VUTRA
ForumUzgajanjeUnutrašnji uzgojOrganski uzgoj - sve ato trebate znati!
LEGACY

Organski uzgoj - sve ato trebate znati!

314 odgovora129,705 pregleda
TropicoLEGENDA

avg 2011.

#1
Zna ajka organskog uzgoja je u tome ato zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekoloakoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.Takoer se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv ateto ina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surauje sa ~ivotom u tlu. Hranjiva se polagano - takorei po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogunost - ono ato im je upravo potrebno. Time se posti~e jednakomjerna ishrana zdravom, mjeaovitom hranom. Su*viana hranjiva zadr~avaju mikroor*ganizmi, te ih se ne mo~e tako brzo isprati. Organska gnojidba usklaena s prillikama u vrtu ima mnoge prednosti: biljke rastu sna~ne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadr~i suvianu vodu, stoga su trajnije i bolje se uvaju. Te harmoni no ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upe atljiv okus, jer plod ima dobar ili loa okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora to no poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju duaik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi. Duaik On poti e rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za ~ivot va~nih spojeva - bjelan evina. Pri*rodni je "spremnik " duaika zrak. Odreena ~iva bia u tlu su stru *njaci koji mogu zadr~ati prozra ni, anorganski duaik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvr~iane bakterije kao i drugi mikroorganizmi. Duai na gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vu ika, graaak i grah koje obogauju duaik putem kvr~ianih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno*jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, suaena krv i sa ma od ricinusa. }ivotinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom duaika su ov ji i kozji gnoj. Prekomjerna gnojidba duaikom uzrokuje produ~eni rast vegetativ*nih organa, spu~vasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*~u " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba duaikom mo~e do*vesti i do "pale~i". U takvim slu a*jevima mo~e pomoi mal od sijena koji privla i duaik na sebe, budui da ima vrlo airoki C:N-odnos. Suviana gnojidba duaikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju. Nedostatak duaika o ituje se u ~ukastoj boji listova. To obojenje mo~e ak prijei u crvenkastoljubi- aste tonove. Fosfor On prije svega poti e nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelan evina. U njego*vanim humusnim tlima veinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je ~ivot u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su koatano braa*no, sirovi fosfat i Thomasovo braa*no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadr~ajem fosfora je gnoj od peradi (kokoaji, golublji i guano-gnoj). Suviana gnojidba fosforom uzrokuje poteakoe u izmjeni tvari. Biljke viae ne mogu apsorbirati odreene mikroelemente kao ato su ~eljezo i bakar. Posljedica toga su smetnje u rastu i razvoju. Nedostatak fosfora vidljiv je u cr*venkastoj ili smee ljubi astoj boji lista, u loaem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova. Kalij Ovaj se element "brine " za vrstou tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On poti e nastanak korijenja i gomolja. Budui da spre ava is-paravanje vode, on tako atiti biljke od isuaivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naro ito je va~no za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i va~nu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja akro*ba i aeera. Kalij je sadr~an u ve*ini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo* statka kalija. Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij). }ivotinjska gnojiva s velikim sadr~ajem kalija su gnoj od peradi, suaeni go*vei gnoj i svinjski gnoj. I koatano braano sadr~i dosta kalija. Suviana gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu mo~e uslijed viaka kalija doi do nedostatka magnezija i kalcija. Nedostatak kalija vidljiv je po tome da liae smei na rubovima te kona *no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti. Kalcij On ve~e kiseline u tlu, u vrauje strukturu tla i poti e ~ivot u tlu. Kalcij spada u najva~nije graevne elemente pomou kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona. Gnojiva na bazi kalcija su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, ~ivo vapno, Thomasovo braano, kameno braano i dijatomej-ska zemlja. Suviana gnojidba kalcijem poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Veina biljaka meutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji. Nedostatak kalcija vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo. Mikroelementi Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim koli inama - upra*vo u mikrokoli inama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su va~ne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sli nu onoj koju imaju vitamini za zdravlje ovjeka. Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a takoer utje e na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oateenjima na rubovima i izmeu ~ila listova. Taj mikroelement sadr~an je u odre*enim vrstama kamenog braana, u koraljnom braanu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji. }eljezo takoer sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra va~nu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadr~i previae kalija, ~eljezo se ve~e u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku viae ne mogu koristiti. Nedosta*tak ~eljeza vidljiv je u ~ukastom obojenju listova (kloroza), a ~ile listova izgledaju kao zelena mre~a. Tamo gdje je probleme prouzro io visoki sadr~aj kalcija poma~e treset ili kiseli specijalni kompost od liaa i drvenih otpadaka. Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "atiti" klorofil. Kod nedostatka bakra liae postaje svijetlo, a vrhovi se suae. Taj mikroelement sadr~an je u braanu prastijenja, u bazaltnom braanu i proizvodima algi. Molibden igra va~nu ulogu u pre*tvorbi duaika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje ve~u duaik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjeta a ne stvara cvatove. U tom se slu aju mora uravnote~iti pH-vrijednost tla pomou, primjerice, dijatomejske zemlje. Najva~nija sredstva za gnojidbu u bioloakom vrtu }ivotinjska gnojiva Svje~i govei gnoj koji sadr~i si*jeno od starih vremena spada u naj*va~nija prirodna gnojiva. On sadr~i sva hranjiva u uravnote~enom, bla*gom sastavu. Pozor: sva ~ivotinjska gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrauje vrijedan duaik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*aao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati govei gnoj kamenim braanom koje ne sadr~i vapno. Svje~i se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to povrainski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mo~ e razgraditi. Govei gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za* htjevne biljke. Suaeni govei gnoj naro ito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u veini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim koli ina*ma. Kod kupovnog goveeg gnoja obratite pozornost na upute koje jam e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naro ito za ru~e, mrkve i celer. Konjski gnoj spada, kao ato znamo, u vrua gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-liata. On ima sli an sadr~aj hranjiva kao govei gnoj. Oba se mogu po mijeaati i zajedni ki kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka. Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadr~i kalcij, no sadr~i kalij i neato duaika. Mora se kom*postirati kao i sve druge ~ivotinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline. Ov ji, kozji i ze ji gnoj spadaju u vrua gnojiva. Njihov sadr~aj du*aika mo~e izazvati produ~eni rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomijeaan s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povre. Gnoj od peradi ima u usporedbi s veinom drugih vrsta gnoja visoki sadr~aj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, meutim, fosfor (do 12% kod guana). Va~an je i udio duaika. Budui da se taj duaik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrauje, mo~e kod suviane gnojidbe doi do opeko*tina. Gnoj od peradi je vru! Potreb*no ga je kompostirati pomijeaanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj. Postoji kokoaji, pa ji i golublji gnoj. ::::::OSTATAK SLIJEDI:::::
TropicoLEGENDA

avg 2011.

