuceg vrha
Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtijeva sadnju sjemenki u vece posude zbog dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ograniceni ste brojem biljaka koje možete posaditi u određenom prostoru. No, najveci problem je što ne znate kojeg je spola vaša biljka, a vrijeme i uloženi trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muška. No ako, pokušate s klonom ciji spol znate onda je metoda odlicna.
Kada pocinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tjedana uništite biljke koje zaostaju u razvoju ili koje vam se cine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna biljka s debljom stabiljkom, biljke koje ne želite dalje uzgajati odrežite pri dnu stabiljke, nemojte ih cupati.. Tokom 4-5 tjedna rasta, podrežite vrhove biljki tako da vam biljke budu u istoj razini, sporednim granama odsijecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora i svijetla, možete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odluciti da biljke stavite u fazu cvjetanja. Kada primijetite biljke s muškim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda daje vam velike mogucnosti i odlicna je jer možete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom kontrolirate visinu biljke. Urod biljki veci je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer grane bolje ispunjavaju raspoloživi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilicno vremena.
6.2. Metoda uzgoja više biljki u jednoj posudi
Ova metoda sastoji se u uzgoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i više. Posadite desetak sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do vremena kad ih poželite staviti u fazu cvjetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u svakoj posudi biti ce barem jedna ženska biljka. No, mane su što biljke nece rasti jednako, a sporedne grane slabije ce se razvijati. No ako, znate karakteristike biljaka cije sjemenke sadite, a to možete samo ako su sjemenke iz vašeg uzgoja ili uzgoja vašeg prijatelja onda treba spomenuti da su biljke manjeg rasta, pogodnije za ovakav uzgoj. Inace, nikako nemojte u posudi ostaviti više od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja sporednih grana. Da biste pospješili njihov razvoj možete otkinuti doljnje velike listove do polovice visine biljke. Ova metoda nije moj favorit, no primjerena je za uzgoj i u malim i velikim prostorima.
6.3. Metoda uzgoja više biljaka na manjem prostoru
Metoda se sastoji od uzgoja biljaka u malim posudama. Pogodna je za uzgoj ogranicen prostorom, vremenom ili rasvjetom. U posude 1-2 litre sadi se nekoliko sjemenki, te se tri do cetiri dana nakon klijanja ostavlja po jedna biljka u svakoj posudi, koju se nastavlja uzgajati. Biljke koje zaostaju u razvoju micu se iz daljnjeg uzgoja. Na ovaj nacin možete uzgojiti puno više biljaka na malom prostoru, te do maksimuma iskoristiti rasvjetu koja vam je na raspolaganju. Mane su ove metode, što biljke rastu nejednoliko, pa ce biti potrebna postolja za manje biljke. Ova metoda dugo je vremena bila moj favorit. Urod biljaka zbog kratkog razdoblja uzgoja (6-9 tjedana vegetacijske faze) nije velik, ali je zadovoljavajuci. Jasno možete biljke koje rastu brže presaditi u vece posude i nastaviti uzgajati u drugom prostoru ako njime raspolažete.
6.4. Metoda konstantnog uzgoja
Ova metoda zahtijeva tri uređena prostora s odgovarajucom rasvjetom. Prvi prostor koristi se za uzgoj biljaka do 8 tjedana, drugi veci prostor za nastavak uzgoja sljedecih 8 tjedana i treci za fazu cvjetanja sljedecih 8 tjedana. Ova metoda je zasigurno san svakog growera. No, prije svega treba poceti pa s vremenom možda san postane stvarnost.
7. MINIMALNI UVJETI ZA UZGOJ
7.1 Minimalna rasvjeta
Prije ovog obnovljenog sajta, INDOOR uzgoj, bio je namijenjen pocetnicima s minimalnim prostorom i rasvjetom za uzgoj. Investirati u rasvjetu poprilican je trošak, no cinjenica je da samo dobra rasvjeta znaci dobre uvijete za uzgoj. HID sustav teško je nabavljiv u Hrvatskoj, no probajte ga nabaviti preko Interneta
Dakle, minimum cini rasvjeta i prostor. Minimum svijetla na 0,5m2 je od 5000-6000 lumena.
