VUTRA
ForumUzgajanjeVanjski uzgojStop PUŽEVIMA! / step by step
LEGACY

Stop PUŽEVIMA! / step by step

75 odgovora13,947 pregleda
No JokeZMAJ

jun 2015.

#1
Pu~evi...!? Na sam spomen te rije i mnogim outdoor growerima pada mrak na o i :fuck:. Pu~evi su najrasprostranjeniji mekuaci na planetu, ima ih 72.000 vrsta i obo~avaju initi atetu na bilju. Tijelo pu~a sastoji se od glave, trupa i stopala, prili no su spori, kreu se pomou sluzi koju lu e, te prosje no prevale 3,7 metara u sat vremena. Pu~evi su uglavnom dvospolci. Mogu biti i razdvojenih spolova, te im nije nu~an drugi spol za opstanak vrste. Viaa vlaga zraka i optimalne temperature pogoduju razmno~avanju pu~eva pa tako nastanjuju vla~na i hladna tla, veinom glinasta ili ilovasta. Najaktivniji su tokom proljea i za vrijeme du~ih kianih razdoblja tokom ljeta. `tete od pu~eva u naaem hobiju ponekad mogu biti kobne, pogotovo kad je rije o mladim biljkama; Kada kreete u borbu protiv pu~eva morate biti svijesni da ih nemo~ete istrijebiti, ali svakako postoji mnogo na ina da ih se sprije i. Na naaem podneblju obitava oko 200-tinjak vrsta pu~eva. Neke vrste su manje agresivnije, neke viae, a zajedni ko im je da sve podjednako reagiraju na provjerene metode kojim se mo~emo boriti protiv njih. Tri su osnovna na ina borbe protiv pu~eva, a to su: -MEHANI KI -BIOLO`KI -KEMIJSKI Sva tri na ina borbe su se pokazala dijelomi no ili potpuno u inkovita, a na vama je odluka koji od na ina budete primjenili. Moja preporuka je svakako pribjegavati viae Mahani kim i Bioloakim mjerama kako nebi negativno utjecali na prirodu i eko sustav. Viae manje odluka kojoj metodi ete naginjati ovisi u kojem okru~enju uzgajate i dali ste u mogunosti poduzeti neku od mjera a da i dalje ostanete ne upadljivi. -Mehani ke mjere protiv pu~eva su mjere koje ne utjecu negativno na okolia niti na vaau biljku.Ovaj nacin borbe u nekim pogledima i nije diskretan ali je prilicno ucinkovit.To su uglavnom raznorazne zamke ili barijere(prepreke) koje sprijecavaju pu~eve da se pribli~e biljci. Borba barijerama je najbolji izbor ukoliko gajite u vlastitom vrtu. U zadnje vrijeme su dosta u inkovite raznorazne ograde patentirane isklju ivo da bi sprije ile najezde pu~eva ali ih je teako nabaviti. Stoga ne preostaje nam niata drugo nego sami napraviti neku ogradu oko svoje biljke; Ovakvi tipovi ograda iliti kaveza u samom startu su uglavnom jamstvo da vam pu~evi nee zadavati glavobolje. Za izradu ovakve barijere potreban vam je alu komarnik(mre~ica za komarce) ili pwc plasti na mre~a i jedne akare. Odmjerite dimenzije, cap-cap i skrojite kavez ili ogradu za par minuta. Montirate je na na in da malo ukopate i problem rijeaen. Komarnike i mre~e sa slika mo~ete nabaviti po svim poljoapotekama, vrtnim centrima i ~eljezarijama na du~ni metar za stvaro mizerni iznos. Osim ovakve vrste prepreka kao prili no uspjeano se pokazala prepreka od bakra koja se mo~e lako izraditi, bitno je da visina bakrenog prstena nije manja od 10 cm; Naime bakar na ovakav na in stvara stati ki eliktricitet kad pu~ krene preko njega te na taj na in peckanjem odbija pu~eve. Od ostalih prepreka koje mo~emo koristiti izdvojio bih vapno, kameno braano, piljevina, pepeo, talog od kave, smrvljene ljuske od jaja, drobljeni list oraha, iglice crnogorice. Primjenjuje se tako dau dovoljnoj airini i sloju pospemo u obliku prstena oko svoje biljke. Vapno, pepeo i talog od kave ne sipati uz samu stabljiku jer