#2
Peruanski guano sastoji se iz izmetina i leaina divljih morskih ptica koje se desetljeima talo~e na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrauje i prodaje. Ono je naro ito bogato duaikom i fosfo*rom. Obratitepozornost na oznaku "pravi guano" . U prodavaonicama se veinom nude mjeaovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskoriatavanje nakupina guana dovodi do ekoloa*kih problema na prirodnim staniatima, odgovorni bio-vrtlar mora promisliti nema li viae smisla koristiti domai pilei gnoj od eko-seljaka. Sva se gnojiva od peradi koriste atedljivo. Prikladna su za vrlo za*htjevno povre te poti u stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijea. Mljeveno rogo vije, suaena krv i koatano braano su ~ivotinjska gnojiva koja se proizvode od klao-ni kih otpadaka. Ta organska gno*jiva nabavljaju se u prakti nim pa-kovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u viae oblika: sit*nije ili krupnije mljeveni kao braa*no ili kao strugotine. Stoj e supstan-ca grublja to se sporije razgrauje u tlu. Ro~nata gnojiva sadr~e, prije svega, duaik i fosfor. Suaena krv ima posebno veliki sadr~aj duaika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaoni ka gnojiva koatano braano ima najvei sadr~aj fosfora, srednji sadr~aj duaika i mali udio kalija. Mljeveno rogovlje, suaena krv i ko*atano braano meusobno se mogu mijeaati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadr~ana tri glavna, va~na NP K hranjiva, kao i mnoatvo mikroele-menata. Laicima je teako nai naj*povoljniji omjer mjeaavine. Stoga su u tom slu aju preporu ljiva go*tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog ro-govija, suaene krvi i koatanog braa*na i drugih organskih supstanci je , primjerice, Oscorna Animalin. Kod upotrebe svih ~ivotinjskih gno*jiva koja u bioloakom vrtu moraju poboljaati zemlju mora se uzeti u obzir va~no glediate: moraju potje*cali iz besprijekornih, po moguno*sti prirodnih gospodarstava. `tetan je gnoj ~ivotinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra*nom ! Bio-vrtlar ne smije nikada ko*ristiti kokoaji gnoj s golemih farmi na kojima ~ivotinje moraju ~ivjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz*met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari. Biljna gnojiva -Zelena gnojidba Poboljaanje tla pomou zelenih bi*ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potje e s ratarskih po*vraina, no uz prilagodbe se mo~e prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno razli ite predno*sti: zbijena nadzemna biljna masa atiti tlo od isparavanja i potiskuje ne~eljeno samoniklo bilje. Ako se liae pokosi ili ia upa, daje mate*rijal za mal iranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih stru njaka" donosi daljnje va~ne prednosti: tlo se razrahljuje, prozra uje i obogauje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta*nju sakupljati duaik u gomoljastim kvr~icama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, meutim, samo u timskom radu s odreenim bakterijama. Druge bilj*ke ije korijenje se~e vrlo duboko, svojim izlu evinama pridonose bo*ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni u inci zelene gnojidbe tako va~ni, korijenje se ne upa ako se uklanja nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i vonjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre*dica obrana, mo~e se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme graevinskog zemljiata za uzgoj biljaka va~nu ulo*gu igra zelena gnojidba je r strojevi esto za sobom ostavljaju posve opustoaeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoi da se u zemlju ponovno dovede zrak i ~ivot. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture. Biljke koje fiksiraju duaik su ma*hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, gra-horica, vu ika, te povrtno bilje: gra*aak, grah i soja. Odreene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu ~ivotnu zajednicu (simbiozu). One fiksiraju duaik koji se "talo~i " u kvr~icama.Stoga ih nazivamo kvr~ianim bak*terijama. Pomou mahunarki vrtlar mo~e provesti ciljanu gnojidbu duai*kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mjeaavine zelenog gnojiva koje su prilagoene razli itim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi*ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagoena normalnim potreba*ma kunog vrta. Zelena gnojidba se mo~e primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospjeaiva a kvalitete tla prikladni su i kao meuusjev, pri*mjerice: goruaica i djetelina. Goruaica je prakti no, jeftino i brzo rastue zeleno gnojivo za male vr*tove. Sjemenski materijal se mo~e kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena grbica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Goruaica se mo~e sijati do kasnoujesen. Tijekom zime biljke se smr*znu, a u proljee se ia upaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira*ne biljke. Posvuda oko zasijanih re*dova goruaica ostaje kao rahli pokri*va tla. Oprez: goruaica se ne smije sijati tamo gdje e se saditi kupus. Obje su kupusnja e i sadr~e goruai- ino ulje, te su stoga konkurenti. U tom slu aju facelija je prikladna kao meuusjev ili pretkultura. Gnojiva od algi su biljna gnojiva koja potje u iz mora. Mnogi stanovnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene ve stoljeima hranjiva algi i morskih trava. Danas se zna da alge sadr~e mnog o kalija, neato duaika i malo fosfora. Vrijedan je , prije svega, njihov veliki sadr~aj mikro-elemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 33 % sadr~aj kalcija (pri*mjerice: alge kremenjaaice). U prodavaonicama se nude proi*zvodi dvije razli ite vrste algi: preparati iz suaenih zelenih i smeih algi kao ato je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koralj-nih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisuama godina. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni ko-raljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadr~i, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeih morskih algi ili algi kre-menjaaica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za bioloaku gnojidbu listova jer ja aju otpornost biljaka. Sa ma od ricinusa dobiva se iz tropske mlje ike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata*ka koji su preostali kod preaanja plodova ricinusa koji sadr~e ulje. Sa ma od ricinusa je gnojivo bo*gato duaikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi ija ko~a blago alergijski reagi*ra moraju prilikom posipavanja nositi rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus mo~e izazvati nadra~aje! Trop - Ostaci kod preaanja gro~a, jabuka i drugih plodova, veinom imaju samo usko zna enje. U vinorodnim podru jima i podru jima s uz*gojem voa vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaivanja humusa. Njihov sadr~aj malo je hranjiv. Pozor: ostaci gro~a i voa koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt! Drveni pepeo je po svom porije*klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar mo~e sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene re-znice ru~a. (Ukoliko je to dopuate*no i pogodno, ali uvijek uz nu~an oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina takoer se mo~e koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadr~i i vapnenac i mikroelemente. To gnojivo spre ava nastanak gljivica i trule~i. Uzgoj povra kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, mo~e se pospjeaiti primjenom dr*venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i ru~e. To gnojivo bogato kalijem openito je dobra nadopuna uz ~ivotinjska prirodna gnojiva koja su veinom siromaana kalijem.
DJFlyHighLEGENDA

dec 2012.

