VUTRA
ForumUzgajanjeUzgoj FAQKako napraviti svoju sortu?
LEGACY

Kako napraviti svoju sortu?

166 odgovora25,178 pregleda
InqAMBASADOR

okt 2013.

#1
Kako da napravite svoju Cannabis sortu Poato sad znate koje sve vrste Cannabis-a postoje i koje su neke od poznatijih sorti (u okviru sativa/indica/ruderalis podele i njihovih hibrida), a ve ste se oprobali u uzgoju i imate odreene (indoor) uslove, definitivno je vreme da pokuaate da napravite svoju sopstvenu sortu. Ovo ato je ovde opisano, predstavlja verziju prilagoenu za rad u kunim, amaterskim uslovima i dosta je uproaeno predstavljeno. Profi metod se u osnovi ne razlikuje mnogo od ovog, ali je sa tehni ke strane dosta kompleksniji, ima dosta rada u laboratoriji, vodi se ra una o alelima, hromozomima, radi se dosta prora una a takoe se radi u mnogo veem obimu. Na po etku moram objasniti neke od osnovih termina koji se koriste u ovom postupku. Oznake za generacije biljaka koriaene u procesu ukratanja su: P - parentalna ili roditeljska generacija; F1  prva filijalna, tj. prva generacija potomstva; F2  druga filijalna; F3 itd. Genotip predstavlja itavu naslednu osnovu koju jedan organizam dobija od roditelja. On odreuje razvojni put organizma, ali se pri tom, naj eae, ne ostvaruju sve njegove mogunosti. Fenotip predstavlja organizam kao stavrnost. To je skup svih njegovih strukturnih i funkcionalnih osobina, kao ato su oblik, veli ina, graa, boja, biohemijski i biofizi ki sastav, rodnost i ponaaanje u odreenom trenutku. Proizvod je genotipa i spoljaanje sredine u kojoj se organizam razvija i mo~e se promeniti u toku razvia istog. Heterozis ili hibridni snaga (Hybrid vigor) je pojava pri kojoj hibridi F1 generacije, nastali od geneti ki razli itih roditelja, nadmaauju roditelje u pogledu jedne ili viae osobina. Inbriding (Inbreeding) je sistem oploenja u kojem se sparuju jako srodne biljke, npr. one koje su nastale od iste majke ili, recimo, sparivanje mati ne ~enke sa nekim njenim F1 mu~jakom. Koristi se za isticanje odreene osobine koju neka sorta nosi. Opasnost prilikom ovog postupka je ta ato inbridi pate od tzv. inbridne depresije, tj. smanjenja ~ivotne sposobnosti i produktivnosti potomaka. Ona je naja a u prve 3-4 inbridne generacije, a zatim se smanjuje, da bi oko desete generacije doalo do inbridnog minimuma koji ostaje, manje-viae konstantan. Povratno ukratanje (Backcrossing) je vrsta inbridinga pri kome se jedan roditelj (primalac) povratno ukrata prvo, sa F1 gen. a zatim i sa ostalim filijalnim generacijama koje su proizvod uzastopnih povratnih ukratanja. Mo~e da bude nepotpuno (1 ili 2 puta) i potpuno (6 puta). Pri potpunom povratnom ukratanju se dobija organizam koji ima 99,2% gena roditelja primaoca. Koristi se za stvaranje unapreeneih sorti, kad se odreena sorta poboljaava nekom pozitivnom osobinom ili genom koji joj nedostaje. Homozigotno stanje je stanje organizma u kome su svi aleli na jednom genu isti, ato rezultuje istim izgledom potomaka i roditelja, dok je heterozigotno stanje ono u kojem su aleli na istom genu razli iti ato rezultuje razli itim izgledom roditelja i potomaka. Recimo da imate odgovarajue uslove za unutraanji uzgoj sa svom potrebnom aparaturom i ~elite da ukrstite 2 vaae najomiljenije sorte. To je najprostiji vid hibridizacije i koristi se, gotovo isklju ivo, za dobijanje semena koje se koristi za sopstvene potrebe. Npr. imate seme neke vaae omiljene sative koja vam rastura mozak i seme neke, takoe omiljene, indike od koje ~estoko stondirate, ali biste hteli neato izmeu. Pod uslovom da imate landrace ili jako stabilizovane sorte sa obe strane, ukratanjem ete dobiti F1 biljke, prili no uniformnog izgleda, sa 50:50 genotipom i to e biti manje-viae ono ato ste hteli da postignete. Ukoliko koristite seme neke od popularnih komercijalnih sorti, ukratanjem ete dobiti F2 ili ak F3 generaciju (naj eae, kupovinom nekih jeftinijih paketa). Tu je stvar malo te~a. Dosta je teako pogoditi ata e od tih biljaka biti ono ato vi ~elite, jer u tim generacijama ima dosta razli itih fenotipova (pogledajte sledei pasus). Otprlike, ono ato izgleda na pola puta izmeu oca i majke, trebalo bi da, takoe, ima i takav efekat, mada, to niko ne mo~e da garantuje. Ako ste, na nesreu, ve kupovinom dobili F2 seme, prvo, u startu morate izvraiti selekciju i odbaciti one biljke koje ne izgledaju kao vaaa omiljena sorta, jer to one i nisu, pa s toga ne mo~ete ni o ekivati ~eljeni rezultat prilikom ukratanja. Proces samog opraaivanja je opisan u sledeem pasusu. Ali, ako ~elite da napravite pravu sortu, dobrim delom stabilizovanu, e, tu je pri a malo kompleksnija. Prvo, morate dobro izabrati sorte za ukratanje. Najlakae se radi, ponovo, sa istim landrace sortama, jer tu znate da su one ve 100% stabilizovane i otprilike mo~ete da znate ata ete dobiti (naravno, ako znate za ime tragate). Naj eae se uzima sativa kao majka, a indika (ili eventualno, ruderalis, kao otac), zbog toga ato sative nose osobine kao ato su ukus, miris i boja, koje odreuje maj inska strana, dok se po o evoj liniji nasleuje kompaktan rast, prinos, krai period sazrevanja ili spontano cvetanje (ako je uklju en ruderalis). Za ukratanje se neretko koriste i jako stabilizovane sorte kao ato su Skunk No.1, Haze (ukoliko pronaete Original Haze), Northern Lights (najbolje #5), Durban Poison, Afghani No.1, mada je to, viae posao za one koji su se ve oprobali u stvaranju nove sorte, dok stvarnje novih sorti od postojeih komercijalnih, slabije stabilizovanih, rade samo profi hibridizatori koji imaju ta ne podatke o nastanku, roditeljskim linijama i uopate, genetici tih sorti. O.K., nabavili ste seme ili zdrave klonove, odgajili ste zrele biljke obe strane u P generaciji i kree ukratanje. Neato pre nego mu~jaci otvore cvetove, prenesite ih u drugu prostoriju, gde e biti apsolutno izolovani od ~enki. Izaberite onu biljku koja vam u celini izgleda najzdravija (nemojte ii za tim da uzimate najviaeg i najranije zrelog mu~jaka, esto se od njih stvore hermafroditi). Takoe, uzmite mu~jaka koji ima auplju stabljiku, a odbacite one koji imaju pune stabljike, jer