mogu utjecati na ne~eljeni ph vaae zemlje, tako da ako radite prsten oko biljke od toga neka bude bar od metar promjera. Veina od ovih barijera dijeluje dehidrirajue na pu~evo stopalo i na taj na in ga ubija i sprije ava dok neke dijeluju iritirajue i bockajue. Ovako izgledaju pu~evi dehidrirali u pepelu; Osim barijera spomenuo sam i zamke. Rije je o pivskim trapovima; Poznato je da pu~evi imaju izuzetno sna~an njuh, a ono ato ih iznimno privla i je pivo. Napravite im zamku na na in da presje ete bocu, ukopate je udaljenosti 2-3 metra sa svake strane, na na in pokazan na slici, napunite pivom i pu~evi e se poutapati. Kod veine mehani kih metoda je nedostatak ato nisu traje pa bilo da je rije o pivskim trapovima ili prstenovima od pepela metode se moraju esto ponavljati. -Bioloake metode kao ato samo ime govori podlje~u isklju ivo bio-mjerama, raznim eko pripravcima, gelovima, mamcima, suhim biljem i razno raznim biljnim juhama. U ovom na inu borbe protiv ove gamadi je iznimno uspjeano i ekoloaki prihvatljivo tretiranje tla zelenom galicom (~eljezni fosfat) koju mo~ete nai u svakoj poljoapoteci i agro trgovini. Jednostavno o istite sajt od pu~eva i rastresete oko sajta zelenu galicu a ostatak tla oko biljaka tretirate otopinom galice u omjeru 10 grama na 3 litre vode sa prskalicom tipa; ...i mo~ete zaboraviti pu~eve do kraja growa jer oni fakti ki pocrne i sagorijevaju u doticaju sa galicom. Danas je mogue i pronai pelete od ~eljeznog fosfata pod nazivom Ferramol i takoer je potpuno neotrovan i ekoloaki prihvatljiv te vrlo u inkovit. Kao srednje korisni pokazali su se i raznorazni gelovi protiv pu~eva koji nisu toliko sigurni ali su svakako korisni u kombinaciji sa mehani kim barijerama kao dodatni osigura . Ima ih od viae proizvoa a, svi su podjednake u inkovitosti, cijene oko 5 eura po boci, a u nas je najpoznatiji plantelin gel; Od biljaka koje poma~u u borbi protiv pu~eva to su pelin, komora , orah, anis i ru~marin. Svaka od njih je odbojna za pu~eve, jednostavno ih izbjegavaju zbog raznoraznih spojeva koje sadr~e. Svje~e liae ili usitnjene dijelove tih biljaka mo~emo posipati uz stabljiku naaih biljaka i na aire i samim timebi trebali biti obezbjeeni. Napominjem da svaka od ovih metoda poma~e ovisno o intezitetu napada pu~eva, zato se uvjek potrudite pru~iti ato bolju zaatitu i napraviti je kvalitetno. -Kemijske metode su najomra~enije u danaanjem druatvu i mogu potvrditi da je sve to sa sigurnim razlogom. U ove metode ubrajamo mjere borbe protiv pu~eva sa raznoraznim otrovima. Ovo jest jedna od najkvalitetnijih vrsta zaatita ali nije ekoloaki prihvatljiva i mo~e imati utjecaja na ostali ~ivotinjski svijet. Ponekad je bezuspjeana borba na sve na ine i zadnje ato nam ostaje je posezanje za zatrovanim mamcima, limacida (Pu~omor, Limax, Pu~ocid, Arion, Mesurol granulat i sl.). Kod jake populacije ovog atetnika potrebne su vee koli ine otrova. Mo~e se nai svugdje, obi no su granule crvene ili plave boje i nasipa se oko biljaka na sistem prstena; ...pri baratanju sa ovakvom vrstom otrova budite prikladno zaatieni, pogotovo usta i obavezno rukavice na ruke, jer koliko je atetan za ~ivotinjski svijet atetan je i po naae zdravlje. Nadam se da e ovo pomoi za ubudue, pu~evi su uvjek aktualni :) Ukoliko ~elite bataliti ove metode onda si nabavite patke, je~eve, ~abe ili kornja e i udomite ih na sajtu jer su njima pu~evi neizostavni dio prehrane :D.
TarzanZMAJ

jun 2015.

