Post je prevod https://www.vutra.org/topic/10017-a-critical-look-at-preharvest-flushing/ c/p s http://www.skunkskool.com/showthread.php/6606-A-critical-look-at-preharvest-flushing
KRITIKI POGLED NA ISPIRANJE (FLUSHING)
Flushing pred berbu je kontroverzna tema, a on bi trebao poboljaati kona
ni okus kanabisa i to tako da se biljci na kraju dodaje samo voda ili tako da se biljka obilno ispire zadnjih 7-14 dana cvatnje. Iako mnogi uzgajiva
i tvrde da to ima pozitivan u
inak, drugi vele da nema utjecaja ili
ak sugeriraju da flushanje smanjuje prinos i kvalitetu.
Flushanjem se ispiru nutrijenti iz zone korijena, dolazi do njihovog nedostataka i biljka je primorana iskoristiti nutrijente koje je prije asimilirala i koji su pohranjeni unutar nje.
Donedavno se mislilo da se svi nutrijenti apsorbiraju iz zone korijena kao ioni minerala, no novija istra~ivanja pokazuju da je korijen sposoban apsorbirati kompleksne organske molekule (npr. aminokiseline) direktno, tj. zaobilazei proces mineralizacije.
Glavni procesi kojima biljka prima nutrijente:
1) aktivni transport biljka koristi energiju (ATP) za primanje odreenih tvari, to je donekle selektivan proces. Poato se nemo~e micati biljka se tako prilagoava svojoj okolini.
2) pasivni transport biljka prima tvari difuzijom iz podru
ja viae koncentracije u podru
je ni~e
3) aktivni transport endocitozom unoaenje velikih molekula aktivnim sudjelovanjem membrane
Biljke gnojene umjetnim gnojivima jednako kao i one gnojene organski tvari iz tla primaju viae-manje na jednak na
in, zato se nemo~e rei da jedne treba ispirati, a druge ne. Na kona
ni okus i aromu kanabisa utje
u mnogi faktori: balans i koncentracije nutrijenata kroz cijeli ~ivotni ciklus biljke, proces suaenja, cureing, razni okolinski faktori...
Kratak pregled va~nosti makronutrijenata:
N duaik je bitan za izgradnju aminokiselina, proteina i klorofila
P fosfor je potreban za pravilno funkcioniranje fotosinteze, te za rast
K kalij se koristi u formiranju aeera i akroba, takoer aktivira enzime
Mg magnezij aktivira enzime i va~an je dio klorofila
Ca kalcij se koristi u podjeli i rastu stanica, te je potreban za formiranje stani
ne stijenke
S sumpor je sastavni dio aminokiselina i proteina
Biljke zahtjevaju i elemente u tragovima: bor, klor, bakar, ~eljezo, mangan, natrij, cink, molibden, nikal, kobalt, i silicij
Cu, Fe i Mn koriste se u fotosintezi, a Mo, Ni, Co su odgovorni za pokretljivost N u biljci. B je va~an za reprodukciju, a Cl poti
e formiranje i razvoj korijena. Na utjee na gibanja vode u biljci, Zn je potreban u enzimima i auksinima, i Si poma~e u izgradnji ja
ih stjenki koje su otpornije na toplinu i suau.
Iz ovoga mo~ete dobiti ideju o tome koliko i kako su razli
iti elementi meusobno povezani u metaboliti
kim procesima u biljci, te da
esto ovise jedan o drugome.
Mobilnost nutrijenata u biljci
U biljci postoje 2 glavna provodna tkiva:
ksilem koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena
floem koji provodi asimilate nastale fotosintezom
Voda i mineralne tvari se apsorbiraju kroz korijen, onda se transportiraju prema gore do pojedinih grana i listova ksilemom te tamo sudjeluju u fotosintezi i ostalim metaboliti
kim procesima. Iako se ksilemom mogu premjeatati organske tvari floem je puno bolje prilagoen za njihov transport.
Organske tvari koje nastaju u liau transportiraju se floemom gore i dolje po biljci do podru
ja u kojem su potrebne. Te organske tvari su: aeeri, organski duaini spojevi (aminokiseline, amidi, derivati uree, hormoni, proteini...)
Nisu svi nutrijenti unutar biljke mobilni.