to ukazuje na sklonost te biljke da enrgiju koristi za stvaranje vlakana, a ne psihoaktivnih supstanci. Poato mu~jaci cvetaju neato ranije, morate sakupiti polen. Najlakae ete to uraditi ako ise ete biljku, izvrnete je naopako, s tim da ste pre toga ispod podmetnuli list papira (mo~e i celofan, par e stakla ili plastike) i protresete. Taj polen upakujte u plasti ne kesice ili staklene bo ice, dobro, hermeti ki zatvorite i stavite u fri~ider (ili zamrziva , ukoliko ~elite da ga uvate viae meseci ili ak, godina). Obavezno promenite odeu i dobro operite ruke, pre nego ato odete kod vaaih devoj ica, jer se lako mo~e desiti da ih nenamerno opraaite (ako je neka ve po ela sa cvetanjem). Kad doe vreme za oplodnju, odaberite ~enku po istom principu kao i mu~jaka i obratite posebnu pa~nju na njene cvetove: najguai obi no daju najviae psihoaktivnih supstanci. Uzmite slikarsku etkicu sa finom dlakom (za akvarele, npr.) i njome lagano nanosite polen na ~enske cvetove. Ukoliko imate viae razli itih sorti za ukratanje, nije loae da na svakoj oploenoj biljci postavite etiketu sa zapisanim ukratanjem. Posle 2-3 nedelje seme je zrelo, ato mo~ete utvrditi jednostavnim pritiskom na njega. Ako se uje jasan zvuk pop!, to je to. Ne oslanjajte se previae na boju, jer razli ite sorte imaju razli itu boju i teksturu semena, ali, u svakom slu aju, ono ne sme da bude zeleno. E, sad imate mnogo semenki F1 generacije. Jedna ~enka mo~e da da stotine, pa ak i preko hiljadu semenki. Zasadiete to, ato viae, to bolje, vea je mogunost izbora i dobiete rezultate pribli~nije teoretskim (prema pravilima o nasleivanju). Ne idite ispod 50 biljaka, to je neki minimum da mo~ete da izdvojite najbolje, a profi hibridizatori rade sa nekoliko stotina ili par hiljada biljki. Kao ato je re eno, biljke u F1 generaciji e biti prili no uniformnog izgleda, sa 50:50 genotipom, pravi hibridi sa jakom snagom. Ponovo radite selekciju i odaberete najbolje, pa ukratate. Odavde po inje inbriding, jer ukratate genotipski jednake biljke koje su bliski srodnici (braa i sestre). Samim tim, zapo inje i rad na stabilizaciji sorte. Sad ste dobili F2 gen. gde su biljke prili no razli ite po izgledu (i uopate, fenotipu). Imate sve od onih koji izgledaju kao majka, do onih koje izgledaju kao otac, kao i sve mogue kombinacije izmeu. U vegetativnoj fazi isklonirajte u po bar 2 primerka sve biljke i obele~ite ih, mo~e vam pritrebati za kasnije. Kad po ne cvetanje najva~niju ulogu igra selekcija. Bitno je da znate kakvu biljku ~elite i prema tome ih birate. Zanemariemo osobine kao ato su rast, bujnost, otpornost na bu, rano sazrevanje u spoljnim uslovima i dr. i ograni iemo se na aromu i miris. Kako da pronaete ~eljenu aromu i miris da za to ne utroaite previae vremena? Poato ste izdvojili najzdravije biljke, protrljaete po cveti od svake meu prstima (obavezno pranje prstiju izmeu svake) i ono ato vam najbolje miriae, uglavnom e imati i najbolji ukus. Za svaki slu aj, uzmite po koji uzorak cveta od svake, po etkom 2. nedelje cvetanja, priru no osuaite i uzmite dim-dva od svega, naravno, u kraim razmacima. Ne pokuaavajte da se razvalite. Mo~ete doneti pogreaan sud o ja ini, jer to nije potpuno sazrela biljka, a i eka vas joa posla. Izdvojili ste pobednika (i muakog i ~enskog) i dalje sparujete njih da biste dobili F3 generaciju. I tako redom sve dok ne doete do generacije gde sve biljke biljke poseduju ~eljenu osobinu. Ako imate sree, pa ve u F3 dobijete sve biljke koje imaju ~eljenu osobinu (ato se deaava u slu aju da je postignuto homozigotno stanje, bilo u dominantnom ili recesivnom obliku), mo~ete nastaviti inbriding da biste sredili joa neke druge osobine (rast, cvetanje...). Ukoliko u F3 generaciji niste zadovoljni intenzitetom ~eljene osobine, izvraiete jedno (eventualno dva) povratno ukratanje dobro odabranog mu~jaka iz F3 sa kloniranom majkom iz F2, ato bi trebalo da fiksira tu osobinu i time je poja a. Meutim, kad se organizmi dovode u homozigotno stanje javlja se tzv. inbridna depresija koja se manifestuje samnjenjem hibridne snage, jer su genski aleli dovedeni u atetno stanje koje je vrlo nepovoljno za opstanak organizma. Ova pojava je naja a u prve 2-3 inbridne generacije, a kasnije slabi i oko desete inb. gen. se dolazi do pojave inbridnog minimuma. Profi hibridizatori esto pribegavaju stvaranju 2 inbridne linije od F2 gen. da bi kasnijim meusobnim ukratanjem te 2 linije mogli da izbegnu inbridnu depresiju, jer su one izdvojene u homozigotnom stanju za jednu ili viae osobina, ali ne i za sve, tako da postoji odreena geneti ka raznolikost koja e rezultovati smanjenjem depresije i br~im dolaskom do inbridnog minimuma. Povratnim ukratanjem se, kao ato je re eno, dodaje i stbilizuje, fiksira jedna ili nekoliko bitnih osobina koje nedostaju prvoj sorti. Neki hibridizatori tu poboljaanu sortu nazovu novim imenom i u tome su u pravu ako je ona u velikoj meri razli ita od osnovne, ali je naj eae ipak poatenije govoriti o takvom proizvodu kao jednoj unapreenoj postojeoj sorti. Ponekad se deaava da sorte koje su bile podvrgnute povratnom ukratanju, bez dodatnog inbridinga, iziu na tr~iate. One su definitivno nestabilne po pitanju viae osobina po kojima nije vraeno povratno ukratanje. Stvaranje novih sorti je slo~en proces i potrebno je dosta sree da stvari u amaterskim uslovima ispadnu ta no onako kako ste zamislili. ak i da ne dospete do ~eljenog cilja u potpunosti, ukoliko imate dovoljno strpljenja, na kraju ete imati jedno sasvim novo i neprocenjivo iskustvo koje vam mo~e umnogome zna iti u nekom buduem pokuaaju. U svakom slu aju, kad vas jednom poe, ~estoko ete se navui na tu pri u, jer to je jedan kreativni proces koji e vam pru~iti mnogo zadovoljstva. Na kraju, pomenuu i neke od danas poznatih hibridizatora i njihove najpoznatije sorte. Dj Short (Blueberry, Flo), Chimera (Schnazleberry, Mental Floss), Soma (NYC Diesel, Somango), Shantibaba (White/Black Widow), Nevil (Nevilles Haze), Breeder Steve (LUI), Simon (AK 47, Chronic), Sam the Skunkman (Skunk No.1), Reeferman (Love Potion#1).
metalmaniacZMAJ

okt 2013.

