Svo zadovoljstvo growanja, iskustvo, entuzijazam i znanje o ovom hobiju- dugujem Vutra org. forumu. Iako nisam siguran da li je moj doprinos konkretan i dovoljan, uvek sam imao potrebu ovde da podelim svoje misli, iskustvo i zadovoljstvo iz svakog uspeano odradjenog growa.
Ovoga puta, pod utiskom pozitivnih mialjenja o mom prethodnom growu (ScrOG, 600w, 1x1m), ~elim da napravim jedan li
ni osvrt na taj na
in uzgajanja i da, umesto
isto tehni
kih, banalnih, shematskih i egzaktnih pitanja, uka~em na suatinsku fleksibilnost i kreativnost ove pri
e, gde se pre stavljanja simbola "ScrOG-a" -mre~e, u prvu misao, mora krenuti od jednostavnog orua i tvorca kona
nog izgleda biljke- Logike.
To zna
i da ovaj tekst nije moj pokuaaj "step by step" vodi
a kroz ScrOG, ve ukazivanje na osnovne i opate principe za koje smatram da su najbitnije karike u svakoj metodi da bi se doalo do ~eljenih rezultata.
Naj
eae postavljano pitanje je: Kada staviti mre~u?
To je " preskakanje sredine terena" fudbalskim re
nikom govorei.
Ima va~nijih i pre
ih pitanja.
U zavisnosti od prostora i vremenske ograni
enosti za grow odlu
ujemo se i za vrstu treninga.
Ukoliko se radi o veem prostoru (100x100cm na primer), onda je logi
no viae imati topiranja i Fim-a, samim tim i viae potrebnog vremena, kasnije postavljanje mre~e, ali i viae ozbiljnih grana koje e tu mre~u popuniti.
Kod manjih prostora nema potrebe za tolikim "seckanjem" jer dobar Lst od po
etka mo~e da napravi odli
nu bazu biljke i br~e postavljanje mre~e nego kod Hst-a. Dakle, mislim sa se sa tom logikom ne mo~e pogreaiti.
Niko ne mo~e u milimetar i sekund znati kada je ta
no vreme za odredjene postupke tokom rasta biljke, jer naravi biljaka su razi
ite kao i kod ljudi.
Kada o govorimo o dugoj vegetaciji i topiranju i fim-u kao o osnovnim treninzima, mislim da je veoma bitno pustiti biljku par nedelja da na miru napravi prvih aest spratova, oja
a i dobro pusti koren, a onda da se topira ni~e iznad treeg ili 4. sprata.
Ako planiramo krau vegetaciju, onda tu prestajemo sa seckanjem,
ekamo da nove grane krenu i ve tada mo~e da se postavi mre~a da bi se te dve glavne grane usmeravale dalje ispod mre~e, taman dok one sporedne stignu na red za savijanje.
Igra je takva da sve zavisi koliko vam je igraliate. Kod prethodnog ScrOG-a, prvo topiranje podrazumevalo je topiranje 80% grana. Zatim u sledeem krugu (najmanje desetak dana kasnije) neato sli
no. Kod takvog igranja potrebno je viae vremena da se dobije kona
na slika, ali kada se na kraju postavi mre~a, baza biljke je toliko postala razgranata da mo~e da popuni i do 70% mre~e. Ono ato je kod ove metode najbitnije je da su grane koje izlaze iz mre~e najveim delom "glavne" grane, dok se kod "br~e" metode sa Lst-om, mre~a popuni sporednim granama.
Ono ato ~elim da vidim na kraju growa je gomila tvrdih vrhova nalik na klasove kukuruza koji se jedva dr~e uspravno na mre~i, sabijeni jedan uz drugog...
Za tako neato potrebno je vreme, obezbevanje osnovnih uslova u boxu i dobra procena potencija biljke. Uzalud se tokom vegetacije treninzima napravi mnogo grana ako precenjivanjem prostora u cvetanju njihov potencijal ne bude ostvaren usled premalo prostora. Zato je bolje, ako nismo potpuno sigurni, da ranije prebacimo jer e viae prostora prijati i biljci.
Scrog je princip ciljanog usmeravanja energije u cvee. To se posti~e na dva na
ina:
1. Pru~anjem iste koli
ine svetlosti svim granama.
2. Kvalitetno odradjen lollipopping, ato podrazumeva detaljno o
iaen prostor ispod mre~e. Ja ga radim postupno u viae navrata, ali glavno
iaenje odradim desetak dana od prebacivanja na 12/12h.
Dakle, sve ato dolazi korisno iz zemllje na taj na
in odlazi direktno u cvee iznad mre~e. Takodje, sva svetlost isporu
ena je tamo gde treba i nema uzaludne jurnjave popcornova za komad te energije.
Kada je mre~a u pitanju, volim nisko postavljenu mre~u ato varira od okolnosti, ali nekih 30-ak cm od ruba posude mi deluje sasvim adekvatno, estetski i funkcionalno. Jer sasvim je dovoljno prostora, vazduh cirkuliae, vei broj manjih grana stigne iznad mre~e, pa je i manji broj
upanih gran
ica, a samim tim i koli
ina ukupnog stresa za biljku. Sa druge stane, lepae izgleda, ako se ja pitam.
Ostale stvari: veli
ina posude, tip svetla, prostor itd., odredjuju se prema opatim ustanovljenim standardima vezanim za uzgoj trave.
To su moja uopatena zapa~anja u okviru kojih je mogua beskrajna improvizacija da biste na kraju dobili viae, lepae i kvalitetnije.
Naravno da ima mnogo detalja o kojima bi se moglo razgovarati, ali o svemu tome mo~e usputno. Sada je vreme za duvanje. :)
Za kraj ove pri
e ostavljam svoje fotografije iz procesa zvanog ScrOG. (mazar extra, 600w, 100x100) od po
etka do kraja. :razvaljen:::respect::vutra: