VUTRA
ForumUzgajanjeUnutrašnji uzgojFolijarna prehrana
LEGACY

Folijarna prehrana

20 odgovora4,316 pregleda
EaglePOZNAVALAC

sep 2016.

#1
Sli nu temu nisam naaao na forumu, a verujem da su mnogi zainteresovani. Poato ne znam niata o tome, otvaram diskusiju na ovu temu. Podelite svoje znanje i iskustvo ;) Ako sli na tema postoji, neka ova ide na graveyard.
PowerSeedZMAJ

sep 2016.

#2
evo par informacija sa neta, nemam sta puno dodati :) "Folijarna ishrana je prihrana biljke preko lista i ona ne mo~e zameniti osnovnu (startnu) prihranu, ali omoguava najekonomi niju i najbr~u primenu. " Prijem hrane putem lista je 3-4 puta br~e nego preko korena. Koren prima hranu selektivno (rastvorene mineralne materije u vodi, odnosno soli prvo disosuju) Usvajanje mo~e biti pasivnio i aktivnio, ato prvenstveno zavisi od metabolizma biljke, koncentracijj soli i selektivnoj propustljivosti elijske membrane korenovih ~ilica), razvijenostikorena, pokretljivost jona soli u tlu, i dr. " U slu aju nedostatka nekog elementa u biljci, folijarna prihrana omoguava brzu nadoknadu unutar biljke. " Ovim na inom se esto koristi prihrana pojedina nim elementom. " Veina folijarnih ubriva je kompatibilna sa veinom pesticida, te se mogu koristiti u sadejstvu na zaatitit od bolesti i ateto ina. " Prihrana ne zavisi (puno) od koli ine padavina, pa se esto koristi u suanim periodima. " Potrebno je dosta manje ubriva, folijarnom prihranom negoli osnovnom (u koren). Azota 4 puta manje, Magnezijuma 50 puta, Cinka desetak puta, Gvo~a 100puta, Bora pet puta itd. Folijarna prihrana ima veliki potencijal u primeni i razvoju biljaka. Sve minerale biljka uzima u obliku JON-a,.. neki joni su preveliki da bi ih efikasno absorbovala opna elije korena, pa je mnogo bolje, de ih biljci ponudimo preko liaa." "Folijarna prihrana  Dobar program ishrane biljaka i kvalitetno te no ubrivo omoguava da se predupredi nedovoljna ishrana i pojava simptoma nedostatka hraniva makro i mikro elemenata a samim tim i obezbedi o ekivani prinos. Folijarna prihrana preko lista je do sedam puta efikasnija od ishrane preko korena. Mlado liae  fizioloaki aktivno brzo usvaja i sprovodi usvojena hraniva u druge delove biljke dok je koren esto nedovoljno razvijen ili slabo obezbeen pristupa nim materijama. Te na dubriva trebaju da budu kvalitetna visokokoncentrovana bez prisustva hlora i teakih metala. U veini to su kompleksna NPK te na ubriva sa dodatkom gvo~a i ostalih mikroelemenata u helatnom obliku namenjeno prihrani voa, povra, cvea, travnjaka, ukrasnog ~bunja i ratarskih useva. Azot (N) uti e na bujnost lisne mase, razvoj korenovog sistema i stabla. Zna ajno poveava prinos povra, naro ito onog sa mnogo liaa. Fosfor (P) obezbeuje br~e sazrevanje plodova, a period sazrevanja se skrauje za 8  14 dana. Kalijum (K) deluje na bolje formiranje cvetnih pupoljaka, zametanje plodova, kao i njihov kvalitet. Prihrana se vrai u toku vegetacije, posle cvetanja, u razmacima od oko 15 dana, zalivanjem ili folijarno. Folijarnu prihranu obavljati po tihom vremenu, po obla nom danu, ali uvek pod jakim pritiskom, da bi se list ato bolje nakvasio. U toku intenzivnog rasta biljke koristiti preporu ene doze zavisno od biljne vrste. Oateene biljke