#2
genjo, baa si se upregao ovih dana, stalno otvaraa neke teme kao enciklopedija... :) samo nastavi s dobrim radom!
PowerSeedZMAJ

okt 2013.

#3
ovo je bilo na starom forumu, cini mi se. kako se ne zna autor
VutragenjoZMAJ

okt 2013.

#4
Nisam nasao temu. Ako neko zna neka kaze.
SLO-EraLEGENDA

okt 2013.

#5
bilo je opisano sta zna e pojmovi hibrid,F1.... i o ukrstanju ali svakako dobra tema
VutragenjoZMAJ

okt 2013.

#6
Jeli ovo Inq-ova tema?
GrowByLudakENTUZIJASTA

okt 2013.

#7
moze to ikako u sazetku :D ;) hh :smoke18: z
SiDAMBASADOR

okt 2013.

#8
Ubacio sam ovo u Sticky, mislim da je to OK!
VutragenjoZMAJ

okt 2013.

#9
Ja sam prebacio da je inq napisao jer mislim da je on. Ima jos nekih tekstova koji su prebacivani tamo amo a zao mi je da se zagube.
SLO-EraLEGENDA

okt 2013.

#10
posto vas vecina radi sa semenkama-nazalost fem.... kako bilo,opisano je kako oprasiti donji dio biljke,gornji ostaje i dalje za vas. Polen muske biljke lako u frizedru ili haldnom odstoji mesec dana, bez problema. tako ete dobiti proizvod po svojoj zelji-valja se igrati
PowerSeedZMAJ

okt 2013.

#11
ero, ja se igram u svakom growu ;)
GrowByLudakENTUZIJASTA

nov 2013.

#12
a shit nisam znao da polen moram drzat u frizideru a imam ga od 8 mj ove god al je stojo u sobi :000 oce se to primit koju menku za outdor nagodinu ? : / i di mogu nabavit ono srebro za prskaje auto-a?
Big LLEGENDA

nov 2013.

#13
To ti je kad itaa sa~etke. :)
PowerSeedZMAJ

nov 2013.

#14
stvarno je vreme da pocnes koristiti pretragu i citati forum https://www.vutra.org/topic/10178-kako-napraviti-ionizirano-koloidno-srebro-za-proizvodnju-feminiziranog-sjemenja/
GrowByLudakENTUZIJASTA

nov 2013.

#15
eeee rado bi cito da imam vremena thnx bojd~i stvarno ci car :respect: samo slike su nestale s te teme : 000000 zzz
MalaMacaENTUZIJASTA

avg 2014.

#16
Jel moze zenska biljka imati takodjer suplju stabljiku?
PowerSeedZMAJ

avg 2014.

#17
hehe
MalaMacaENTUZIJASTA

avg 2014.

#18
ma ozbiljno pitam jer sam morala na blef skidat jednu biljku sta sam mislila da ce biti muszjak ,a necu duze dolazit na saajt pa da ne riskiram i kad sam ju iscupala i prelomila stabljika je bila suplja pa me ohrabrilo posto znam da muske budu inace suple a za zenske neznam,nije nikad bilo price o tomne :)
StipeZMAJ

avg 2014.

#19
oces rec da smo samo mi muski suplji unutra? e ne....i zenske su isto :P Ove sta su krepale pa sam ih cupao su bile suplje, i kad sam kropao zenske isto su suplje kao i muski. Equal rights for men and women ;) :D
MalaMacaENTUZIJASTA

avg 2014.

#20
hehe,ja se ohrabrila kad sam vidila da je suplja,mislila da muzjak 100%,sad ko zna sta sam pocupala :(
PowerSeedZMAJ

avg 2014.

#21
a odakle ti uopste ideja da su samo muske biljke suplje, kakve to veze uopste ima sa polom biljke, ne kontam di si to procitala il ko ti to nabacio u uho
MalaMacaENTUZIJASTA

avg 2014.

#22
Ma nemam pojma vise,znam da sam citala o odlikama dobre muske biljke pa se reklo da treba da bude aup,pa eto ja sebi to tako skontala :)
PowerSeedZMAJ

avg 2014.

#23
sve to stoji al to su druge price vezane za ukrstanja, generalno kanabis nije drvenast, suplje su i vlaknaste stabljike i muskih i zenskih biljka, a sta si posekla sad... ebga
GrowimirReborn

okt 2014.

#24
pozdrav ekipa,dugo me nije bilo al otkad su osvojili lazarat i cijena trave otiala u nebo treba se ponovo uhvatit motike :) jel ima ko da radi na svojoj vrsti a spreman je ustupit koju sjemenku mo~e i uz malu naknadu :)..pogotovo ako je koja vrsta ato je naviknuta na naae uvijete za bude i za outdoor
StipeZMAJ

okt 2014.

#25
https://vutra.org/topic/10131-pravilnik/ 14. Bez ponude/potra~nje ilegalnih proizvoda
vrukinaENTUZIJASTA

jan 2015.

#26
prosle godine sam oprasio auto hijack fem x jet47 reg(m) mike mandala kaze da fem semenke ni su ok genetike za oprasenje dal neko ima iskustvo sa oprasenje fem semenke pozdrav svima
vrukinaENTUZIJASTA

jan 2015.

#27
prosle godine sam oprasio auto hijack fem x jet47 reg(m) mike mandala kaze da fem biljke ni su ok genetike za oprasenje dal neko ima iskustvo sa oprasene fem biljkee pozdrav svima
vrukinaENTUZIJASTA

jan 2015.

#28
auto hijack fem x jet47 reg(m)... dal netko ima iskustvo sa oprasene autofem biljkee `to e to ispasti :vise muski, vise zenski, mutanti,vise thc, manje thc,...? pozdrav svima NjgCn1pmWG8
PowerSeedZMAJ

jan 2015.

#29
dobijes automatika F1 regular seme, ne moz biti lose ;)
zelenko420ENTUZIJASTA

apr 2015.

#30
Ljudi zanima me jel biljka se prilagoava uvjetima,zemljiatu na kojem se sadi,i jel se gubi ata u genima ako je sve viae i viae generacija te biljke
AvanturaZMAJ

apr 2015.

#31
Trebaa uvjete prilagoditi biljci a ne obratno.
KlikLikPOZNAVALAC

okt 2015.

#32
Dobro da je u ovoj temi power ;) imam par pitanja 1. kad se oprasi zenka a to se radi u kojem tjednu cvijetanja? Negdje sam nabasao na 2-3 tjedan cvijeta.. 2. Jel se treba cekat da bilja dode do kraja il se menke mogu cupat prije kraja.. 3. Dal zdrave i dobre menke sa bilje mogu odma na klijanje il treba cekat neki proces susenja potpunog sazrijevanja.. 4.Kad krenut sa hemerenjem zenke.. isto vidio sam u cvijetanju al dal odma od starta ili kasnije tu jednu gledam samo za polen nakon posla bi isla u kosh..
PowerSeedZMAJ

okt 2015.