#2
odlicno, moj glas ;)
DzparanojaLEGENDA

jun 2015.

#3
:respect:
BizzzoZMAJ

jun 2015.

#4
Skidam kapu. 3.7 metara. Mamicu im poljubim. Treba probat stavit ga na traku za trcanje da vidimo kako ide na duge staze :P. Odlican tut. Da bi rijec rekao. :respect:
BLONDinaNINAAMBASADOR

jun 2015.

#5
Sve je tako...mnogo dosadne i uporne zivotinje,ali ima resenja i za njih da :objesen::objesen:
t@maraZMAJ

jun 2015.

#6
No Joke :respect: `ta drugo rei :)
KobiAMBASADOR

avg 2015.

#7
Puzomor je ubica...odlicna stvar...mislim da sam ga platio oko 160din. Na kile sam ih bacao, puzeva za izvoz...samo pospes okolo kao na slici gore i nema problema...ja vezbao na kupusu...ubica nema sta !!!
vetarPOZNAVALAC

avg 2015.

#8
sljunak, pesak, pepeo. 90 posto zaustavlja puzeve :) pisem danas malo opsirnije
PowerSeedZMAJ

avg 2015.

#9
dopunio si sa sljunkom i peskom, pisi opsirnije ako imas sta konkretno jos za dodati, samo nemoj otvarati novu temu, ova je sasvim ok :)
markoniusISTRAŽIVAČ

avg 2015.

#10
Proletos, pu~eva k'o aodera, lopatama smo ih tovarili! :D Da si samo nekoliko meseci ranije napisao sve ovo... mada, pu~omor je ipak odigrao glavnu ulogu u ovoj epizodi! :)
PimplariusLEGENDA

avg 2015.

#11
Pa di vi to sadite ,kod mene ni jednog pu~a na sajtu,:) Morate biti u dobrim odnosima sa majkom prirodom. Nemojte koristiti kemiju.
No JokeZMAJ

avg 2015.

#12
Nakon suaa i velikih vruina, u podmaklom ljetu kao sada pu~evi ne predstavljaju problem. Naintezivniji su tokom proljea i ranog ljeta, pogotovo ako bude du~ih kianih razdoblja. To je sad iza nas, sumnjam da netko ima u ovo doba problema sa pu~evima. Kao ato sam i rekao, kemija nikad netreba biti prvi izbor i prili no je omra~ena metoda, nevolim je ni ja, ali u extremnim slu ajevima ti ostane izbor ili kemija ili duvanje kite. Veinom kod uzgoja na pjea anim tlima ljudi imaju najmanje problema sa najezdom pu~eva, ili ih uope ni nemaju ;)
zolaAMBASADOR

apr 2016.

#13
http://www.allaboutslugs.com/eggshell-myth-busted/ :)
PowerSeedZMAJ

apr 2016.

#14
trebali su sitnije da mrve :)
zolaAMBASADOR

apr 2016.

#15
Koliko kosta puzomor ? Sutra cu da skoknem do jedne poljoprivredne apoteke da vidim dal imaju, zanima me cisto otprilike.
PowerSeedZMAJ

apr 2016.

#16
litra je 5.5e, bar ako uzimas plantellin gel protiv puzeva, sto ti dodje puzomor :) imas na njihovom sajtu
zolaAMBASADOR

apr 2016.

#17
Nabavio sam bakarnu zicu, cimam se hemije :D
WeedWizardAMBASADOR

apr 2016.

#18
Koliko kosta bakarni lim?I gde ima da se nadje?Ja sam mojima napravio kaveze od mrezica,al posle mesec,dva planiram skinuti to i zameniti limom.Mnogo upada u oci bela mrezica :D
opa cupaZMAJ

apr 2016.