No biljke koje rastu pri tom intenzitetu svijetlosti pokazuju tendenciju brzog rasta, no taj brzi rast je rast stabiljke, tako da biljka visoka više od 50cm ima svega 8-9 razvijenih parova listova i to nakon 6-7 tjedana uzgoja, sporedne grane ne razvijaju se do faze cvjetanja. Ako sadite u proljece, pa koristite Suncevo svijetlo tokom dana, situacija se mijenja ovisno o mjestu uzgoja, na balkonu je rast daleko bolji, dok u dobro osuncanoj prostoriji (na najboljoj mogucoj poziciji) rast je recimo bolji nego pri umjetnoj rasvjeti od 6000 lumena po 0,5m2, biljke razvijaju sporedne grane.
Donji minimum trebao bi biti od 9000-10000 lumena po 0,5m2, s takvom rasvjetom dobiti cete dobre biljke. Biljke, ako koristite male floroscentne cijevi (18W) ili štedne sijalice (23W), nemojte uzgajati preko visine od 1,30m vegetativne faze. Obavezno skinite doljnje veliko lišce od jedne trecine do polovice visine biljke kako biste omogucili nesmetan razvoj doljnih sporednih grana. To cinite postepeno otklanjajuci svakih par dana po dva do tri lista poslije 6 tjedana uzgoja, nikako to ne radite u fazi predcvjetanja ili ranoj fazi cvjetanja.
Naglašavam da je optimum za dobar uzgoj 12000-13000 lumena po 0,5m2. Pri korištenju malih floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, uzgajanje ne bi trebalo ici preko visine 1,5m (vegetacijske faze), osim ako ne instalirate dodatne lampe koje ce svoju svijetlost isijavati po donjim dijelovima biljke, što se isplati (koristite štedne sijalice od 20 ili 23W) zbog veceg uroda. Isto vrijedi ako koristite velike floroscentne cijevi od 40W.
7.2. Minimalno vrijeme uzgoja
Minimum, kada je biljka spremna za cvjetanje je visina biljke više od 30cm, no jasno necete je staviti u mrak pri takvoj visini. Kolicina uroda kao i kvantiteta bila bi vrlo mala. Tu visinu biljka može pri optimalnom svijetlu doseci u vremenu od 4 do 6 tjedana razvijajuci pri tom 10-15 parova listova. Ovisno o raspoloživom prostoru i svijetlu biljku stavite u mrak za minimalan urod tek kada bude visoka od 45-55cm s minimumom 13 dobro razvijenih parova listova. Inace, pri minimumu svijetla, biljka ce vec s 6 tjedana biti vrlo visoka, pa za minimum svijetla i prostora to je i vrijeme kada cete staviti biljke u mrak.
Dobar urod možete ocekivati ako biljke stavite u mrak poslije 10-14 tjedana uzgoja pri optimalnom intenzitetu svijetlu. Jasno što dulje budete uzgajali biljke, one ce imati bolji urod. Optimalna visina biljke spremne za cvjetanje i dobar urod za normalne prostore je 1,5m.
Minimalno vrijeme cvjetanje je 7 tjedana (s razdobljem predcvjetanja). Biljka ce procvjetati ako je razdoblje mraka vece od 12 sati. Da bi se pospješilo cvjetanje biljku se stavlja u mrak u trajanju od 13-14 sati. Kada se pojave prvi cvijetovi, biljci se smanji razdoblje mraka na 12,5-13 sati. Ako želite brže dozrijevanje cvijetova, možete je konstantno držati u fotoperiodu od 14 sati mraka. Pri takvom fotoperiodu cvijetovi ce brže dozrijevati, no biti ce manji nego ako povecate fotoperiod na 12,5-13 sati mraka pri cemu ce dozrijevanje cvijetova trajati 8-9 tjedana. Dakle, ako ste stavili male biljke ili biljke koje ste uzgajali do 8 tjedana, onda im svakako u razdoblju cvjetanja (kada se pojave prvi cvijetovi) pružite fotoperiod od 12,5-13 sati mraka.