#3
evo da se nadovezem na tropica... nasao sam jako par zanimljivh clanaka o urinu kako je koristan i nasao sam jedan post od naseg forumasa pa da spojimo to sve tu :) nasao sam isto tako vrijednosti zivotinjskog izmeta i ostalih prirodnh gnojiva... pa da pocnemo! URIN Ljudski urin je jedan od najbr~e djelujuih te jedan od najboljih izvora duaika, fosfora, kalija i elemenata u tragovima, dostupan u obliku koji biljke savraeno prihvaaju. Svje~ ljudski urin je sterilan i kao takav ne sadr~i bakterije. U biti, toliko je sterilan da ga je mogue tako svje~eg i piti. Urea [(NH2)2CO] iz urina postaje amonijak nakon 24 sata i to uzrokuje karakteristi an vonj mokrae. U takvom je stanju urin prejak za upotrebu na samim biljkama, ali proliven po hrpi komposta, pobuuje i ubrzava reakcije u kompostu obogaujui ga dodatnim sastojcima Tragovi antibiotika, vitaminskih dodataka i ostalih lijekova ostaju u urinu, ali u zanemarivim koli inama, pogotovo ako je urin razrijeen vodom. Urin je 95% voda, 2,5% posto je urea, a daljnjih 2,5% je mjeaavina minerala, soli, hormona i enzima. To je krvni nusprodukt, ali usprkos tome ato sadr~i izvjesni krvni otpad isti nije otrovan. Tijekom uriniranja zdrava e osoba ispustiti 11g duaika (urea), 1g fosfora (fosfati) i 2,5g kalija. Ugandski znanstvenik Patrick Makhosi, lan ugandske agrokulturalne istra~iva ke organizacije u Kawandi i stru njak za tla potvruje u inkovitost ljudskog urina kao gnojiva. On tvrdi da e prihrana povra urinom jednom na tjedan u razdoblju ne kraem od dva mjeseca uveati urod barem dvostruko. Stoga ako ~elite ve pripremljen izvor biljne hrane koji je savraeno prilagoen vaaem vrtu, potpuno besplatan, dostupan tijekom cijele godine, a koji uporabom u prihrani biljaka atedi silne koli ine vode koja ga ispire u toaletima, razmislite o koriatenju vlastitog urina. Zapamtite tri zlatna pravila& Urinirajte u boce, kante ili sli ne posude kako biste izdvojili urin i odr~ali ga sterilnim. Koristite ga svje~eg za biljke, odstajali je pogodan za kompost. Uvijek ga razrjeujte u omjerima od 10:1 do 50:1 za primjenu na osjetljivom bilju ili sadnicama. Svjezi ljudski urin je sterilan (osim ako imate infekciju mokracnog trakta, u tom slucaju se nesmije koristiti urin kao gnojivo) i isto tako oslobodjen od bakterija... nisam nasao nigdje tocan omjer za nasu biljku koliko urina pa cu ovako postavit omjer neki normalan sta sam skuzio da nemozete spaliti biljke a da je djelotvorno gnojivo... 30/1 od 1-2 tjedna.. 20/1 od 2-3 tjedna.. 15/1 od 3-4 tjedna... 10/1 od 4 pa na dalje se moze koristiti jer je 10/1 najcesce koristen i najuncikovitiji omjer... gnojiti svako drugo ili svako trece zalijevanje ovisno o potrebama biljke... neki su se izvukli sa omjerom 8/1 kod jako gladnih cura ali nije nikako preporuceno prelaziti dozu od 10/1 jer ako dodje do pregnojavanja urinom moze jako smrditi i brzo ce doc do nakupina soli u zemlji sto ce uzrokovat probleme tako da pametno! PH Ph vrijednosti ljudskog urina mogu ici od 5 do 8.5 ali najcesce je izmedju 5.5 i 7.5 kod zdravih ljudi sa balansiranom prehranom. Vrijednost od 6 je prosjecna vrijednost. Visoko proteinska prehrana moze spustiti PH ,a vegetarijanska prehrana podize PH vrijednosti. ima jako puno informacija o urinu koje nemogu sve napisati ali sigurno da je diljem svijeta koristen i opce poznatno DOBRO gnojivo! za one znatizeljne neka googlaju malo ;) IZMETI :konjo Zeciji izmet N= 2.4 P= 1.4 K= 0.6 najjaci od zivotinjskih izmeta u svejzem stanju... Kravlji izmet N= 0.6 P= 0.2 K= 0.5 cesto sadrzi sjemenke trave, trebalo bi se prvo odraditi vruci kompost... Nine Steps to Hot Composting - Earth911.com Juneci izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.4 isto sadrzi sjemenke trave, vruci kompost pozeljan ako je svjezi izmet... Kokosji izmet N= 1.1 P= 0.8 K= 0.5 Brzo djeluje, razgradjuje se najbrze od svih izmeta. Koristiti oprezno, moze sprziti, isto tako uzasno smrdi - kompost definitivno preporucen.. Konjski izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.6 srednje vrijeme razgradjivanja... Paciji izmet N= 0.6 P= 1.4 K= 0.5 Ovciji izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.9 Crvlji izmet N= 0.5 P= 0.5 K= 0.3 50% organiskih materijala plus 11 minerala u tragovima. odlican za mlade blijke, nece izgoriti. forma je komposta tako da ne treba radit kompost. Pustinjski aiamiaji izmet N= 8 P= 4 K= 1 sadrzava elementre u tragovima. brzo djeluje, mjesati u zemlju ili kao caj napraviti.. `piljski aiamiaji izmet N= 3 P= 10 K= 1 Fosilizirani golublji izmet N= 1 P= 10 K= 1 sporo ispustanje kroz 3 do 12 tjedana, najbolje koristen kao dodatak za zemlju... Peruanski golublji izmet N= 12 P= 12 K= 2.5 legendarno gnojivo inka. koristi se u zemlji kao dugotrajno gnojivo, ili se caj moze napraviti. preporuceno je da se kompostira bilo koji svjezi izmet prije koristenja iz 2 razloga. 1. da se smanje sanse stetnih patogena. 2. da se izmet razgradi te da su sredstva dostupnija biljci (i zbog mirisa da se smanji) Omjeri svinjskog i ljudskog izmeta nisu napisani zbog visokog postotka stetnih patogena koje sazdravaju... ima jos dosta toga, tako da cu napraviti nastavak poslje nove kad nadjem vremena i nadodati jos neke informacije! drzite se ljudi i zapamtite, organski uzgoj je najzdraviji i najbolji nacin uzgoja ! peace out !
GardenerAMBASADOR

feb 2013.