#19
Ma koji crni bakar ??!! Te bestije su postale imune i na Puzomor. Bez kemije 0 bodova ;)
WeedWizardAMBASADOR

apr 2016.

#20
Ma roknucu ja i puzomor pored kaveza sto sam napravio.Nego videh negde na netu da ima crvenih puzeva sto mogu zemlju da prokopaju.Jel ste imali takvih iskustava?
No JokeZMAJ

apr 2016.

#21
Nema pu~eva kopa a kod nas. Ja ve uspjeano odoljevam napadima 2 tjedna bez pu~omora. Ne razumjem emu pu~omor ako imaa kavez?
WeedWizardAMBASADOR

apr 2016.

#22
Uplasio sam se ovih sto idu pod zemlju da mi se ne zavuku u kavez.Rupe kad sam kopao po sajtu nasao sam 2-3 napustene kucice pa sam se iscimao da nije to to.Posto ih nema necu stavljati i puzomor.Besmisleno bi bilo. Kod tebe mozda nema mnogo puzeva,al ja sam u blizini reke.Nisam ih do sad vidjao,ali ce ih biti sigurno
No JokeZMAJ

apr 2016.

#23
Ako ih nisi viao sumnjam da e ih i biti. Kad je ovak vla~no vrijeme oni su naj aktivniji. Svaki put kad odem nakupim punu kanticu pu~eva oko biljaka i furam ato dalje al samo naviru. Ovogodianji su mrcine ~eae, ogromni bijeli sa velikim bijelim kuicama. Vei su od vinogradarca koji je kapitalac. Nisam joa vidio tak ata, ~ao mi ato nisam uzeo foti pa poslikao. Puni su vode, a kuice im mekane ful koliko su se namo ili. Mislim da su toliko siti da ih uope ne zanimaju moje biljke, ali vidim da se ukopavaju kraj njih u mekanu kupovnu zemlju, valjda im je toplije unutra. Neka ~ive kad su miroljubivi, ako se po nu zaebavat onda u akciju. Kavezi sa sitnijim rupicama su sasvim dovoljni, ako nema pu~eva sada ko ato rekoh nevjerujem da te to treba brinuti. Nisu naai pu~evi leta i, skaka i, kopa i i sli no, joa mi samo to fali :D. Dok nema potrebe bolje izbjegavat otrov, a s kavezom stvarno nema potrebe ;)
WeedWizardAMBASADOR

apr 2016.

#24
Ma naravno Joke.Tu ganju uzgajam licno zbog sebe i ja sam protivnik bilo kakvih otrova.Zato sam i pravio kavez nego juce citam po netu nesto o puzevi kad naletim na kopace i ja u fazonu WTF :whato:: Sajt sam pripremio jos pre mesec dana i tad ih nisam video.Nadajmo se da ce tako i ostati posto planiram posle mesec dana vegetacije skinuti mreze jer previse upadaju u oci.
FeltLEGENDA

apr 2016.

#25
Jel se puzomor ispere sa kisom?
No JokeZMAJ

apr 2016.

#26
Ne, tako ka~e proizvoa , koliko mu vjerovati, to ovisi o vama. Vjerovatno se ispere dio otrova s granula ali je i dalje je djelotvoran i mo~ea komplet out atitit sa jednim posipavanjem.
zolaAMBASADOR

apr 2016.

#27
Nabavio sam dosta bakarne zice i napravio sam par prstenova od 10-15 zica zajedno ( ako ne i vise ) , ako im bakar bar smeta ovo ce im definitivno smetati :)
No JokeZMAJ

maj 2016.