#33
1. bilo kad od rascvetavanja pa do 4 sedmice pred kraj cvetanja, to ti je deadline jer menkama treba 3~4 sedmice da budu zrele 2. mogu se vaditi cim vidis da su zrele, znaci tamne i otvoren seedpod. 3. kod nekih sorti sam uspevao da proklijam zasadjenu prakticno sa biljke. ako je potpuno zrela i prakticno ispala iz seedpoda trebalo bi da moze mada je bilo situacija i kada je bila manja klijavost, generalno ja uvek ostavim koju sedmicu pa i vise jer imam starijih, uvek ;) 4. mozes krenuti dan pre nego prebacis na 12/12
grouchyZMAJ

okt 2015.

#34
sta ovo znaci?
VutragenjoZMAJ

okt 2015.

#35
Najbolje da posaljes meni i kobaji mi probamo i ako je valjana krstimo u tvoju :)
L0oDZMAJ

okt 2015.

#36
Grouchy to znaci da od cure pravi hermija ;)
bozgaLEGENDA

feb 2016.

#37
Imam pitanje. Poato je uvijek bilo u pitanju sensimilla grow, nemam znanja kako vani obaviti uspjeano kri~anje a da se ne uniati kompletan urod. Sve viae je feminiziranih sjemenki na tr~iatu, te sjemenke su dobivene da se biljke jako stresiraju, s njima raditi mi se ne ini baa kao dobar materijal za dobivanje nasljedstva. Umjesto da se kupuju stalno nove menke, zaato ne napravit vlastite hibride od omiljenih sorti i imati vlastitu sortu? Kako vani napraviti ukratavanje da se dobije cca 50-100 menki za omiljen hibrid? Je li bi mjesta trebala biti skroz udaljena, na jednom samo ~ na jednom m, pa skupiti pelud i opraaiti ili se mo~e napraviti i tako da se biljku opraai u cca 1-2 tjednu cvjetanja i onda eliminirati muake, a opet imati neki kvalitetan urod? Takoer, kako odabrati biljke da se recimo cvjetanje ubrza, umjesto da je berba krajem 10 da bude po etkom 10. mj a opet da se zadr~e karakteristike miris, okus, high? Hvala :D
L0oDZMAJ

feb 2016.

#38
Mozes odradit krizanje tako kako ti rece da budu na istom spotu muska i zenska,al bice semenki kao u bajki a rod nikakav... tako da je najbolja solucija izabrati poseban spot za muskog... pelud pokupiti kad dodje vreme za to i oprasiti curu... ja uvek biram pop cornove da oprasim,sto ne znaci da tako mora,odaberes par hedova koje ces oprasiti... i bice semenki... a sto se tice svega ostalog mirisa,ukusa,high... to ovisi koje strainove odaberes,najbolje je naci nesto sto ima dosta ciste genetice,primer nesto od landrace sto potice... da je pogodno za bridanje... I naravno trazis oba straina sa sto kracim cvetanjem(reg) edit: a zaboravih i ovo :razvaljen:: ako primer imas neki spot gde sadis duze vreme,pa tako s tim znas kako se vreme uglavnom ponasa tokom godine(u obzir vlaznost uzeti) protok vazduha,osuncanog mesta... pa sklopiti sve te finese u obzir sa strainovima... tako da znas sa tim i kakav strain traziti i sta je pogodno za njegov odlican urod... al to su sad sve finese koje bi bilo lepo uklopit,ako se coveku naravno da :) to je to bozga... ako nisam jos nesto razlozio povodom tvog pitanja... just say ;) peace:razvaljen::
bozgaLEGENDA

feb 2016.

#39
Thnx Lood :) Mene zanima ako se ostavi muaki zajedno s curama i eliminira odmah u prvom tjednu kad ima malo pistila i nema joa pravih cvjetova, je li se mo~e i tako, kako to no to izvesti a da se ne ne upropasti itav urod? Pri tom ne ostaviti muakog kroz cijeli ciklus nego samo u po etku da ima neato malo sjemenki kad cvijet na curama tek kree - je li imaa iskustva s tim i jel se tako mo~e i kako je najbolje to izvest? I kako to no odrediti koji muaki je najbolji? Ne tra~i se striktno potencija (da se tra~i aupljikavi muaki), nego ranije cvjetanje, otpornost biljke na bolesti, loae vremenske uvjete, plijesan i sli no? Kako odabrati najboljeg muakog za te karakteristike? Hvala :D
L0oDZMAJ

feb 2016.

#40
Tako kako si zamislio tesko je izvesti :) dovoljno je jedan dan muskom da poseksa skoro svaki hed... bezuspesno,bar kod mene bilo... Jedino to mozes izvesti ako bi mogao da budes u posetu spota,onih dana kada muski cvet bude ulazio u fazi otvaranja,pa da skupis nekoliko muskih cvetova,kad budu u fazi zute boje,pa bi onda mogao sam da vadis iz cveta polen! Jedino tako,bar ono sto ja znam,mozda postoji drugi nacin,eto neko se mozda javi povodom toga ;) s obzirom da planiras malo ozbiljan brid,pogledaj na Magazin 420 breeding-beginners-create-your-very-own-strain... ja sam po njemu postupio :) po odabiru muskog a i vecina ostalog.... a ima i ovde na forumu dosta toga stiva bitnog :) nisam probao nista profesionalno,nemam uslove za to... to treba mala labaratorijica i uslovi za 300 biljkica pa onda vrsiti selekciju i svoditi brid do vrhunstva... al sta je tu je... :) i ako radis samo out,trebace ti malo vise godina da stvoris svoju generaciju hibrida :) Edit: o5 sam zaboravio do kraja odgovorit... da me ne kazni cika Tarzan ;) Ako bi trazio strain da ti sto pre zavrsi sezonu(to je vec sire pitanje,u osnovi sta growati. Indice,Sative or Hibrid)to sam ti postao gore sliku... pa onda kad odlucis sa tim,mozes raditi na otpornost... prilikom generacija biljka se uskladi sa vremenskim uslovima onde gde raste i postaje otporna na pomenuto... i bilo bi super ako mozes imati neki box,pa u box praviti priblizne vremenske uslove podnevlju gde growas,tako mozes brze izbridat... pffff al se ispisa
StipeZMAJ

feb 2016.

#41
Nemres to znat ako ne radis genetiku. Ako imas npr 5 muskih, odaberes najveceg ili najmanjeg, najzdravijeg, najbrzeg...... Isto tako napravis i za curom. I tako vrtis dok ne izoliras ono sto zelis. U jednom outdooru to ne mozes... Muske stavljat pored zenskih je lutrija. Nit znas kada ce cure procvjetat, niti znas kada ce se muski otvorit. Par cvjetica nek se otvori i nek zapuse blagi vjetar....to je to. Sjemenarna Bozga d.o.o. Ode sve vrit. Ako ides oprasivat, imaj muske na sasvim drugom sajtu. Odaberi najdrazeg, uzmi polen u najlonsku vrecicu i jedan dan kad nema vjetra oprasi granu i to je to. Lood je manje vise sve napisao dok sam ja ovo tipkao pa necu brisat. Jbga, nisam ja neki geneticar al odprilike to tak nekak ide. Genetika se radi indoor. Outdoor je kompliciran. Inace za detalje pitaj Powera :)
L0oDZMAJ

feb 2016.