#4
Nije baa direktno za hranjenje biljaka,ali sam naiaao na temu na stranim forumima da se od mladica vrbe napravi " aj" koji slu~i za: 1. Kloniranje biljki: (kako naae tako i drugih),kao nadomjestak kemijskim preparatima jer sadr~i udio biljnog hormona rasta (mislim da je auxin ) i poti e izbijanje korijena. Samo se umo i u preparat pa u zemlju,ili se par sati ostavi. Za biljke mekae stabljike na kratko,za tvre se mo~e ostaviti par sati. Netko tvrdi da radi,netko da je ok al ne tako dobro kao kemija,a netko je previae skepti an da proba. 2. Pri transplataciji biljaka: mo~e zaljevati s tim " ajem" jer oja ava korijen prirodno i ubrzava njegov razvoj,ato znamo da je jako bitno za naae biljkice. Mislim da je ovo bolja solucija jer sigurno da djeluje, a ako nije toliko jako da uvijek potakne klonove da izbace korijenje, sigurno igraju neku ulogu u zaljevanju i oja avanju korijena. Recept je: Ubrati isklju ivo mlade grane,zelene ili ~ute boje. Skinuti listove ( nemojte ih bacati,ostavite ih za kompost) Nasjei gran ice na komade od 1-2 cm,mo~e i manje,vee nemojte! Staviti 2 aolje gran ica na 3,5 litara vode i ekati dok proklju a Kad proklju a na lagano kr kati jedno pola sata,potom ugasiti i ostaviti 24h Procijediti i koristiti Drugi recept je s tom koli inom kipue vode preliti gran ice kao da pravite aj,i ostaviti 24 sata uz povremeno gnje enje i mjeaanje. Treba netko isprobati i javiti ata i kako da znamo i iz iskustva :)
Smoke_WeedPOZNAVALAC

mar 2013.

#5
mislio sam otvoriti temu, ali onda sam nasao djflyhigh-ov post na koji cu se nadovezati :) Organska prehrana i priprema zemljiata Krv- N= 11 P= 0 K= 0 Ima najvise N od svih organskih materija. Koa ano braano(prokuvano)- N= 1 P= 11 K= 0 Razla~e se sporo. Seme pamuka- N= 6 P= 2.5 K= 1.5 - Riblji otpad- N= 5 P= 3 K= 3 Razla~e se par meseci, povecan ph. Riblja emulzija- N= 4 P= 1 K= 1 Takodje dodat 5% sumpor. Dobar izvor N za seedling. Alge- N= 1 P= 0.5 K= 2.5 Sadr~e 60 mikroelemenata, ubrzavaju rast. Soja- N= 7 P= 0.5 K= 2.5 - Kafa- N= 2 P= 0.3 K= 0.2 Dosta spusta ph. Minerali Zeleni pesak- N= 0 P= 1.5 K= 7 32 mikroelementa, zadrzava vodu. Ljuska od jaja- N= 1.2 P= 0.4 K= 0.1 Sadr~i dosta kalcijuma. Prvo osusiti pa samlesti u prah. Kre njak- N= 0 P= 0 K= 0 Podi~e ph, 65-80% kalcijuma, 3-15% magnezijuma. Drveni pepeo- N= 0 P= 1.5 K= 7 Podi~e ph, sadr~i dosta mikroelemenata. Najbolji pepeo je od bukve. Drobljeni granit- N= 0 P= 0 K= 5 19 mikroelemenata. Kameni fosfor- N= 0 P= 3 K= 0 11 mikroelemenata, razla~e se du~e vreme. Stabljika kukuruza- N= 0.75 P= 0.4 K= 0.9 Razla~e se sporo, treba je usitniti. List hrasta- N= 0.8 P= 0.35 K= 0.15 Razla~e se sporo, treba ga usitniti.
He-ManLEGENDA

mar 2013.

#6
Post o Orgonitu preba en u odgovarajuu temu - https://www.vutra.org/topic/4930-orgonit-alat-za-superjunake/page-2
¤ tweety ¤

mar 2013.

#7
ORGANICS FOR BEGINNERS
BioBud

maj 2013.

#8
puno toga za nauciti :thumb:
CrackmasterISTRAŽIVAČ

maj 2013.

#9
Da vas ohrabrim da je kompost nesto najbolje sto moze zadesiti vasu biljku :) Evo SLUCAJNO dve biljke nisu dobili kompost u zutu posudu a boravile su ZAJEDNO, ponavljam, isti dan su posadjene a cini mi se da su oko njih 7 i nikle isti dan.... Vidite koja razlika ;) ovo je cini mi se 4-ta nedelja... Kompostiranjem cuvamo prirodu a priroda onda cuva nas :) Peace brothers
PowerSeedZMAJ

maj 2013.

#10
fali ti pored jos jedna tega sa komposanom ili teramagmom pa da vidis kako izgleda biljka sa 4 nedelje ;)
metalmaniacZMAJ

maj 2013.

#11
upravo to, moje su u Composani sa 4 tjedna bile visoke po 40 cm...
pocetnickiLEGENDA

maj 2013.

#12
Zanimljivo, imam isto kolegu koji sadi mudonje u obicnu zemlju... sokirao se kad je prvi puta ove godine pomijesao obicnu zemlju + moju composanu + stiropor sto dosada nije nikad. i onda kaze tesko je. Pa normalno da je ako hoces brzo i kvalitetno uzgojiti treba vrhunski humus tj kompost + fem sjeme i sunce. To je sve. Potpisujem metalca ovo za Composanu. Biljci nakrunjeni stiropor omogucava protok kisika po mediju u kojem se biljka uzgaja. Eto nekih caka. I caj od koprive. Moja preporuka za GHE Bio Thrive Grow + Bloom da zelim imati potpuno organski grow to bih koristio.
qwer94ENTUZIJASTA

jun 2013.

#13
Imam nekoliko pitanja u vezi organskih gnojiva i pesticida.... Ljudski urin razrjedjen sa vodom 1:15 se moze koristiti u kojoj fazi i kako ide princip gnojenja i dali moze da se kombinuje sa ostalim organskim djubrivima? Da li moze mlevena ljuska jajeta da se kombinuje sa ostalim organskim djubrivima? Kokosija govanca u kojoj fazi koristiti,kako koristiti i da li kombinovati sa ostalim organskim djubrivima? Kada koristiti govanca papagaja,kako,koja faza i dali kombinovati? U kojoj fazi koristiti gnojivo od kopriva,kako i dali kombinovati? I da li sam izostavio neko a da je dobro?
Gudi

sep 2013.

#14
kokosija govnca u cvjetanju :read: isto tako i papagajeva,a urin nemoras razredjivati mozes i direkt iz pipe :bananica
PowerSeedZMAJ

sep 2013.

#15
:ohno:
S m a kZMAJ

okt 2013.

#16
vrlo je teako dozirati takva gnojiva. Ja ih koristim u outdooru, a moguce da cu jednu biljku testirati i u indooru svom sa svojim organic tea :) recept za moj aj 10 L vode 100g ov ijieg aita 50g kokoajeg aita kopriva 100g vruceg humusa iz komposiata sve to skupa stavim u poroznu vre icu, umo im u vodu i stavim akvarijsku pumpu dan dva. nisam do sada ovo isprobavao u indooru, ali moguce da cu svako 2 zaljevanje testirati jednu biljku sa ovim mixom u outdooru sam ovaj mix bez nekih omjera stavljao...trpao kolko imam NE PREPORU AM OVO RADITI DOK NE TESTIRAM
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#17
Mene zanima koja je razlika izmeu vruih i hladnih gnojiva??
PowerSeedZMAJ

jan 2014.

#18
stajnjaci su obicno vruca gnojiva, prakticno svi sem svinjskog (ovciji, govedji, zeciji, od peradi...)
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#19
u redu, ali ne razumijem koja je razlika, da li trebam stavljati manje ili viae zato jer su ''vrua'' i zbog ega ih se tako naziva?
PowerSeedZMAJ

jan 2014.

#20
"Poznato je da stajnjak sadr~i vrlo malo (ovisi o porijeklu stajnjaka) makro i mikro elemenata koji su potrebni za biljnu ishranu. Njegova uloga je prvenstveno poveanje organske tvari u tlu koja je neophodna za ~ivot makro i mikroorganizama u tlu, a koji su neophodni za uspjeanu biljnu proizvodnju. Ti organizmi u tlu hranjenjem organskom tvari pretvaraju organsku tvar u mineralnu koju biljka mo~e usvojiti. Stajnjak (govei, ov ji ili kozji) mora biti zreo (nakon 3-4 mjeseca je poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci zreo). U prosjeku stajnjak sadr~i; vodu i makroelemente i to 75% vode, 0,5 % duaika, 0,3% fosfora i 0,6 % kalija, 0,07-1,0 % kalcija te 0,06 -0,3% magnezija; te mikroelemente mangan (30-50 ppm Mn), cink (10-20 ppm Zn), bor (3-5 ppm B), bakar (1-3 ppm) i molibden (0,1 -0,2 ppm Mo). Stajnjak ima produ~eno djelovanje i to 3-4 godine, s dinamikom koriatenja od 50% u prvoj godini, 30% u drugoj i 20% u treoj godini."
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#22
a ku~im donekle, treba ga ''ohladit'' da bi bio dobar za ''jest'' hahaha, znai kompostiranjem se vrui pretvara u hladni, a tek onda se gnoji. znai svinjski bi bio dobar i svije~ po tome. jel? Zanima me jel dehidrirani pilei gnoj dobar za cvijetanje?? Naaao sam u jednom du anu, evo ato piae: ITALPOLLINA dehidriran pilei gnoj (4N  4P2O5  4K2O) Poveava plodnost tla Gnojivo koje, zahvaljujui velikoj koli ini aktivnih organskih tvari, obogaen humusom, u kratkom vremenu poboljaava mikrobioloake, fizi ke (struktura i zadr~avanje vla~nosti) i kemijske (udio hranjivih elemenata, poveanje sposobnosti upijanja i kationske izmjene tla) karakteristike tla. ITALPOLLINA je kokoaji gnoj obogaen: hranjivim elemenatima, aktivnim organskim tvarima obogaen humusom (bez stelje, istoe od 95%), mikro elementima i korisnim mikroorganizmima. Gnojivo idealno za regeneriranje i odr~avanje plodnosti tla.
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#24
Da hvala na tome, al problem je ato grow zapo injem za mjesec dana, a tad e biti snijeg.... Pa piae da je npk jednak, svega po 4%, kako je onda jak na duaiku? negdje sam pro itao da kod peradi duaik brzo ''islapi'' A ata je sa pureim? mogu i taj nabavit.
PowerSeedZMAJ

jan 2014.

#25
bilo ovde nekog razgovora https://vutra.org/topic/10446-suseno-kokosje-gnojivo/ chill ti je dao recept, a i na tvom ima sigurno uputstvo, pa radi kako hoces
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#27
Vazno je jer zelim bio grow, jer cu napravit ulje...sad sam u nedoumici oko toga, dal da kupim bio gnojivo ili koristim obican pureci.. J.C. je u jednoj epizodi spomenuo da ako ti treba za lijek da obavezno treba biti bio...jel smije biti kemije ako se dobro flusha ili to nema veze?
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#29
E hvala. Ja sam mislio pognojit kemijom, pa voda, voda, onda flush, pa zatim organsko gnojivo negdje u 45 cvijetanja, Pa dva put voda, pajos jedan flush i onda samo voda..
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#31
znai jedan put plantela cvijet, pa 3. put voda, pa plantela vrt, pa opet 3 put voda,,,,tako nekkako bi ialo? zato jer ve imam plantellu cvijet,..a od zemlje bi imao ssamo compo sanu niata nebi dodavao u nju, jer je ona dobra sama po sebi koliko ujem..
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#33
pa ja si ra unam dr~at ih u vege tri tjedna, a do onda ih netreba gnojit, pa mi po tome ne treba plantela list. ili bi trebao i u cvijetanju kombinirat plantellu list i plantelu vrt? zaboravio sam napomenut da se radi u indoor uzgoju, al ve ste svatili vjerojatno:) '' 1 put plantelu za vege fazu, 2 put plantelu za vrt- bio iz morskih alg, 3 put samo voda. To ponavljas u krugu.'' -jesi li ovdje mo~da zaboravio stavit to ke ili to nebi trebali biti redni brojevi?? jer sad doe kao da tri put zaredom stavljam gnojivo, a 3 put vodu..
Closet freakAMBASADOR

jan 2014.

#35
Pa ko ka~e da imam autose :D haha. Mislim posadit ww i c99 (fem) od svakoga po jedna biljka, a koliko sam uo ww treba malo gnojiva, a c99 malo viae, tako da e i tu biti malo igranja. tvoju taktiku sam sada svatio i pokuaat u je se im viae pridr~avat. poz;)
BIABurazeru

mar 2014.

#36
znaci mogu da uriniram po svojim biljkama prijace im :D gde nabaviti tu silnu zemlju i da li je obavezno kod outdoora stavljati zemlje iz kese..posto kapiram da ce ionako nestati sa ostalom zemljom okolo
seam

apr 2014.

#37
e ljudi napravio sam tekue gnoivo od koprive,pa molim savjet doziranje,itd... imam automatike white widow,super skunk,ak 49,pa u ih prebaciti van za 7 dana :)
BladeZMAJ

apr 2014.

#38
https://vutra.org/topic/2764-bio-uzgoj-gnojiva-i-pesticidi/
crocap11ENTUZIJASTA

okt 2014.

#40
Pozdrav.Evo malo sam ito ovo o bio uzgoju pa bih vam samo nadodao ako ste mo~da uli za proizvod Bio-algen pa koga zanima neka malo provjeri na googlu jer tamo ima sve o njemu i mo~da bi bilo korisno za bio uzgoj vutre.Ina e se bavim maslinarstvom a ovo stalno reklamiraju u asopisu pa sam mislio da malo vidim sa vama ata mislite.
StipeZMAJ

okt 2014.