od insekata, suae, grada ili mraza prilikom primene pesticida obavezno prihraniti te nim ubrivom koje e pospeaiti oporavak biljke. Meaanje pesticida i te nih dubriva se mo~e obaviti osim preparata na bazi sumpora, bakra i alkalnih meaavinih kre a, i to voda - te no dubrivo - pesticid. Te na ubriva se potpuno rastvaraju u vodi ne kristaliau samim tim se mogu nesmetano koristiti u sistemima za navodnjavanje (kap po kap) i to u koncetraciji 0.1 i viae." "Folijarna prehrana ima ogroman zna aj koji le~i u tome ato hranivo brzo dospeva do hloroplasta u listovima gde se vrai proces fotosinteze. Stepen iskoriaenja hraniva unetog na ovaj na in je izuzetno visok. Nedostaci pojedinih hraniva esto se javljaju kao posledica nemogunosti korena da usvaja dovoljne koli ine hraniva (u slu aju oateenja ili bolesti korena ili ako postoje uslovi koji uti u na slabo usvajanje ili potpuni prestanak usvajanja hraniva iz zemljiata preko korena, kao i usled poremeaja vodno-vazduanog re~ima, nepovoljne pH vrednosti, niske ili visoke temperature zemljiata, ispiranja hraniva iz orani nog sloja, fiksacije pojedinih hranljivih elemenata, antagonizma meu pojedinim jonima i dr). Folijarna prehrana poma~e brzo i kvalitetno otklanjanje nedostataka kalcijuma, magnezijuma i mikroelemenata (bora, gvo~a, cinka, bakra, &). Neki elementi (npr. kalcijum, gvo~e, bor) su slabo pokretni ili gotovo nepokretni i veoma sporo se transportuju kroz biljku, tako da esto dolazi do pojava nedostataka tih elemenata iako ih zemljiate sadr~i u dovoljnoj koli ini, pa se otklanjanje nedostataka ovih elemenata vrai upravo ishranom preko lista. Folijarna prehrana se preporu uje i u slu aju pojave oateenja koja su izazvana vremenskim nepogodama (kiaa, grad, vetar) ili oateenja od bolesti i insekata kao i fizioloaka oateenja (sun ane pege). Prednost folijarne ishrane je i to ato je ovu meru mogue izvoditi i viae puta u toku vegetacije, tako da se mo~e uticati na opatu kondiciju i stanje useva, poveanje prinosa i poboljaanje kvaliteta povra kao i poveanje otpornosti na bolesti i ateto ine. Meutim, folijarna prehrana ima i svoje loae strane. Jedan od osnovnih nedostataka folijarnog ubrenja jeste ato se na ovaj na in dodaju male i nedovoljne koli ine hraniva koje ne mogu da zadovolje ukupne potrebe biljaka. Takoe, nepa~njom, poveane koncentracije rastvora hraniva mogu da dovedu do stvaranja o~egotina. Protivnici ovakvog vida ishrane biljaka isti u i visoke troakove proizvodnje koriaenjem folijarnih ubriva. Meutim, ovakve kritike su bez osnova, pre svega, zato ato folijarna ishrana nije, niti treba da bude, osnovni ili jedini na in ishrane biljaka, ve je treba posmatrati kao dopunsku ishranu, odnosno, agrotehni ku meru koja omoguuje brzo i efikasno delovanje u cilju korekcije ishrane biljaka, tj. folijarno ubrenje treba i mora da se kombinuje sa osnovnim ubrenjem kao i redovnom prihranom. `to se ti e poveanja troakova proizvodnje oni se zna ajno smanjuju ako se folijarna ishrana kombinuje sa drugim agrotehni kim merama pre svih zajedno sa aplikacijom sredstava za zaatitu bilja. Folijarna ubriva se mogu kombinovati sa svim preparatima za zaatitu sem sa bakarnim preparatima, i sa preparatima na bazi sumpora."
1310ZMAJ