#42
I da kad sam birao muskog,gledao sam da sam zadovoljan ovim svim pomenutim sto ti Stipe napisa... al pod obzirom da vonja kad pritisnem stabljiku,al ono da se oseti bas jak miris :)
bozgaLEGENDA

feb 2016.

#43
Ma mo~e se napraviti sve to vani, samo me zanima kako je najbolje. Nisam dobio odgovore ali hvala na trudu :D EDIT: http://www.cannabisculture.com/content/2003/3/7/2788
TarzanZMAJ

feb 2016.

#44
to sto zelis i u indoor "labosima" zahtjeva puno puno vremena i puno biljki, mozes ti vani krizati biljke ali to sto si zamislio ne ide u outdooru, poz
L0oDZMAJ

feb 2016.

#45
Nznm kako da ti docaram :razvaljen:: out moze sve,al ti treba malo vise spotova... ili jedan spot a poseta svako dnevna... sto se tice plodnje... a sto se tice otpornosti... trebao bi imati vise biljki,kroz 3-4 generacije bi imao vise gubitaka,a kako bi odmicala generacije,biljka bi bila sve vise i vise otpornija na uslove gde se uzgaja... sad dal bi ti trebalo 5-6-7 generacija za to,sve ovisi o genetici biljke... a to jes straina i samog tog bridera koji je radio... jel sam ti sad docarao:razvaljen:::fuck:
revolutionAMBASADOR

feb 2016.

#46
evo citam temu pa da se nadovezem..zanima me jel moguce kad primjetimo da je biljka muska a svidja nam se da odrezemo cjelu biljku i ostavimo pri dnu samo 1 grancicu sa par cvjetova muskih. Jel bi ostale biljke bile pune sjemena ili bi tu i tamo bila koja sjeme?sto kazete na ovo,dali funkcionira?
DegustatorLEGENDA

mar 2016.

#47
U slucaju da tyako uradis,verovatno ces iz ostavljenih prasnika pokupiti polen i time smanjiti mogucnost opsteg oprasivanja. Ne bi trebalo preterano petljati oko muske biljke ni izlagati je direknoj ventilaciji.
ParaNO1dOENTUZIJASTA

jul 2016.

#48
moze li ova srebrna voda odraditi posao?
turpijantLEGENDA

jul 2016.

#49
Ljudi jedno pitanje,od tri biljke dobio sam jednog muzijaka,skratio mu muke,par grancica poneo sa sobom pokusao kloniranje(koje je uspelo). Kapiram da polen sakupim u neku kesicu,ali kako posle da oprasim par vrhova a da ne oprasim i ostale. Kako vi to radite? Sve mi zent neki razletece se polen i ode sve u k.... ovaj semenke :) Hvala unapred i pozdrav :)
PowerSeedZMAJ

jul 2016.

#50
probaj ovako ;) a moze i neka cetkica za slikanje
turpijantLEGENDA

jul 2016.

#51
Hvala puno.. slika govori 1000 reci. I stapicem mazem po pistilima jel tako?
PowerSeedZMAJ

jul 2016.

#52
da, dobro ga uvaljas pa po cvetovima koje zelis oprasiti, il malo iznad cveta pa samo lupnes prstom po stapicu
turpijantLEGENDA

jul 2016.

#53
E hvala lepo Mr. Power. Veliki pozdrav
xnibadabiENTUZIJASTA

sep 2016.

#54
Da li neko zna da li moze da se dobije fem automatik? Imam situaciju da je jedan automat pohermio u drugoj polovini cvetanja,a bio je par metara od njega jos jedan automat koji je na kraju imao menki ne previse ali je bilo.Pa me zanima da li je moguce od ove situacije da ispadne automat, pa ako neko zna pomogao bi mi.pozdrav
prosto okoAMBASADOR

maj 2018.

#55
Jel mi tko moze ovo reci. Nije da mislim sta s tim, nego me zanima Znam da postoje dva modela nasljedivanja, dominantno-recesivni i intermedijalni. Prema Inq-ovom tekstu dobio sam dojam da vutra spada u intermedijalni model, tj. da ce biljka ukoliko ima razli ite alele(ili vec sto) za odreenu osobinu biti nesto izmeu. Npr. Naslijedila je od jednog roditelja alel za kratak period cvjetanja, a od drugog dugi. I ona ce biti nesto izmeu. U dominantno-recesivnom modelu bi to druga ije bilo. Bila bi ili dugocvjetajuca ili kratkocvjetajuca. Ovisi koje svojstvo je dominantno, a koje recesivno. I napokon pitanje :D Jel sve osobine, koje bi mogle zanimati nekog tko pokuaava nesto kemijati, spadaju u intermedijalni model. Ili ima i ovog drugog
420FloristZMAJ

sep 2018.