#41
Po opisu se ne razlikuje puno od Plantelle Vrt. Jedino pise da se ne smije mijesat sa Magnezijem, dok u vecini gonijva koja se korste ima magnezija, pa neznam kako bi djelovalo. Al sve u svemu zvuci ok. Pogotovo sto pise da stvara otpornost biljke na plijesan i gljivice skojima svi imamo problem ove godine :) Probaj na maslinama ili vutri pa javi :D
crocap11ENTUZIJASTA

okt 2014.

#42
A ve sam gotov sa jednom za ovu godinu vanjsko uzgajanje.Ako budem nekako krenuo u indoor onda bi tamo probao vidjet emo.Za indoor sam joa na prou avanju.Ali javit u obavezno.
rtkovski

dec 2014.

#43
pozdrav..ne znam jel ova tema prigodna da pitam..valjda jest...ovako, sinoc sam se malo preletio nakon citanja i stavim meda 2 kaskice i kore od banane isitinim i stavim po zemlji...nakon toga odem i procitam da se med mijesa sa cak 15l vode, pa me sad strah da ce joj ovo biti prejako, cist med i tako to bez vode...ne znam jel se moze sta sje*at tako? ako da, sta bi bilo rjesenje, da isperem ili sta...sori ako sam promasio temu
rtkovski

dec 2014.

#45
hvala drug ;)
PiiAMBASADOR

dec 2014.

#46
citao sam svasta po forumu sad mi na kraju nije jasnom jel vredi da se biljka zaliva sa medom i kada se to radi?
StokaGodinePOZNAVALAC

dec 2014.

#47
Mozes slobodno samo ga razmuti u vodi.. Zlica meda na galon (cca4L) vode.. Jasno ti je da to nije potpuno gnojivo nego sadrzi svakakve minerale u tragovima ovisno od cega je med, vise kao neki dodatak. Vise su seceri iz meda hrana za mikrofloru u tlu.. Nece odmoci ali nece to sad nesto nevjerovatno se dogoditi..
PiiAMBASADOR

dec 2014.

#48
da da kontam, znaci pola kile meda na galon od 4litre, samo me jos zanima u kojoj fazi cvetanja se to sipa? znam da nije osnovno gnojivo, imam pantelu cvet i slavol
StokaGodinePOZNAVALAC

dec 2014.

#49
Ma kakvih pola kile? }lica ili ti ga kaaika na 4 litre vode. Neki melasu stavljaju ili med, a stavlja se nakon zadnjeg flusha ili pred kraj cvijetanja..
PiiAMBASADOR

dec 2014.

#50
ok hvala, sad znam
JovankaISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#51
plantella vrt(organik) kakva je? imam af sorte composana zemlju, zemlju zanima me jel se moze odradit s njom grow i kakva je u usporedbi sa plantellom cvet?
JovankaISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#53
1) imam af sortu i zemlju compo sana, jel taj list onda uopce potreban ak mi je veg 3 tjedna a gnojenje se ne preporuca prva 3,4 tjedna ako imas dobru zemlj? 2) jel uopce valja mjesati organska i minerlana gnojiva? svatko pise svoje, vise ne znas kome mozes vjerovat 3) jel se ne moze grow odradit samo sa vrtom i dodatkom slavola i h202?
trubabubaLEGENDA

mar 2015.

#54
2. cemu, koja je poanta toga? ako ides na organic valjda ti je cilj ne trpat kemiju uopce, bar ja tako vidim. edit: btw budi oprezan ako ides na organic pa stime radit sa H2O2 jer teorija je da unistava i dobre bakterije, a to ne zelis.
JovankaISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#55
poanta toga je cillov post prije: Mozes ga stavljati na po etku growa i na kraju growa. izmedzu ti treba list i cvjet od plantele aha, znaci da ne stavljam h202 ak radim organski il moze jedno eventualno dvaput tek radi sigurnosti da korjen ima dosta kisika?
markokurizarkoAMBASADOR

mar 2015.

#56
Nikako h2O2 jer ce uniatit svaki mikroorganizam u zemlji koje je onda nemoguce povratit,propada cjeli smisao ogranic growa `ta se tice zraka rijesi to sa air-potovima ili platnenim potovima:) i dobrom drena~om Ako mjeaaa mineralna i organska gnojiva onda nemaju smisla organska jer ih mineralna u svakom slucaju *ubiju*.Ja e je od organskog definitivno Neznam koliko kosta ta plantela Znam da bloom i grow od biobizza su po 35kn za 0,5l i izdrzi za nekih 4-5 growa
JovankaISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#58
jel moze netko reci koje org. gnojiv od bb uzet, nisam upoznat sa njima. treba mi samo za cvjetanje, bio bih zahvalana. aha sad sam skuzio bio-grow i bio-bloom?
TarzanZMAJ

mar 2015.

#59
bio bloom je za cvjetanje..
JovankaISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#60
jel mozes reci cemu sluzi bio-grow?
PowerSeedZMAJ

mar 2015.

#61
jel mozes pogledati sta znaci rec grow, ako je vec bloom za cvetanje :)
markokurizarkoAMBASADOR

mar 2015.

#62
najbolje otic na njihovu stranicu i sve ces saznat koje gnojivo za sta uglavnom bio grow ide od faze vegetacije skroz do kraja cvjetanja s time da se bio bloom dodaje u fazi cvjetanja:)
domajalikISTRAŽIVAČ

mar 2015.

#63
kopriva 40% kravlji izmet 30% kokoaji 20% zemlja 10% 5 ~lica aeera ili meda i malo slatke paprike i ~li ica cimeta to stavit sve u kantu,zalijat s vodom,ostavit 2mj da kipi,u zatvorenoj kanti,pa sipat u boce i radit mjeaavinu 1dcl toga,10l vode,jel tko probao ovo,koristio bi za vege fazu
PopeyeAMBASADOR

apr 2015.

#64
Planiram uzet Bio Grow i Bio Bloom od Biobizz-a sa hempatie. Zanima me dal e mi biti dovoljno pakiranje od 500ml za 3 automatika?
markokurizarkoAMBASADOR

apr 2015.

#65
I vise nego dovoljno.Sa 500ml mozes odradit 3 growa mozda i vise
emojrambo

jun 2015.

#66
pozdrav ljudi, evo imam jedno pitanje u vezi gnojiva... dakle, imam ta govna od aiamiaa (guano) i imam toga dosta jer sam bila u apilji koja je staniate tih malih betmena i sad su mi rekli neki ljudi da toga ne smin stavljati puno jer e spaliti biljku, al niko mi ne zna rei koliko to no toga mogu staviti i na koji na in (otopiti u vodi mo~da?), ako je biljka u posudi od 20 litara?
trubabubaLEGENDA

jun 2015.

#68
zavisi ti i u k0jem je stadiju biljka kolko znam.
emojrambo

jun 2015.

#69
zahvaljujem :)
amneziaHazeZMAJ

avg 2015.

