Da li znate ata vam je u vodi?
Poato sam primjetio da dosta ljudi koji po
inju growat, vrlo slabo ili uope ne obraaju pa~nju na kvalitetu vode sa kojom zalijevaju i apricaju biljke, pritom se ~alei na bizarne nedostatke nutrijenata i loae prinose dok je zapravo naj
eai problem lockanja jednog nutrijenta viaak nekog drugog elementa , i poato vjerujem da sigurno nisam jedini koji nije blagoslovljen sa vodom iz pipe koja odgovara ovom naaem hobiju, htjeo bi malo pribli~iti samu
injenicu koliku va~nost u growanju ima najobi
nija voda tj. kvaliteta iste i poznavanje njenog sastava pogotovo kad krene upotreba mineralnih gnojiva.
Da nebi pobrao ne
iju pamet ovo je prijevod a izvor sljedeih informacija je Harley Smith - voditelj istra~ivanja u NPK Industries. Veteran u hidroponskoj industriji, viae od 18 godina iskustva u savjetovanju i edukaciji , slovi kao stru
njak za ishranu bilja i organskih bioloakih stimulansa, te izvoenje istra~ivanja i razvoj novih proizvoda u SAD-u i Europi.
Rezultati testiranja vode mogu pokazati uzgajiva
ima kako prilagoditi svoje hranjive recepte i metode navodnjavanja da bi se doalo do optimalne kvalitete usjeva i prinosa. Da li je voda u vaaem vrtu previae tvrda, previae mekana ili baa idealna?
Bez obzira koju hranjivu formulu koristite, va~no je po
eti sa
istim izvorom vode. To je toliko va~no, da recimo komercijalni uzgajiva
i
esto e imati svoju vodu testiranu prije uope krenu sa izgradnjom staklenika. Ako postoje potencijalni problemi s opskrbom vode, uzgajiva
i se
ak odlu
uju za odabir nove lokacije, umjesto da pokuaavaju ispraviti probleme sa vodom.
Na~alost, hobi uzgajiva
i rijetko imaju taj luksuz selidbe na novu lokaciju samo radi growanja. Dakle, iz tog razloga je joa va~nije za hobiste da identificiraju sve potencijalne probleme sa svojim izvorom vode i poduzmu odgovarajue korake kako bi se dobila najkvalitetnija mogua voda. Ako nikada niste poslali uzorak vode na analizu u laboratorij, mo~da bi bilo dobro vrijeme da to u
inite. ak i osnovna analiza mo~e upozoriti uzgajiva
a na potencijalne probleme. U rukama obu
enih savjetnika, analiza vode e takoer pokazati uzgajiva
ima kako prilagoditi svoje nutrijente za optimalnu kvalitetu i prinos.
Previae tvrda voda
ak i ako analiza vode poka~e da imate tvrdu vodu s relativno visokom razinom minerala, joa uvijek mo~e biti odli
an izvor vode za uzgoj zdrave biljke. Tvrda voda tipi
no ima visoku razinu kalcijevog karbonata i magnezijevog karbonata. Kalcij i magnezij su i bitni elementi za rast biljaka. Tako sve dok nema drugih elemenata u vodi u toksi
nim razinama, voda je pogodna za hortikulturnu primjenu. U stvari, tvrda voda mo~e sadr~ati i tragove korisnih elemenata kojih u
iaim izvorima vode nema.
Za najbolje rezultate bi trebalo koristiti posebno formulirane nutrijente za tvrdu vodu kada se koristi voda bogata kalcijevim i magnezijevim karbonatom. Kako bi se kompenzirao viaak minerala, ti posebno formulirani nutrijenti obi
no imaju ni~u razinu kalcija i magnezija, sa smanjenim razinama sulfata, tako da ti formulirani nutrijenti samo nadopunjuju minerale ve prisutne u vodi.
Laboratorijska analiza vode e takoer pokazati lu~natost vode. `to je vea lu~natost, vei je bufferski kapacitet vode, tj. sposobnost stabilizacije pH. Budui kako se tvrda voda opire promjenama pH, posebno formulirani nutrijenti e obi
no biti kiseliji od onih standardnih. Takoer e imati viae amonijaka u odnosu na nitrate. Kada biljka primi pozitivno nabijeni amonijev ion, korijen po
inje izlu
ivati vodikov ion kao zamjenu, i tako poma~e neutralizirati viaak bikarbonata u tvrdoj vodi.
