→ Zmaj
nov 2012.
Prehrana
Konopljino sjeme je bogat izvor svih 20 aminokiselina, uključujući i 9 esencijalnih koje tijelo ne može proizvesti. Sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E, a u savršenom omjeru omega 6 i omega 3 kiselin koje štite od kardiovaskularnih bolesti. Poznato je kao najbogatiji poznati izvor polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina. Jačaju obrambeni sustav organizma, smanjuju kolesterol i štite krvne žile.Bogat je izvor fitonutrijenata koji štite imunitet, krvne žile, stanice, kožu i mnoge organe. Vrlo lako je probavljivo i ne uzrokuje nadutost i plinove. Orašastog okusa i zelene boje i nije ga preporučljivo koristiti za prženje jer se uništavaju vrijedni sastojci koji se nalaze u njoj. Konzumiranje konopljinog ulja pomaže u sprječavanju visokog kolesterola i tlaka, povećava izdržljivost, vitalizira, ubrzava zacjeljivanje ozljeda, smanjuje upale, zadržavanje vode u organizmu, poboljšava imunološke funkcije, smanjuje bol i oticanje kod artritisa, ublažava PMS, liječi bakterijske infekcije i jača funkcije mozga. Sama konoplja koristi se kao prehrana u mnogim jelima, slatkišima, sokovima, kao dodatak salatama i mnogim drugim prehrambenim dodacima.
Kozmetika
Jednako je vrijedno i u kozmetici. Koristi se za suhu i zrelu kožu te u tretmanu manjih nepravilnosti kože i bora. Kombinira se s eteričnim uljima bušina i tamjanovca, te uljima poput pšeničnih klica i ploda divlje ruže.Djeluje blagotvorno na kožu, kosu i nokte (djelotvorno protiv akni, ekcema i psorijaze). Poboljšava rast kose.
MarcoPolo
LEGENDA→ Zmaj
nov 2012.
Tkanine i ostali materijali od vlakana
Konopljino vlakno spominje i Herodot, a stari Grci i Egipćani su se odjevali u odjeću izrađenu od konoplje. Stabljika konoplje se sastoji od dva dijela. Prvi dio je srž, drvenastog materijala. Drugi dio je vlakno, koje može biti prerađeno u bilo koju vrstu tkanine i koje je vrlo izdržljivo. Prve Levi’s hlače (savršeno očuvane do danas), napravljene su od konoplje, zbog njezine izdržljivosti, kao i prva Američka zastava. Ova biljka ima najduža i najjača vlakna. Izuzetno je otporna na habanje i trulenje te je kao takva bila primarni izvor za; platna, jedara, užadi, konaca i remenja stotinama godina prije nego li je najlon patentiran 1937. godine. Konoplja je korištena za odjeću, vojne uniforme i brodsku opremu, cipele, remenje za padobrane, prtljagu i još mnogo toga. Kolumbovi brodovi u potpunosti su bili opremljeni konopljom. Američki povijesni brod „Old Ironsides”, bio je opremljen s više od 40 tona konoplje.
Pogodnija je za uzgoj od pamuka, pogotovo ako uzmemo u obzir da se danas pamuk uzgaja uz pomoć pesticida.
Gradnja i konstrukcija
Konopljin beton (hempcrete) građevni je materijal koji se proizvodi od usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike konoplje. Pomiješana s vapnom, mljevenom drozgom ili drugim dodacima, ona stvaraju celulozni cement koji je lakši od konvencionalnih materijala, ali s poboljšanim svojstvima toplinske i zvučne izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na termite. Stvrdnjava se poput betona, ali može se rezati poput drvenih greda. Svaka neželjena građevina može se jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu. Osim toga, konopljin beton dramatično smanjuje troškove stanova pojednostavljujući gradnju: na primjer, krov izliven od konopljinog betona ojačan bambusom može zamijeniti krov s crepovima, opšav i oluk. Takav krov imat će bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od crjepova, bit će otporan na tuču i uvelike će smanjiti rizik od požara. Osim njegovih izravnih prednosti u gradnji, konopljin beton vrlo je djelotvoran u vezanju ugljičnog dioksida. Jedan hektar konoplje može vezati do 20 tona ugljičnog dioksida godišnje. Prosječna kuća od konopljinog betona vezala bi oko 40 tona. Kad se izgradi kuća od konopljinog betona ne uštedi se samo taj izravan ugljični dioksid. Korištenjem cigala, crjepova i druge pečene keramike tijekom njihove proizvodnje stvaraju se goleme količine ugljičnog dioksida. Prosječna kuća od cigala stvori do 500 tona ugljičnog dioksida tijekom čitave svoje izgradnje, pa na stanogradnju otpada velik postotak domaće proizvodnje ugljičnog dioksida neke zemlje. Masovna promjena metoda gradnje olakšala bi naše ispunjavanje, ili još bolje, premašivanje ciljeva kao što su razine prema protokolu iz Kyota. Zloguki proroci mogu tvrditi da bi poštivanje Protokola štetilo ekonomiji, ali masovni prijelaz na papirnu, tekstilnu i građevinsku industriju baziranu na konoplji pružio bi ogroman ekonomski poticaj, stvarajući kvalitetne prilike za zapošljavanje i izvoz - za razliku od kratkovidnih strategija poticaja usmjerenih na potrošače koje se trenutno primjenjuju.