#70
pozdrav zanima me za ovaj chilov recept u koji se stavlja kopriva i ostali biljni materijal da li se smje stavit 100g kokosijeg izmeta na 10L vode?
sharpLEGENDA

avg 2015.

#71
moze stari ali onda zdupliras kolicinu vode:thumb:
amneziaHazeZMAJ

avg 2015.

#72
onda ce tako i biti hvala prijatelju
3131011ISTRAŽIVAČ

okt 2015.

#73
Pozdrav, iscitao sam temu od pocetka pa da pitam; -sta je to RSO (mislim da je u vezi sa vodom za zaljevanje) ? -sta znaci 250us/cm (odnosi se na osobinu supstrata za gajenje) ? -sta je to FLASH (cesto spominjano ali nije mi jasno sta predstavlja) ?
StipeZMAJ

okt 2015.

#74
RO = Reverse Osmosis. Prociscena voda preko polupropusne membrane. Najcesce se korsti u hidro uzgoju. EC = Electric Conductivity ilti el. provodljivost mjerena (uS/cm). Takodjer se najcesce koristi u hidro uzgoju a oznacava koncentraciju otopine odn. kolicinu soli/gnojiva u vodi. FLUSH = ispiranje, najcesce prilikom pregnojavanja ili nakupljanja soli. Posuda/substrat se zalije/ispere sa 3-5x puta vecom kolicinom vode od zapremine posude u kojoj je.
*Dimebag*

okt 2015.

#75
Pozdrav ekipa... Zemlju sam pripravio tako da sam je kupio naravno, a kao gnojivo sam odmah sa sela uzeo vreu kompostne zemlje sa njive koju sam dobro pregledao i o istio od nametnika. Kupovnu i kompostnu zemlju sam pomjeaao u omjeru recimo 3/1 zatim po vrhu posipao sa jako jako malo pepela iz pei na drva i zalio da se sve dobro upije. Usporedno s tim, sjemenka se budila u vla~noj vati i papiru. Odmah nakon klijanja sam je stavio u vazu i po ela je lijepo rasti, lijepa i zdrava. Pustila je dva lista i di~e se u vis i br~e od o ekivanog. Pridodajem joj jako puno pa~nje... pazim na vla~nost, temperaturu i svjetlost. Sada me zanima ono najva~nije: s obzirom da je zemlja fino ugnojena ato i sam vidim gledajui njezin nagli rast (toliko da sam ve napravio naslonja e od a kalica jer se pregiba ovisno o smjeru osvjetljenja), koliko esto je potrebno i da li je uope potrebno daljnje gnojenje tj. dodavanje kompostne zemlje? }elim da joj ni ega ne fali i da ima "gospodski" tretman. Hvala vam! :)
iriemanZMAJ

okt 2015.

#76
Daj joj dovoljno svetla za po etak , im tako puca u vis zna i da joj nije ok . Male biljke se ne gnoje jer bi trebalo da ima dovoljno nutrijenata za vegetaciju u zemlji .Taj kompost je rizi an jer ni sam verovatno nemaa pojma koliko ega i u kom odmeru se nalazi u njemu . Zato velika veina ljudi koja radi indoor kupi proverenu zemlju/supstrat i ne boli glava ...Registrovan si na forumu od 2009. morao bi tako neke osnovne stvari ve odavno da znaa .
L0oDZMAJ

okt 2015.

#77
Poz :) Koliko sam skontao,mesao si kupovnu zemlju (no name) i kompost sa sela+ pepeo u malim kolicinama... s obzirom da ti je cura na cackalice,a pitas se sta sta dalje... daj neku sliku ili najbolje da odes u mentorski kutak https://www.vutra.org/forums/mentorski-kutak.60/ nadjes mentora koji ti je voljan pomoci i cepas :) dugo si vremena ovde,obrati paznju gde sta pitas... peace
*Dimebag*

okt 2015.

#78
...jesam, ali niz godina me uope nije bilo ni u vlastitoj zemlji pa tako niti na forumima, nadams e da mi nitko na tome ne zamjera... ugl. posluaat u savjet i izvui najbolje od uraenog. Jedno je sigurno, svijetla ima mnogo. (Y)
StipeZMAJ

okt 2015.

#79
Kakva je rasvjeta? Sto imas od lampi? Nabrojao si tipicne primjere deficita svjetla, a kazes da ima mnogo :)
*Dimebag*

okt 2015.

#80
Preko dana za ovih sun anih dana dobiva direktnu sun evu svjetlost i to joj pru~am maksimalno, a nave er i preko noi koristim standardnu ~arulju od 40W koja zra i iznad nje na nekih 20ak cm... imam i fluorescentnu cjevastu lampu... da neidem u off topic, znam da svijetla nikada dosta, ali nadam se da je dovoljno.
StipeZMAJ

okt 2015.

#81
Savjetovao bih ti da krenes citat forum jer kako si krenuo neces daleko :) Obicne zarulje nemaju neku svrhu u uzgoju. Fluo lampa ako ih je dovoljno i ako ima dovoljno wata mozda i moze za vege. Pogledaj dnevnike uzgoja pa ces vidjet sto i kako. https://www.vutra.org/threads/svjetla-za-uzgoj-tipovi-i-intenzitet.9121/ https://www.vutra.org/threads/vodi%C4%8C-kroz-unutra%C5%A0nji-uzgoj-prera%C4%91eno-2014.7897/ https://www.vutra.org/threads/amaterski-vodic-za-indoor-uzgoj.1365/ https://www.vutra.org/forums/dnevnici-unutra%C5%A1njeg-uzgajanja.62/
*Dimebag*

okt 2015.

#82
...vidim da... hvala.
amneziaHazeZMAJ

dec 2015.

#83
da li je itko od vas cuo za BIOCHAR. nesto kao ugalj(koliko sam shvatio) obogaen gljivicama.na 420 stranici kazu dobijaju 20% vise suhog. pa ako netko zna kako da se napravi ili sta da se kupi bio bih zahvalan. a ako je netko koristio volio bi cuti utiske. ne znam gdje da postam pa sam ovdje odlucio.da sam ga koristio napravio bi novu temu al ovako za jedno pitanje nema smisla
L0oDZMAJ

dec 2015.

#84
Frend,lepo sto si to pitao... koristio sam jednom... to ti je u nase krajeve umur... nisam pravio svoj licno,al sam kupio pekarski... na 10l zemlje sam stavljao lopatu isitnjenog cumura,neku veliku razliku da sam primetio,nisam,al nije ni smetalo biljci(kao gnojivo ga nisam koristio)... :) tvrde da je odlican za vegetaciju,moguce.... ako vec zelis pravitu cumur,imas na google kako napraviti... peace
amneziaHazeZMAJ

dec 2015.

#85
natopi se u tekuce gnojivo i ide 5%.i trebaju da se nekakve kolonije stvore...
L0oDZMAJ

dec 2015.