#28
Tu sam u tutorijalu neat malo spomenuo zelenu galicu (~eljezni fosfat) iliti pripravak od z. galice Ferramol. Ajda pa evo da olakaam svima koji nevole kemijske metode. Kako bi slogan Ferramola rekao; "Za ljude koji brinu o ~ivotinjama i okoliau" Danas pri am s jednim djedicom koji uzgaja zelenu salatu, i to baa na neobi nom mjestu gdje bi ovjek rekao da se nemo~e izai na kraj sa pu~evima. I tako priupitam ovjeka kako izlazi na kraj s pu~evima, on mi veli da ih nema uope. Reko kako to, vidim da ih ima u blizini, i velika je vlaga zraka na tom podru iju. I onda mi ovjek re e zelena galica ili granule Ferramola to rijeae samo tako. On ato ka~e tretira tlo po etkom proljea zelenom galicom na na in da je otopi u prskalici i oaprica ledinu. Zelena galica se obi no mo~e kupiti u svim poljoapotekama, prvenstveno se koristi kao gnojivo, ali je uz to sve i nona mora za pu~eve. Ovak izgleda pakiranje; Nakon samo jednog tretiranja ovim potpuno ekoloaki prihvatljivim pripravkom pu~evima nee biti traga, a potpuno je bezopasno za ljude i ~ivotinje, a uz sve to nakon razgradnje obogauje zemlju ~eljezom i fosforom. Ka~u najbolje je oapricati cijeli teren ili je jednostavno posuti u rano proljee sa prvim toplijim danima jer e se na taj na in li inke pu~eva potpuno uniatiti, i nee tokom cijele sezone po~eljet vratiti na to tlo. E sad, ja znam da je kasno za to, iako nebi akodilo ni sad probati, ali tu ima i odli an EKOLO`KI pripravak na bazi zelene galice takozvani Ferramol, ka~u da ga ima takoer po svim poljoapotekama, naj eae u ovakvim ambala~ama; Trenutno je naju inkovitije sredstvo protiv svih vrsta pu~eva bez imalo atetnosti za bilje i za ostale ~ivotinje koje znaju zalutati na sajt, tipa je~evi, lisice, srne.... Jedan ogroman plus za ferramol je ato ga je jednostavno nemogue isprati i nakon obilnih kiaa u inkovitost mu ostaje na 100%. Koriatenjem otrova tipa pu~omor, limacid i sl. riskirate i svoje zdravlje a uz to riskirate i ~ivote raznoraznih ~ivotinjica koje nastradaju ni krive ni du~ne, a i ispiranjem pu~omora dobar dio otrova odlazi u podzemne vode, dok odreen postotak toksina apsorbira i vaaa biljka, koju na kraju krajeva puaimo i stvaramo si nesvjesno podlogu za kancer. Joa jedna stvar koja mi je odvratna kod kemijskih otrova je onaj smrad crkotine koji nastaje masovnim ugibanjem pu~eva. Znate ono kad se najedu pu~omora, pa pocrkaju u blizini biljke, udari sunce pa se po ne airiti smrad ko da je slon crko i usmrdio se. E tu pojavu koriatenjem ferromola e te izbjei. Vjerujem da ga mo~da neki i koriste trenutno ni neznajui da zapravo to koriste. Uglavnom kad doete u poljoapoteku e vam ponuditi ono ata imaju i nahvaliti to samo da bi prodali. Bilo neat ekoloaki prihvatljivo, odnosno bioloako sredstvo ili kemijsko, njima je to isto. Najviae iz razloga ato su prodava i nedovoljno educirani i pomamljivi za vaaim parama, tako da se nebi udi da ga netko koristi. Feramol se sipa golim rukama; Nemate nikakve bojazni da e vam se ata dogoditi, ak i da ga pojedete nee vam biti niata, a na in na koji djeluje na pu~eve je uistinu fascinantan; - Pu~a privla i granula ferramola. - Jednostavno im je neodoljiv i moraju ga pojesti. - Nakon ato ga pojede uniatava mu ~eludac. - Istog trena nakon prvog kontakta sa granulom pu~ gubi apetit za cijeli ~ivot. - Nakon gubitka apetita pu~ odlazi ato dalje od mjesta gdje ga je pojeo, zavla i se u zemlju ili gusto raslinje, te tamo ugiba. `ta to zna i, to zna i; nema leaeva, nema smrada crkotine, nema atetnog u inka na vas niti na okolia, 100% u inkovit, odli an i kad se razgradi nakon dugog perioda kao gnojivo za tlo, te ga kiaa nemo~e isprati. Evo i jedan video o tome, mo~ete si uklju iti automatske tiltove ako ne razumjete talijanski, titlovi nisu savraeni ali je razumljivo; aALWj9T-Sl8 U subotu i ja idem po svoju dozu ;) Eto toliko, RECI NE KEMIJI i zgrabi FERRAMOL :thumb:
sir i vrhnjeAMBASADOR

apr 2017.