#56
Evo jedan tekst na engleskom koji stvarno veinu stvari objaanjuje @prosto oko , ako smeta, mo~e se slob prebaciti u eng podforum. MENDEL's work is outstanding, since it constitutes a completely new approach: the concentration on just a single feature. MENDEL set great store by the evaluation of the numerical proportions of the hybrids and he analyzed the plants gained by hybridization independently. He found it also essential to work with as great a number as plants as possible in order to outrule chance. His research enabled him to detect three principles of heredity. MENDEL's first law is the principle of uniformity. It says that, if two plants that differ in just one trait are crossed, then the resulting hybrids will be uniform in the chosen trait. Depending on the traits is the uniform feature either one of the parents' traits (a dominant-recessive pair of characteristics) or it is intermediate. MENDEL's second law is the principle of segregation. It states that the individuals of the F2 generation are not uniform, but that the traits segregate. Depending on a dominant-recessive crossing or an intermediate crossing are the resulting ratios 3:1 or 1:2:1. According to this principle hereditary traits are determined by discrete factors (now called genes) that occur in pairs, one of each pair being inherited from each parent. This concept of independent traits explains how a trait can persist from generation to generation without blending with other traits. It explains, too, how the trait can seemingly disappear and then reappear in a later generation. The principle of segregation was consequently of the utmost importance for understanding both genetics and evolution. MENDEL's third law is also called the principle of independent assortment. It says that every trait is inherited independently of the others and it thus covers the case that new combinations of genes can arise, which were not existing before. We know today that this principle is just valid in the case of genes that are not coupled, i.e. that are not located at the same chromosome. in 1866 that was to become the foundation of modern genetics. In contrast to his predecessors MENDEL was not interested in the problem of the sexuality of flowering plants and not in the delimitation of species and varieties, his interest was the numerical registration of the transmission of parental properties to the hybrids. He approached it in a completely new way that differed from those used before in three points: First, he did not hybridize species and varieties that differed in many properties. In contrast, the first big success of MENDEL's method was the isolated examination of a single feature. Second, he attached great importance to the numerical proportions of the hybrids. He wrote: "It seemed necessary that all members of a developmental line were completely examined in each respective generation in order to recognize the relations, that the different types of hybrids have to each other and to their parental species." MENDEL found it essential to work with as big a number of individuals as possible, because chance could otherwise exert too great an influence and thus conceal the rules that were visible at appropriately large numbers. Third, he analyzed the plants he gained by hybridization independently. In the same careful manner he did also separate the respective generations of bastards. He wrote about his plants: "The choice of the plant groups has to occur with outmost care, if not the whole success has to be questioned. It is necessary that the plants have 1. constantly differing traits. 2. Their hybrids have to be protected from the influence of any foreign pollen during flowering or it has to be easy to protect them upon need. 3. The hybrids and their offspring are not to suffer from any impairment of fertility. He chose Pisum sativum as his specimen and concentrated on the analysis of seven pairs of characteristics. The choice of the object was happy, since the garden pea is generally self-pollinating. Accordingly the varieties he used were true-breeding. MENDEL concluded the following: If two plants that differ from each other in just one characteristic are crossed, then the resulting hybrids are uniform in the chosen characteristic. This statement is today known as the MENDEL's first law and is also called the principle of uniformity. Before we advance to further laws, we have to explain several terms. The parental generation is marked with a P. The first daughter generation is named F1 from Latin 'filia', which means 'daughter'. If two hybrids of the F1 generation are crossed, then the resulting generation is called F2, the following generation F3 and so on. One of the two characteristics of a pair may be (as actually all pairs chosen by MENDEL were) dominant. Such a crossing is also called dominant-recessive. All individuals of the F1 generation bear the dominant characteristic. Contrasting are crossings where the resulting characteristic of the F1 generation is an intermediate of the two parental ones. Such a crossing is called intermediate or incompletely dominant. For both types of crossing it is unimportant, whether the characteristic stems from the male or the female parent. An example shall elucidate this: (female) round seeds x (male) edgy seeds result in F1 individuals with round seeds , since round is dominant. The same result is achieved with the following cross: (female) edgy seeds x (male) round seeds. In a cross is the first mentioned parent always the female one. If now the hybrids are crossed with each other, then the recessive characteristic occurs again in the F2 generation (see table). MENDEL extrapolated a ratio of 3:1 from his experimental results. He concluded: "Since the members of the first generation of hybrids (meant is the F2 generation) stem directly from the seeds of the hybrids, it now becomes clear that the hybrids of two different characteristics form seeds, of which one half develops again into the hybrid state, while the other half results in plants, which stay constant in an either dominant or recessive character. Dominant and recessive characteristic do show in equal numbers here." MENDEL assumed that both pollen and eggs bear hereditary factors, that he thought to be something different than the characteristics themselves. He made thus a further important insight, because not the characteristics themselves are inherited, but their lay-out (now called alleles). Since it is dependent on chance, which pollen and eggs combine, the pollination will take place according to the rules of probability as shown in the following scheme: This results in the offspring: AA Aa aA aa This regularity is expressed by MENDEL's second law, the principle of segregation. The individuals of the F2 generation are not uniform, instead different types are visible. The characteristics of the parental generation do always occur at a certain ratio. Depending on a dominant-recessive or an intermediate crossing, they segregate in the ratio 3:1 or 1:2:1. Incomplete dominance in flowers of Mirabilis jalapa AA genotypes have red, Aa genotypes pink and aa genotypes whitish flowers (redrawn from C. CORRENS, 1902) It cannot be perceived whether the dominant individuals of a dominant-recessive hereditary path will breed pure or whether the traits will segregate again in following generations. A formal reflection will explain this. A hereditary factor like, for example, the shape of the seed, the colour of the cotyledons or the colour of the seed shell shall be called a gene (following a suggestion of BATESON made in 1909). The state, in which a gene exists, i.e. whether the trait 'seed shape' is, for example, round or edgy is called an allele. If we look at the scheme above, we will see that each individual inherits one allele per gene of the mother and one of the father. Both alleles may be equal or they may differ. In the first case the individual would be homozygous, in the latter heterozygous. MENDEL did already mark genes (which he called 'Anlagen' (German), meaning 'hereditary factors') by letters (see above). Here, too, international conventions do nowadays exist that fix the way, in which these letters are written. Nevertheless different terminologies are common in the different disciplines of genetics. Drosophila researchers , for example, use other terms than bacterial researchers. But let us start with a fundamental rule. A dominant allele is marked with a capital, a recessive one with the respective lowercase letter. So if a plant with red flowers is crossed with a plant with white flowers and red is dominant (white is accordingly recessive), it cannot be operated with the letters r (for red) and w (for white), but the red flowers have to be marked R and the white ones r. Since two alleles exist for each gene in each individual, the homozygous forms RR and rr and the heterozygous Rrexist. Homozygous individuals (RR) cannot be distinguished from heterozygous ones (Rr) in dominant-recessive hereditary paths. To be able to recognize their true type the hybrids are crossed with the recessive parent (rr). This is called a back-cross. Homozygous individuals (RR x rr) produce only one type of offspring (Rr), while the offspring of heterozygous individuals (Rr x rr) is half Rr and half rr. Since it cannot easily be distinguished between a homozygous and a heterozygous state (RR or Rr), it is instead differentiated between phenotype (appearance) and genotype (the allele combination). A certain phenotype can thus have several (two in the case of a dominant phenotype in a hereditary path of two alleles per gene) genotypes. Now, what happens, if several pairs of characteristics are regarded? MENDEL's example was the following: round seeds and yellow cotyledons x edgy seeds and green cotyledons. Both plants were homozygous for the respective characters. All hybrids of the F1 generation had round seeds and yellow cotyledons, but in the F2 generation a segregation could be observed: 315 plants had round seeds and yellow cotyledons, 101 had edgy seeds and yellow cotyledons, 38 inherited edgy seeds and green cotyledons and 108 plants had round seeds and green cotyledons This result could be interpreted by the following scheme: PUNNETT-Square: The scheme shows the genotypes of the P-, F1- and F2-generation of a dihybrid hereditary path. This kind of representation was introduced by the British geneticist R. C. PUNNETT at the beginning of this century The experiment proved that the characters were inherited independently from one another. The genotypes of the F2 generation occur in a ratio of 9:3:3:1. And this leads us to MENDEL's third law, the principle of independent assortment. It does inevitably cover the case that new combinations of genes, that were not existing before can arise. In MENDEL's experiment these are the combinations: round seeds/green cotyledons and edgy seeds/yellow cotyledons. If just one character is studied, then it is talked of a monohybrid crossing. If further characteristics are also regarded, then the crossing is called dihybrid, trihybrid,...polyhybrid.
prosto okoAMBASADOR

sep 2018.