#86
:) a ima pisano o tome dosta,al eto posto si dao ideju,probaj tako pa javi... ja napisa kako sam ja probao :)
amneziaHazeZMAJ

dec 2015.

#87
evo citam dalje kazu za veoma kvalitetnu zemlju nema neke razlike... budem probao ako se sjetim kad budem sadio
the DreamerLEGENDA

feb 2016.

#88
Vidim jako, jako, jako malo iskustva sa organskim uzgojem na forumu :( i jako rijetko se posta u ovoj temi. Neki strani forumi imaju cijele podforume posveene organskom uzgoju, a kod nas izgleda to joa nije doalo na velika vrata, na ~alost. Organski uzgoj (ne samo vutre ve povra i voa openito) je budunost i mislim da bi smo svi trebali ciljati prema tome. Priroda ima sve ato je potrebno da bi biljke rasle zdrave i bujne, samo im treba pru~iti prave uvjete, napraviti supstrat koji hrani mikroorganizme a time i samu biljku. Prednost toga je ne samo zdravija biljka za konzumaciju, ve i zdraviji okolia na kraju krajeva, a mo~da i najva~nije - okus prilikom konzumacije, za koji svi koji su probali ka~u da je neusporedivo bolji. Vjerujem da e za 10-ak godina kemijski uzgoj biti proalost, nadam se i na ovim prostorima. A do tad.... Ima li mo~da nekih novosti na tom polju, nekih lanova ovdje koji su probali napravit neke svoje mikseve supstrata od sastojaka lako dostupnih kod nas te ih isprobali sa vlastitim biljkama?
L0oDZMAJ

feb 2016.

#89
:popcorn:: ja spremam sad out ceo organic,planiram ga odradit... substrat,pesticidi,gnojiva... hands made... :) i prosle godine je bilo malo organic,malo hemije... al ova ide cela organic :)
the DreamerLEGENDA

feb 2016.

#90
Super, zna i ima nas (bar 2 za sad) :) Bi li podijelio info o sastavu supstrata koji planiraa koristiti? Mislia li sve pomijeaati u supstrat i onda saditi, ili posaditi u neki osnov pa onda raditi postepeno prihranu?
L0oDZMAJ

feb 2016.

#91
Pomesao sam zemlju sa djubrivom golubijim i kozijim... nznm tacno koji mesec... prosle godine... dodacu pri vrhu kompost od lisca,5l pomesan sa 1l vec pripremljene zemlje...(50l ispod pomenute) i direkt tako posadit... a u pola litra cu doma u box odradit 2 nedelje u kompost od lisca... i to je to za pocetak :) a prihranu cu koristit kozije ili konjsko gnojivo vege... a cvetanje golubije... Rustiku kao pesticid u pocetku,uz jos neke pripravke,jos nisam o svemu odlucio... otom potom,dok pocne Out... daj tvoj info o planovima :)
the DreamerLEGENDA

feb 2016.

#92
Super. Moj info o planovima nije tako detaljan jer sam tek po ela istra~ivati. Ono ato mislim za sad da u pokuaati izvesti, je nabaviti neki bazi ni organski supstrat, komercijalni (to zato jer joa uvijek nisam sigurna kako i od koje zemlje ga doma napraviti). To u pomijeaati sa zrelim stajskim gnojem "Ekognojid" (iz Bauhausa), ali vjerojatno u jako maloj koli ini u dodati taj gnoj. U to u joa dodati dolomit (nemam joa pojma gdje ga nabavit :D) te magnezijev sulfat. Nakon toga u izmjeriti pH svega, pa po potrebi dodavat stvari poput pepela, piljevine, sode i ostalih prirodnih stvari kojih se dosjetim, da se pH korigira. Za prihranu u koristiti tekui guano i tekue gnojivo Bioagenasol. Ima ga u HR za kupiti i zvu i odli no. Proizvodi se fermentacijom ~itarica, sadr~i melasu tj. na bazi je aeera i kvasca, ato je odli na hrana za mikroorganizme. A hraniti mikroorganizme je svrha organic growa jer mikroorganizmi onda konstantno proizvode hranjive tvari za biljke. Svrha je dobiti ~ivu zemlju koja se "gnoji sama" i mo~e se koristiti ponovno i ponovno. Ovo je recimo neki moj okvirni plan. A koliko u brendiranog sjemena spiskati za ove eksperimente, to emo joa vidjeti :D :D
the DreamerLEGENDA

feb 2016.

#94
Neka je i deset takvih, ali ako je jedanaesta onako kako treba experiment je uspio i onda se dalj samo dr~ia recepta :) iskustvo ini uspjeh ;)
trubabubaLEGENDA

feb 2016.

#95
recept za super soil postoji pa zast to ne upotrebit, pogotov za pocetnike. ako negde neko nade za kupit dolomite lime iliti agrovapno u HR, molim da napise jer ja neuspjesno trazim vec neko vrijeme.
the DreamerLEGENDA

feb 2016.

#96
@trubabuba Probaj intercal.hr ...ili Euro Sitex, pa javi ;)
klada1115POZNAVALAC

apr 2016.

#97
Preselio sam se blizu ljudi koji imaju konje. Mislio sam sad u 6. mjesecu saditi automatike. Kopat cu rupe cca 30cm duboko i mislio sam na dno pomjeaati konjski izmet sa zemljom...jel ide to za nasu biljku kak bi bila dobra jaka i dala dobar dim :puuuh:: Jel radi ko sa konjskim gnojivom i kak ide ta priprema...ajmo iskustva :razvaljen::
PowerSeedZMAJ

apr 2016.

#98
konjsko je kvalitetnije od govedjeg, samo ta priprema za outdoor je trebala biti odradjena zimus
sbcjeceoLEGENDA

maj 2016.

#99
Ajde ovde da napisem, ne znam da li je negde pominjano, PH vrednost meda je oko 3, sto je dosta nisko. Hocu da kazem dve stvari: prvo mislim da ne bi bilo lose da neko sa ph metrom uradi neki ekpseriment da vidimo koliko bi trebalo da se ph spusta medom a ne nekom kiselinom(sadrzi dosta kiselina ocigledno, ali uz to puno zdravih i dobrih stvari), a druga stvar, otkad sam zalio moju dwarficu sa medom dobila je flekice od preniskog ph-a pa ako neko hoce da koristi med da to ima u vidu :)
ChanZMAJ

maj 2016.

#100
To bi bilo skuplje od biobizz, AN i Hessi-ja zajedno :D:D:D:lol::rasta:
sbcjeceoLEGENDA

maj 2016.

#101
Ne bih se slozio, recimo ja imam med besplatno :D A drugo ja sam svoju biljcicu opekao sa jednom supenom kasikom na litru ili cak litru ipo vode sto uopste nije puno meda.. :joint2:

Odgovaranje na teme dolazi uskoro.