N, P i K smatramo mobilnim elementima oni se mogu kretati ksilemom i floemom gore i dolje po biljci. Nedostatak istih primjeujemo najprije na starijem liau.
Ca, Fe, Zn, Mo, B, Cu, Mn smatramo imobilnima, kreu se samo prema gore ksilemom. Njihov nedostatak najprije primjeujemo na novom liau.
Organele za pohranu tvari
Soli i organski metabolite biljka mo~e pohraniti u organelama od kojih je vakuola najbitnija, ona mo~e predstavljati i 90%
volumena stanice. U vakuoli se nalaze aeeri, polisaharidi, organske kiseline i proteini.
TRANSLOKACIJA
Objasnili smo osnove, a sada pogledajmo sam proces translokacije, tj. premjeatanja hranjivih tvari unutar biljke. Trebalo bi biti jasno da se samo pokretljivi elementi mogu transportirati kroz biljku i to floemom.
Nepokretni elementi nemogu se premjeatati i biljka ih viae nemo~e koristiti u daljnjim metaboliti
kim procesima ni za rast.
Flush, tj. ispiranje izaziva pomanjkanje nutrijenata u zoni korijena, pa translokacija elemenata poma~e da sama biljka pre~ivi.
Translokacija je transport asimilata iz njihovog izvora (starije liae, gdje su nastali i gdje su pohranjeni) do tamo gdje su potrebni (novi vrhovi, novo liae...).
Translokacija se mo~e primjetiti drugog dana od po
etka flushanja kada donje liae po
inje ~utiti i umirati.
Novo liae, tj. ono u razvoju (liae iz vrhova, kalikse) biljka ne koristi kao izvor asimilata, oni su sinkovi, tj. tamo se asimilati translociraju. Promjene i deformacije koje se primjeuju na novim djelovima biljke rezultat su nedostatka ostalih imobilnih elemenata.
Na~alost neki metaboliti
ki procesi u biljci se nemogu viae odvijati poato elementi potrebni za njih nisu viae dostupni, tj.imobilni su. U te procese spadaju i procesi s duaikom i fosforom koji utje
u na aromu i okus.
Biljke duaik koriste za izgradnju proteina. Enzimi brzoreduciraju nitratni N (NO3-) u amino oblik koji je sastavni dio aminokiselina. Aminokiseline su sastavni djelovi proteina i enzima koji kontroliraju sam rast i razvoj biljke.
Sumpor S i kalcij Ca aktiviraju i izgrauju proteine, te tako smanjuju nitrate u biljci.
Viaak nitrata u biljci veinom je rezultat nebalansiranog gnojenja, a ne samog viaka duaika.
`to se dogaa kad ispiremo:
Ispiranje ozbiljno stresira biljku koja se mora boriti s nedostatkom hranjiva u va~nom djelu svog ciklusa (~ivota).
Velike razlike u koncentraciji otopljenih tvari u zoni korijena stresiraju korijen, te mogu nastati i fizi
ka oateenja istog.
Mnogi imobilni elementi viae nee biti dostupni za daljnje metaboliti
ke procese.
Gubimo starije listove (smanjivanje fotosinteze), a oateenja (deformacije zbog nedostataka) su vjerojatna i na novim izdancima.
Uzgajiva
bi trebao educirano reagirati na potrebe biljke. Nebalansirani nutrijenti, previae i premalo istih trebalo bi izbjegavati bez obzira jeli izvor tih nutrijenata organski ili kemijski.
Doze gnojiva trebalo bi sustavno smanjivati kako se i potreba prema njima smanjuje kasnije u cvjetanju.
Bilo kakav stres trebalo bi reducirati koliko god je mogue, te ako je tako kroz cijeli ciklus biljka nebi trebala sadr~avati
poviaene koncentracije nutrijenata.
Autoru nezvu
i vjerojatno da se vee greake u uzgoju mogu ispraviti ispiranjem.
Suaenje i (kvalitetan) curing dokazano imaju velik utjecaj na aromu jer se tim procesima razgrauje klorofil, te se akrobovi pretvaraju u aeere. Mnoga svojsta koja se pripisuju neflushanom kanabisu rezultat su nebalansirane i neodgovarajue gnojidbe, te neadekvatnog suaenja i curinga.