8. VODA, TEMPERATURA, ZRAK I VLAŽNOST ZRAKA
8.1. Voda
Voda, fluid života cini više od 80% biljke. Svi životno važni procesi u biljci zapravo, odvijaju se u prisutnosti vode. Voda osigurava vodik neophodan za stvaranje ugljikohidrata. Ona služi i kao otopina nutrienata koji struje kroz sve dijelove biljke. No, unatoc njenoj važnosti, nije tocno da biljka brže raste, ako je tlo mokro. Cinjenica je da se rast biljke usporava pri velikoj vlažnosti tla. Proces fotosinteze odvija se normalno i kad je tlo oko biljke suho. Kad biljku zalijete, ne treba je više zalijevati dok površina tla na opip nije suha.
Koliko cesto cete zalijevati i s kojom kolicinom vode ovisi o velicini biljke, velicini posude, vrsti tla, temperaturi, vlažnosti zraka, strujanju zraka i tipu biljke. No, zalijevanje je od životne važnosti za biljke.
Kad posadite sjemenku, ne smijete dopustiti da se tlo oko nje i ona sama osuši. Pazite da je do klijanje uvijek u vlažnom mediju, posebno ako se proces klijanja odvija izvan tla, što mnogi groweri cine. Ako se vlažna sjemenka jednom osuši do klijanja nece doci. Ako su lampe ukljucene pazite da su dovoljno udaljene kako ne bi svojom toplinom osušile tlo oko sjemenke, no nije ih potrebno ni imati upaljene osim ako je temperatura zraka niža od 16C.
Kad se sadnica formira, ne treba je zalijevati dok površina tla na opip nije suha. Nemojte pri zalijevanju dopustiti da se voda cijedi iz posude odnoseci hranjive sastojke. Ako biljku sadite u vece posude, nece je biti potrebno zalijevati toliko cesto, kao one koje rastu u malim posudama. Manje biljke kroz svoje listove isparavaju i manje vode, tako da ce u pocetku razvoja biljke biti potrebno zalijevati jednom do dva puta u sedam dana, kasnije ce je biti potrebno zalijevati cešce, pa i svaki dan. Znaci biljke zalijevamo prema potrebi tek kad je tlo 2-5cm u dubinu suho.
Kad zalijevanje nije dovoljno, to se vidi po listovima biljke koji se objese. Dehidracija nije problem, cim zalijemo biljku ona ce se oporaviti u vrlo kratkom vremenu. Biljka može par dana preživjeti bez vode, no ipak nemojte dozvoliti da se to dogodi. Važno je da biljku ne držite u vodi, canabis nije mocvarna biljka. Ako pri zalijevanju voda ostane u poklopcu, izlijte je.
Koristite mlaku vodu ili vodu sobne temperature kako biste što manje stresno djelovali na biljke, zalijevajte ih u jutarnjim satima, odnosno kada im palite svijetlo. Ako koristite vodu iz vodovoda, obavezno je pustite da odstoji u otvorenoj kanti barem dva dana, kako bi klor ishlapio. Ako voda sadrži velike kolicine kalcija, prokuhajte je. Najbolje je zalijevanje kišnicom. Ako pri zalijevanju vodom koja sadrži vece kolicine kalcija namjeravate uzgajati biljke duže vrijeme, presađujte ih jer se tlo mineralizira i ometa razvoj biljke.
Ako je tlo uvijek mokro, a vlažnost zraka u prostoru niska, što se cesto događa, vrhovi listova suše se.
8.2. Temperatura
Temperatura zraka ne bi trebala biti problem. Cannabis može izdržati temperature malo iznad nule do preko 37C. Temperatura zraka je u uskoj vezi s razvojem odnosno rastom biljke. Opcenito su vrste canabisa prilagođene toplijim klimama, no ima i varijacija kojima odgovara umjerena klima. Najbolje su temperature u rasponu od 20-25C. Pri tim temperaturama razvoj biljke je najbolji. Varijacije iz tropskih podrucja traže temperature od 23-28C. Može se slobodno reci da su temperature naših soba najpodesnije za uzgoj Canabisa.