#57
Dobar tekst, tek sad sam ga uspio procitati na miru. Jasno mi je to, ali cini mi se da ima dosta razlike ukoliko radia sa intermedijalnim ili dominantno recesivnim karakteristikama. I zato sam pitao. Npr. U d-r tipu vec u F1 generaciji mozes odrediti koja je osobina dominantna a koja recesivna. U intermedijalnom ne. Opet, u f2 generaciji u intermedijalnom tipu mozes odrediti koje biljke su za odreenu osobinu homozigotne. Ako nisu nesto izmeu onda su ibl za tu osobinu. Ako je velicina u pitanju onda su sve velike(dom) i sve male(rec) ibl. Kod potpuno dominantno-recesivnog tipa to mozes biti siguran samo za recesivne(male).
420FloristZMAJ

sep 2018.

#58
http://www.kindgreenbuds.com/marijuana-grow-guide/cannabis-breeding-and-genetics/ Kada otvoris sajt, pretisni alt i f zajedno i ukucaj samo inter, da dodjes do parta gdje stoji info, pa bom citaj, nadam se da je to to sto trazis, inace i ovaj post od chimere nije los za procitati:
prosto okoAMBASADOR

sep 2018.

#59
:thumb:
Fahro420POZNAVALAC

nov 2018.

#60
Pozdrav ekipa evo vako. Poato ove zime imam fin boxic. Razmialjam da krenem u avanturu pravljenja svog straina naime ~elim uzgojiti muaku biljozu,to mi je cilj pa pokupiti polen,posaditi auto hemparu ije je sjeme hrana za papige. Pa polen posuti kada hempara procvjeta. Ako je neko o vako sli no radio volio bih da se baci malo na temu pa da vidimo ata bi tu moglo izai naravno bez obzira na sve tu e biti dnevnici pravljenja istog.
grouchyZMAJ

nov 2018.

#61
koji muskic?
PowerSeedZMAJ

nov 2018.

#62
auto hemp, gde si to sreo. jel pise na deklaraciji :D
leemonLEGENDA

nov 2018.

#63
hempara
Fahro420POZNAVALAC

nov 2018.

#64
Probao sam to sjeme i pocinje da cvjeta nakon 3 sedmice sto znaci da je auto
PowerSeedZMAJ

nov 2018.

#65
mozda uleteo neki uvoz iz rusije :) ne znam, ja nisam cuo za auto hemp, nigde sreo u literaturi. u koje doba godine si sadio, probao u indooru ili vani. u svakom slucaju ako ukrstis auto i foto dobijas reg seme foto. al probaj ako vidis nekog smisla, mozda skratis vreme cvetanja tog novog hibrida. i nisi odgovorio koja sorta bi bio muski sa kog uzimas polen
bosccoAMBASADOR

nov 2018.

#66
Postoji auto hemp sa deklaracijom, strain se zove Finola, dolazi iz Finske. Meni osobno se ne svia jer ako nemaa idealne njive (ubrenje i prava zemlja) bilke su male, nikakve...isto kao i obi ni autosi koji nemaju idealnih uvjeta...
Fahro420POZNAVALAC

nov 2018.

#67
Ne,nego sam ve sadio to sjeme i zaista je automatik Polen uzimam sa indike kada uberem polen ounda se bacam na hemp to jest treba mi ~enska hempara tako da u to tako odraditi. Kada sve to zavraim baciti u dnevnik.Uglavnom planiram dobiti auto seed ako grijeaim mo~e savjet.
PowerSeedZMAJ

nov 2018.

#68
pa da li ce ta indika da bude auto ili fotoperiodna biljka. napisao sam ti gore, ako polenom fotoperiodne oprasis auto dobijas fotoperiodno regular seme. tek kroz nekih bar 5~7 generacija mozes napraviti auto, ali moras oprasivati automatikom foto biljke. nisam znao da ima auto hemp iz finske (mada me ne cudi), nisam ispratio pricu o auto hempu posto nisam zainteresovan za industrijsku konoplju a u cemu je poenta da ga radis sa hempom, za koju namenu to planiras uzgajati, zar nije jednostavnije poruciti regular seme automatika od dva razlicita straina pa ih oprasiti, dobices 2 nova hibrida i oba budu auto
hazeriZMAJ

nov 2018.

#69
http://finola.fi/planting-seed/ Zar ti nije jednostavnije malo prouciti Talijanske sorte i naruciti "hempare" cisto zenske?Sve ovisi za sta ti hemp treba.Ako je za ulje moj savijet ti je da pogledas Talijane;):thumb: Iako podrzavam izradu vlastitiog sjemena... Dali znas potenciju automata?:):thumb:
Fahro420POZNAVALAC

nov 2018.

#70
Ovo je isti eksperiment niata posebno.
.i.ZMAJ

nov 2018.

#71
Jednom sam sa djecom iz zezancije posadio konoplju iz hrane za ptice, sadili smo nekako u proljee na balkonu sa ostalim proljetnim kerefekama, skoro sve su bile hermii i sve su po ele cvijetati ca mjesec dana od nicanja. Stavili smo aaku sjemenki u kantu od jupola i imali fora aumicu "malih palmica". Eto moje jedino iskustvo as hempom.
pannonianLEGENDA

maj 2019.

#72
Pozdrav i jedan veliki respect(ne mogu stavljati smajlije iz nekog razloga. Valjda je do tora) Imam jedno pitanje, i bit cu zahvalan ako mi netko moze odgovoriti i eventualno obrazloziti odgovor... Rijec je o povratnom ukrstanju. Znam neke zbilja osnovne stvari o nasljeivanju, krizanju...jasna mi je upotreba backcrossinga i da jedino ima smisla ako se hoce vec potpuno stabilnoj liniji dodati jedna ili eventualno dvije osobine... Sad, imao sam biljku Uzbeki. Heirloom je sorta i jos je dodatno selektirana preko 12 generacija. Oprasio sam ju Uzbeki muskim i dobio dosta sjemenja. Sljedeca generacija je bila odlicna i ujednacenija od biljaka iz paketa. Pokazalo se dobro u outdooru, ok prinos, miris... Rad je indika, potentan, nije da te veze za kauc, ali budes glup ko k. Bogom dano. Ali svejedno bi se igrao s njom i pokusao joj dati sativastiji rad. Iskoristiti tu stabilnost, neobicnost i sveukupnu kvalitetu. Ko i vecina nemam uvjete za neku selekciju i breedanje(2.5m2 i poneka biljka vani) a htio bi se malo igrati. I evo kako mislim pojednostavniti proces i prilagoditi ovim neuvjetima. Prvo oprasiti jednu odabranu zensku Uzbeki biljku sa Uzbeki muzjakom i onda jednom napraviti backcrossing.Iz zadnjeg krizanja odabrati musku biljku i nju ostaviti za rekurentnog roditelja u daljnjem procesu, tj. na njoj raditi daljnje povratno krizanje. Druga biljka je klon durban poison x skunk. Prijatelj ju je prije dosta godina napravio i meni je to najbolja biljka na cijelom svijetu. Sativa rad, cvjetanje dosta kratko, cvjetovi nelose tvrdi. Nju mislim oprasiti tim Uzbeki muzjakom, a od nasljedstva ostavit samo zenske i odradit ih do kraja. Prije toga uzeti klonove(ili ne uzimat vec oprasiti na svakoj jedan top), odabrati najbolju i napraviti povratno krizanje sa muskim Uzbeki. I tako par puta. Iz zadnjeg krizanja od potomstva odabrati najbolju zensku i oprasiti je sa nekoliko muskih za koje mislim da nose tu sativa osobinu... dalje birati... stabilizirati. E sad, jel to ima smisla? Vremena imam. Godine valjda. Growam ionako, i mislim to i dalje raditi. Ovo bi mi doslo kao neka dodatna zanimacija, dobar hobi. Nikakvi snovi o nekoj super sorti... U svakoj seriji bi imao vutre razlicitih karakteristika i gomilu sjemenki., ulja i dima. Jasno, ako bi to islo kako treba. Ako se pokaze da ne valja, jebiga, sto sad. Zanima me prije svega to prvo povratno ukrstanje sto mislim raditi da bi stvorio koliko toliko musku repliku zenske Uzbeki. Mozda nema potrebe za tim, ali neznam moze li naskoditi. Ne vidim razloga da to ne uspije, ako nista drugo bar bi trebalo smanjiti postotak mogucih losijih muskih biljki. Ili nesto propustam u toj logici. Sto sam nasao o kanabisu, svagdje govore o zenskom roditelju i da biranje muskog nema smisla. Samo, ja ga ne bi birao vec pokusao napraviti. Ne znam, hoce li sve to mozda dovesti do slabljenja genetike i gubitka snage. Pa onda to u startu nema smisla? Mislim sav taj silni backcrossing.U poljoprivredi se povratno krizanje desetljecima uspjesno koristi. Ne za stvaranje novih, vec za unapredivanje postojecih, a to je nesto slicno ovom sto ovdje i mislim. U kojekakvim tekstovima sto sam citao pise da se krizanje radi na istog ili razlicite roditelje. Valjda to ovisi o kulturi(zitarice, vocke, povrce) Ima li tko da mi nesto kaze? Razlog da odustanem. Ili savjet kako mozda bolje osmislit sve to. Bilo sto Zivi bili
dedskinAMBASADOR