Gorivo
Kroz dugi niz godina ulje konoplje je korišteno u svrhu goriva za uljane lampe. To je potisnuto kada je 1870. godine proizveden petrolej. Također, tu se i uplela nafta i naftaški lobiji kojima je jedini interes profit, a ne dobrobit ljudi i svijeta u kojem živimo. Danas bi mogli od tog ulja raditi pogonsko gorivo za dizelske motore. Za razliku od fosilnih goriva, konopljino ulje je obnovljivo i proizvodi manje otrovnih plinova koji zagađuju planetu (80% manje emisija ugljičnog dioksida, a gotovo 100% manje sumporovog dioksida). Gorivo od konoplje je u potpunosti biološki razgradivo, tako da bi u slučaju njegovog prolivanja, npr. prilikom transporta, ono djelovalo kao gnojivo za zemljište.
Bio masa dobivena od uzgoja 1 Ha konoplje omogućila bi pokrivenu godišnju potrebu za grijanjem, a količina etanola dobivena iz iste količine bi zadovoljavala godišnju potrošnju goriva za poljovrivredne strojeve i osobni automobil, dakle svako kućanstvo koje uzgaja konoplju na najmanje 1 Hektar zemljišta, bi bilo potpuno energetski neovisno.
(preuzeto sa raznih izvora)
U Hrvatskoj nije bila dozvoljena sadnja konoplje, u stvari jedina sorta konoplje dopuštena za sadnju u Hrvatskoj bila je industrijska sorta ‘flajšman’, ali je ona je odavno izumrla. Sve potrebne sirovine za one koji se bave proizvodnjom predmeta ili lijekovitih preparata od konoplje su se uvozile u našu zemlju.
Novim izmjenama zakona dopušten je uzgoj više vrsta industrijske konoplje nego do sada, no i on je vrlo nedorečen, te se za uzgoj konoplje mora tražiti dozvola ministarstva poljoprivrede.
Industrijska konoplja nema nikakvih medicinskih svojstava.
Alternativa postojećim materijalima
Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću bioplastike od konoplje bili bi potpuno razgradivi. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Današnja plastika od nafte teško zagađuje okolinu. Plastika izrađena od konoplje je dva i po puta tvrđa i jača od plastike izrađene od polipropilena, te se neće trošiti tamo gdje je učvrščena vijcima i neće se pojavljivati plijesan kao kod staklenih vlakana, te ne predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje. Njene komponente se mogu prerađivati, a od jedne biljke se može iskoristiti preko 80% njene težine. Sve ove značajke čine je pogodnom za proizvodnju trajnih proizvoda.
Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Oko 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.
Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava planeta od tada mora "gutati" ogromne količine petrokemijskih otpadnih toksina koje ne može nikako provariti. Pored ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, Zemlji se onemogućava i disati, jer se ogromna šumska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline ( što sa konopljom nije slučaj ).
A sve se može lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja. Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom.
U gradnji uz upotrebu vlakana u hempcrete i hempbricks donosi mnoge uštede i bolja izolacijska svojstva, te manje zagađenje okoliša.
Okačite neke slike proizvoda koje koristite...ovo sam našao neki dan kod svojih u kupaonici...sigurno im lijepo ruke miriše :-)
a ovo odnedavno koristimo svi u obitelji.
loop
AMBASADOR→ Legenda
nov 2012.
MarcoPolo
LEGENDA→ Zmaj
nov 2012.
→ Istraživač
nov 2012.
1 / 7
nov 2012.
jun 2013.