#29
proale godine sam koristio feramol u vrtu, granule se isperu nakon 2 do 3 kiae, nakon prve izgube zelenu boju, a kad su mokre mlecaste su ali kaj se tie pu~eva mo~e ih biti hiljade, ali di je feramol nee biti ni jednog jedinog. kupio sam kilu, ostalo mi je joa pola kile za ovu godinu :) btw svog sam nabavio u austriji jer ovdje niko nije imao pojma kaj je to, al mo~e se na na njuakalu tu i tamo. a kad imaa brdo pu~eva ko ja oko sebe, vrlo je interesantno vidjeti da su pu~evi svikud al tamo di je feramol posipan nema ni jednog. pretpostavio sam da kad se granula ispere ostaje na povraini tragovi ~eljeznog sulfata pa pu~eve odvla i od tog mjesta sa moje strane preporuka
H2O888LEGENDA

jan 2018.

#30
Kanabis_kidAMBASADOR

jan 2018.

#31
Taman sam tra~io ovakvu temu, baa me zanima bili pu~evi napali biljke ako bi oko njih posipali ili u prahu..mo~da probam, al ovo sa zelenom galicom je, ini mi se, savraeno
No JokeZMAJ

jan 2018.

#32
Neznam kak budu reagirali na to, al vrijedi probati. Neke ~ivotinje niti nemaju receptore za ljuto, neznam kakvi su pu~evi po tom pitanju i gdje su im smjeateni ti receptori ak ih imaju. Kod ovjeka su u nepcu i korijenu jezika, dok je kod gotovo svih ~ivotinja isto tako unutar probavnog sustava, pa mi sve nekak zvu i da ih to baa i nee dirat. Sve u svemu bli~i se out pa emo oprobati ;)
zolaAMBASADOR

feb 2018.

#33
Svaka cast za ideju :)
sir i vrhnjeAMBASADOR

feb 2018.

#34
Koliko ovo sa limenkom djeluje? Po mojem iskustvu jer sam jedno vrijeme proucavao puzeve zbog uzgoja, njima to ne predstavlja prepreku jer ih stiti njihova sluz... Zbog nje puzevi imaju mogucnost da idu uzduz britve bez da se posjeku, a limenka izgleda na nacin ko i mreza di se uzgajaju, isto je tak savinuta ali puzevi svejedno odu van boxa pa ih se svako jutro treba skupljat... Po meni limenka ne predstavlja prepreku jer u teoriji puz kad se nagne naglavacke bi trebao pasti i ne moze preci ovaj siljasti dio, no u praksi puz ce ostati visiti, sa jednim djelom tijela ce se drzati a sa drugim samo zavinuti i priljepiti na gornju stranu
zolaAMBASADOR

feb 2018.

#35
Brate svaka prepreka je bolje nego nista , ja sam preprosle godine stavio bakarnu zicu ( umesto traku ) i puzevi su mi u roku od 5 dana pojeli 13 od 15 biljaka, prosle godine sam samo isekao flase ( plasticne dvolitre vina ) zasadio na istom mestu i nisam imao ni jednu pojedeny biljku.
H2O888LEGENDA

feb 2018.

#36
neznam osobno,probajte na ovo naleti na nekom forumu..
ParaNO1dOENTUZIJASTA

avg 2018.

#37
oAA9nCqNfR4 ::listomahanje::
Afgan strein

avg 2018.

#38
Kopriva 24 sata u vodi,morete foliarno oko biljke i sli no.A ako koprivu ostavite tjedan dana procijedite i moze biti dobro gnojivo
Strapadura

mar 2019.

#39
Nadam se da ce pomoci: https://themajka.com/viewtopic.php?f=50&t=116&p=316&hilit=neprijatelji+vrta#p316

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se