sep 2019.

#73
Citao sam svasta , ali sam i dalje malo zbudnjen , ne znam dal je ovo prava tema , ja ne bi svoju sortu , samo da imam menku , a da je automat , svidjaju mi se jer ne mora flip svetla , onda mi ne trebaju 2 boxa nego jedan , za konstantni harvest . I sad imam jednog Foto izgleda je muzijak , kad bi ja uzeo polen odatle , i oprasio jednog Automata , jel bi ja onda dobio menke automata ? Ne mora biti fem
PowerSeedZMAJ

sep 2019.

#74
ne, dobio bi regurar fotoperiodno seme. auto gen je recesivan, moras automatika oprasiti automatikom za auto seme
dedskinAMBASADOR

sep 2019.

#75
Znaci jedini nacin bi bio napraviti od fem auta hermija posto muskarca nemam.
PowerSeedZMAJ

sep 2019.

#76
moze i to, samo onda bi trebalo da dobijes auto fem seme, sto ti dodje jos bolje :) ako imas vise cura, probaj na jednoj neku granu prskati koloidnim srebrom, makar onim koje se moze kupiti u apoteci, mislim da radi posao koliko sam cuo na forumu
dedskinAMBASADOR

sep 2019.

#77
a znaci moze i na jednu granu , pa ako nista mogu se igrati , kad moze da se krene sa tim , imam jednu u fazi puna je dlacica il mora ranije
PowerSeedZMAJ

sep 2019.

#78
nisam se igrao sa tim al mislim da je najbolje krenuti u prefloweru i prvim sedmicama cvetanja. vidi da li ima nesto u ovoj temi pa tamo pitaj ekipu, dobices konkretnije odgovore ako ih vec ne nadjes u temi https://www.vutra.org/threads/kako-napraviti-ionizirano-koloidno-srebro-za-proizvodnju-feminiziranog-sjemenja.10178/
AtoxLEGENDA

apr 2020.

#79
Nacitah se ali opet me bune stvari oko F1 stabilnosti i sl, ali hajde da postavim prosto pitanje Ako sad imam, npr, criticala od rqs i ww od rqs... Resim da oprasim criticala, oprasim ga hermi criticalom i usput oprasim ww istim polenom od criticala, znaci critical x critical i white widow x critical. Sta ja dobijam, F1? Da li ce to stabilno da bude i sta ce da ispadne od jednog, a sta od drugog? Kontam da bi od criticala ispala verzija sa vecim isticanjem neke genetike od roditelja, a kod ww x critical bi bilo 50:50, jel da? I jel bi to bilo stabilno ili?
grouchyZMAJ

apr 2020.

#80
pa dobijes kritikal, sta ti tu nije jasno? da, ne.
AtoxLEGENDA

apr 2020.

#81
Kontam ja ali pitam opet. Ni jedna ni druga opcija ne bi bila stabilna?
grouchyZMAJ

apr 2020.

#82
brate, kritikal ti je stabilan, koliko je stabilna rqs genetika. ww/k nije stabilna genetika (mozda neka banka ima taj kombo? tu dolazi do vise fenotipova i od tebe zavisi koji ces ti nastaviti da razvijas/grovas/gajis ...
AtoxLEGENDA

apr 2020.

#83
Ne kapiras ti mene... Ako se oprasi strain sa istim strainom, znaci imas 2 fem semenke, od jedne napravis hermija i oprasis drugu, u tom slucaju se dobija stabilna genetika ukoliko je vec bila stabilna? Ako se oprasi kazi ga ww i critical, znaci imas 1 fem critical i 1 fem ww, od criticala napravis hermija i oprasis ww, onda nije stabilno jer je da kazem novina tj nova vrsta? To mene buni
Misko21AMBASADOR

avg 2022.

#84
Moze savet,napravio sam od ~enke - hermija kol.srebrom i evo jaja su po ela da se otvaraju sada treba da otresem celu biljku na neko staklo/ogledalo i pokupim polen karticom u neku kesu koju u posle staviti u fri~ider? Ili mo~da da otvaram pincetom jaja ili da ih gnjecim prstima ,nikada nisam to radio pa bolje da proverim nego da uprskam neato ato ekam 2 meseca E sad kako najjednostavnije da dodjem do Fem semena,imam jedan box i polen koji trebam pokupi sutra,jednu zenku spremnu za cvetanje ekala je na terasi i joa 2 male u seeding fazi.
MeskalitoLEGENDA

avg 2022.

#85
Sacekas da se jaja sama otvore i onda skupljas na neki papir ii staklo kako kazes ii u tegllicu . Prashish drugu biljku tiim polenom i trebalo bi da dobijes fem , mada je tu uvek opasnost od hermija . Mnogo je stabilnije i bolje raditi sa regularnom genetikom , ako ces da pravis nove vrste , nego fem ... https://www.vutra.org/threads/uzgoj-muskih-biljaka.5483/
Misko21AMBASADOR

avg 2022.

#86
Jbg nemam regular ,nego me brine da li e ako oprasim sada Fem biljku i ona kako krene u cvetanje da pravi seme i polen da li e tim polenom oploditi ove dve male i ata onda od njih dobijam hermi seme?Ili mo~da trebam i te 2 male ovim da oplodim polenom kojim sam ovu veliku ?

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se