sep 2016.

#3
Hvala Power, enciklopedijo :sun2:da te nema, trebalo bi te izmislit.
i33iAMBASADOR

sep 2016.

#4
Ako biljke poka~u da su gladne a nije vrijeme za prihranu putem korjena (svako drugo zalivanje jeli) onda malo poprskam listove dosta razbla~enim koncentratom gnjojiva (oko 1/3 preporu ene doze) da bi izbjegao pregnjojavanje supstrata i potrebe za fluaanjem jer me to straano pila. Uostalom razli ite sorte imaju druga ije potrebe za hranom pa ako ih imam viae onda folijarno dohranim one kojima treba.
hazeriZMAJ

sep 2016.

#5
Folijarna ishrana predstavlja usvajanje hranjiva putem nadzemnih kanala(listova i stabiljke).Biljke usvajaju hranjiva otopljenja u vodi u odredenim koncetracijama.Upotreba folijarnih gnojiva u vrtlarstvu sve je vise raspostranjena buduci da su ta gnojiva ekoloski prihvatljiva i ciljano usmjerena jer se direktno usvajaju u organizam u ogranicenim kolicinama u usporedbi s gnojivima preko tla.Medutim,postoje mnoge nepoznanice vezane uz folijarnu gnojidbu zbog nepoznavanja mnogih cimbenika koji utijecu na usvajanje hranjiva. Ucinkovitost folijarnog hranjiva procijenjuje sa na temelju usvajanja i pristupacnosti hranjiva,redukcije fitotoksicnosti,smanjenja nedostataka,utjecaja na fizioloske procese i na urod i kvalitetu.Ucinkovitost folijarnog gnojenja moze biti izvanredna kada se primjenjuje na biljke sa nedostatkom odredenih hranjiva.U danasnje vrijeme postoji sve veci trend upotrebe folijarnih hranjiva koje karaktezira mala floemska mobilnost kao sto se kalcij,bor,zeljezo,manga i cink.Folijarna gnojidba se primjenjuje kao nadopuna gnjojidbi preko tla i kao alternativno gnojidba u uvjetima kada biljka pokazuje najvece potrebe za hranjivima ili u uvjetima nedostatka hranjiva u tlu.Obzirom na niske stope usvajanja folijarnih hranjiva,raspon koncetracije hranjiva kod folijarne primjene je veci u odnosu na primjenu preko tla.Potreba biljke za makrohranjivima nece biti ispunjena samo sa folijarnom gnojidbom jer biljka treba makrohranjiva u vecim kolicinama.Primjena previsokih koncetracija moze donjeti ostecenje lista prilikom folijarne gnojidbe.Iz dosadasnjih istrazivanja o folijarnoj gnojidbi nije moguce utvrditi optimalnu koncetraciju primjene nekog hranjiva jer je raspon koncetracije hranjiva vrlo sirok.Unatoc povecanom riziku pojave fitotoksicnosti postoji zajednicko uvjerenje da ce vece koncetracije folijarnih otopina osigurati bolju reakciju biljaka.Okolisni cimbenici kao sto su temperatura,vlaznost i svijetlost utijecu na retenciju otopine na povrsini lista,usvajanje i distribuciju hranjiva. Adekvatna primjena utijece na ucinak folijarne gnojidbe.Ako je lisce vlazno postoji mogucnost za odbijanje ili ispadanje otopine sa lista.Velicina kapljica i brzina distribucije odreduju retenciju otopine na biljci.Bolje prikrivanje ce se postici sa manjim kapljicama koje se duze zadrze na lisnoj povrsini. Ja sam folijarno tretirao biljke sa Epsom soli kada mi je lisce pozutilo nakon pocetka cvijetanja i bio sam iznenaden sa brzinom oporavka.Tako da preporucujem svakome da prouci djelotvornost Epson soli na biljkama i folijarno tretiranje biljaka uopce. Epson sol(gorka sol)mozete naci u svakoj ljekarni i nije uopce skupa.To je uobicajeno gnojivo medu vrtlarima jer je jednostavan za koriscenje i sigurniji od mnogo kemijski preradenih gnojiva.Epson sol je magnezijev sulfat.Upotrebljava se tako da se cajna zlicica otopi u mlakoj vodi(1 litra) i dobro posprica po biljkama kada je vrijeme "mraka".Rezultati se vide kroz jedan dan.Epsom sol cemo koristiti kod biljaka koje pokazuju zastoj u razvoju i kada stari listovi pocnu zutiti.Kako bi izbjegli zutilo na listovima tj. nedostatak dusika u prijelaznom razdoblju kada biljka krene cvijetati jednom bi bilo dobro tokom vegetacije naspricati biljke.
grisnakZMAJ

okt 2016.

#6
Nisam naaao baa tu Epsom sol, ali sam naaao ovu... nadam se da radi isti posao, jer dodajem folijarno sol radi manjka magnezija...
hazeriZMAJ

okt 2016.

#7
Dobra je:thumb:
JojomanZMAJ

apr 2017.

#8
Zanima me mogu li dati biljki u sredini cvjetanja folijarno gnjojivo s makro NPK 5-46-6 i microelementima u tragovima na kojem piae da se daje i preko korjena i folijarno ako sam joj prije 3 dana dao punu dozu preko korjena NPK 4-6-8 gnjojiva na kojem piae da se daje isklju ivo preko korjena? Ili joa jedno pitanje, mogu li joj dati ovo s NPK 5-46-6 preko korjena sada 3 dana nakon ato sam joj dao 4-6-8 na kojem piae da se daje svako 10 dana? Da li u tako pregnjojit biljku?
StipeZMAJ

apr 2017.

#9
U pravilu mozes dati, ali nema potrebe i nije bas pametno ako si prije 3 dana dao full dozu. Ja se ne bi igrao sa folijarnim u cvjetanju ako mozes gnojit preko zemlje.
JojomanZMAJ

apr 2017.

#10
Hvala Stipe, pitao sam to jer imam ovo gnjojivo s jako velikim postotkom fosfora, znao sam da se fosfor daje pred cvjetanje ali nisam znao svrhu. Tek sad sam pro itao post od Powerseeda gdje piae da fosfor ubrzava cvjetanje 8-14 dana,a budui da ova moja ww ima skoro ve 2mj i jakoo sporo cvjeta pomislio sam da bi mi to pomoglo.al necu,poslusat cu tvoj savjet. Nisam imao pojma da je folijarna prehrana tako efikasna,mislio sam da je to samo u iznimnim situacijama dodatak redovitoj prehrani preko korjena. Imam 2klona koji su nakon 10dana pustili male dla ice koje su samo u vodi vidljive,prekju er sam ih u male potove stavio pa cu sad ovo znanje iskoristit na njima jer korjen o ito joa nema sposobnost upijanja nutrijenata
Milan Trebinje

jun 2020.

#11
Ja folijarno prskam gnojivo od koprive. U po etku u odnosu 1/50(prve dve nedelje) a kasnije 1/40, (10 dana) 130(10 dana) i do cvetanja 1/20. Rezultati su vrhunski

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se