8.3. Zrak
Zrak osigurava biljci kisik i ugljicni dioksid. Kisik joj potreban za sagorijevanje ugljikohidrata iz kojih dobiva energiju za ostale životno važne procese. Tokom fotosinteze, biljka iz atmosfere uzima CO2 potreban za stvaranje ugljikohidrata. U procesu fotosinteze biljka koristi svjetlosnu energiju za cijepanje molekula vode pri cemu se u atmosferu oslobađa kisik. U procesu disanja i fotosinteze u biljci, oslobađa se u atmosferu puno više kisika nego što ga je biljka disanjem potrošila, a iz atmosfere biljka troši više ugljicnog dioksida nego što ga disanjem proizvede.
Uzgajivaci vani, cesto upotrebljavaju umjetno dobiven CO2 i veci intenzitet svijetlosti da bi potakli brži razvoj biljke. intenzitet svijetlosti veci od 13000 lumena po 0,5m2 nije potreban baš iz razloga što bi trebalo osigurati dodatne kolicine CO2.
8.4. Vlažnost
Vlažnost zraka trebala bi biti normalna. Raspon od 40-80% relativne vlažnosti zraka najviše odgovara canabisu. Prevelika vlažnost zraka usporava isparavanje vode iz biljke, proces disanja i rast biljke. Nasuprot tome, niska vlažnost zraka, potice biljku na brzo isparavanje vode, i može se dogoditi da biljka ne uspijeva apsorbirati dovoljne kolicine vode što je dovodi do dehidracije. U suhim sobama (centralno grijanje), potrebno je staviti posude s vodom koja ce polako isparavati i vlažiti zrak. U vlažnim prostorima nužno je provjetravanje odnosno ventiliranje. U svakom slucaju provjetrite prostor u kojem uzgajate biljke barem jednom dnevno.
9. UZGAJIVACKE TEHNIKE
9.1. Prorjeđivanje
Prorjeđivanje je nužno kada u posudu sijete nekoliko sjemenki. U jednoj posudi ne biste trebali uzgajati više od tri biljke i to samo ako koristite velike posude (vidi metode uzgoja). Prorjeđivanje se vrši kada su biljke u trecem do petom tjednu uzgoja. ostavljajte samo biljke koje vam izgledaju zelene i zdrave bez razvojnih nedostataka. Normalno je posaditi tri sjemenke u posudu cak i ako u njoj namjeravate uzgajati samo jednu biljku. Biljke koje ne želite uzgajati ne cupajte, vec ih samo odrežite pri dnu stabljike, a korijen ostavite u posudi. Biljke koje ste odrezali osušite, to ce vam biti prvi dodir s vlastito uzgojenim kanabisom s kojim se sigurno necete baš napljugati.
9.2. Presađivanje
Presađivanje je jednostavno ako se služite plasticnim cilindricnim posudama. Opcenito, zahvalnije je biljke poceti uzgajati u manjim posudama, a kada one potpuno ispune prostor posude svojim korijenom presađuju se u za broj do dva vecu posudu. Presađivanje je korisno iz više razloga, s vremenom u posudi se nakupi previše minerala iz vode koji otežavaju apsorpciju vode i nutrienata, isto tako kalcij u vecim kolicinama ucini tlo previše lužnatim. Znaci primijetili ste da je vaša biljka ispunila prostor posude. Da biste je presadili prije je dobro zalijte, pustite da se višak vode ocijedi. Uhvatite rukom stabljiku pri dnu, a drugom primite posudu i potežite lagano u razlicitim smjerovima. Biljka bi trebala sama ispasti iz posude, no može se dogoditi da se korijen biljke uhvatio za površinu posude (ako je posuda od keramike). Ako se to dogodilo s nožem prođite po rubu posude kako biste odvojili korijenje. Isto tako može se dogoditi da se korijenje probije kroz otvore za drenažu. U tom slucaju vratite ih u posudu pomocu prsta ili olovke. Kad biljku presađujete u vecu posudu radite to pažljivo kako ne biste oštetili korijenje. Na dno posude stavite sloj kamencica ili kuglica za drenažu, zatim sloj zemlje. Biljku smjestite u centar posude i žlicom dodajte zemlju oko rubova. povremeno pritisnite zemlju dlanom da se slegne. Ne smijete biljku zakopavati u dublju razinu nego kojoj je rasla prije. Sada dobro zalijte i prema potrebi dodajte još zemlje.
Presađivanje se radi samo u fazi vegetaci