Jedan od problema s tvrdom vodom je formiranje kamenca. Kada se doda fosforne kiseline (glavni sastojak pH minus solucija) za podeaavanje pH vrijednosti, bikarbonati se razgrade u obliku uglji
nog dioksida i vode, ali taj dodatni fosfor mo~e reagirati s kalcijem i formirati kalcij fosfat. Kalcij fosfat je ono od
ega su nam kosti napravljene, 95% je netopljiv u vodi. Dakle, kalcijev fosfat
esto se javlja kao otpadak iz hranjive otopine i manifestira se kao kamenac. Nakon ato se formira kamenac, i kalcij i fosfor postaju nedostupni biljci.
Kamenac se lako mo~e sprije
iti dodavanjem male koli
ine smjese aminokiselina u tvrdu vodu. Aminokiseline poma~u u uklanjanju kalcijevih iona iz vode tako da se pri
vrste na njih kao kand~e ( kemijski spoj zvan kelate;eng.chelate), i tako sprije
avaju reakciju s fosfornom kiselinom, a kalcij ostaje topljiv. Neke aminokiseline takoer stimuliraju korijenske stanice za bolji protok kalcijevih iona,
ime kalcij bude preuzet od biljke tisue puta br~e nego ato se to deaava u jednostavnom procesu osmoze (sposobnost biljke da pumpa vodu i hranjive tvari od korijena do vrha listova). Rezultat su ja
e biljke s ja
im stani
nim membranama i poboljaanom otpornoau na temperaturne stresove i bolesti.
Meutim, nisu svi izvori tvrde vode dobre za biljke. Ako je voda previae tvrda, ili ako analiza vode pokazuje toksi
ne razine elemenata u tragovima kao ato su natrij, klorid ili bor, vodu treba filtrirati ili obraditi reverznom osmozom.
Previae mekana voda
Neki uzgajiva
i rijeaavaju problem kvalitete vode koristei samo filtriranu vodu. Reverzna osmoza (RO) uklanja sve mineralne ione iz vode, i tako startaju s potpuno
istom vodom. Prema tome, ako koristite RO filtar, svi bitni elementi moraju doi iz naaih hranjiva, a ne sa izvora vode, tako stvarajui savraenu kontrolu i ravnote~u minerala za rast biljaka.
Postoji, meutim, nekoliko nedostataka RO vode. Ona je toliko
ista da su svi bikarbonati uklonjeni iz nje. Dakle, RO voda ne pru~a sposobnost bufferiranja na promjene pH. Tijekom brzog vegetativnog rasta, kada biljke preuzimaju razmjerno puno nitrata, pH mo~e brzo sko
iti prema gore; a tijekom cvatnje, kada biljke preuzimaju viae kalijevih iona, pH se mo~e naglo sruaiti. Ekstremne promjene u pH mogu negativno utjecati na rast biljaka. Na primjer, ako pH sko
i iznad 6.5, ~eljezo polako postaje nedostupno za biljke, a kako pH i dalje raste, svi bitni metalni ioni postaju nedostupni. Kako nedostaci nutrijenata napreduju, biljka po
inje stagnirati i njezin prirodni otpor na stres uvelike je ote~an.
Da bi znali za sigurno da li je RO voda prava stvar za vas, potrebno je poslati uzorak vode u laboratorij na analizu ili izvraiti to jednostavnim kunim testom koji se mo~e kupiti i u duanima hidroponike. Ako analiza pokazuje da se
ak i jedan element pribli~ava toksi
noj razini, RO filter svakako se preporu
uje. RO takoer se preporu
uje za bilo koju aplikaciju, gdje se koristi omekaavanje vode. Omekaiva
vode uklanja ione kalcija i magnezija iz tvrde vode, ali zamjenjuje ih s natrijevim ionima,
esto u toksi
nim razinama. Ako razina natrija prelazi 50 ppm, biljke nemogu postii svoj pravi genetski potencijal. Takoer treba biti svijestan da pitka voda nemora nu~no biti dobra i za biljke, upravo recimo zbog natrija kojeg je u pitkoj vodi dozvoljeno u koncentracijama do 200ppm, ato je neki standard.
Idealna voda
Najbolje bi rjeaenje bio mix RO vode s vodom iz slavine i tako napraviti
istu vodu sa upravo dovoljnom koli
inom pH bufferskog kapaciteta. Ne samo da e vam poboljaati izvor vode za biljke, ve e takoer produ~iti vijek trajanja vaaeg filtera. Na primjer, ako analiza vode poka~e da mo~ete idealnu vodu dobiti sa 50:50 mjeaavinom RO i vode iz slavine, mogli bi udvostru
iti vijek trajanja filtera, a zapravo poboljaati kvalitetu vode za svoje biljke.