VUTRA
ForumUzgajanjeVanjski uzgojINBREEDING (pitanje)
LEGACY

INBREEDING (pitanje)

68 odgovora3,715 pregleda
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#1
Dali Cannabis biljka gubi potenciju nakon viae generacija 'inbreedinga' jedne(iste) sorte? uo sam negdje da ako se viae uzastopnih godina sadi opet iznova sjeme (ISTE SORTE) proizvedeno prethodne godine (outdoor) ono postupno gubi potenciju.Da bi se trebalo sa vremena na vrijeme uvrstiti u oplodnju neka druga genetika!?! Negdje ka~u da je tako,a negdje ne.. Pa kako onda u prirodi(landrace)?? ondje se stotinama godina dogaa spontani,prirodni inbreeding na nekom tamo polju, i NE GUBE potenciju-koliko znamo..

jan 2013.

#2
Mislim da iz generacije u generaciju biljka samo postaje otpornija,sumljam da gubi na kvaliteti...prilagodjava se uvijetima.nekako mi to logicno

jan 2013.

#3
da, kvalitet postepeno opada sa svakom narednom generacijom inbreeding-a ili ti na engleskom:"With each successive generation of inbreeding the genetic stock becomes weaker." edit: p.s. sta mislite, zasto ja jet47 oprasujem sa roadrunner-om, pa onda brazilku sa tim f1 sto dobijem ;) i kad vec kuckam ovde a spomenut je primer landrace biljaka, evo par reci o tome, da ne prevodim sad nit pricam po svome jer sam malopre :spliff: pa mi lakse da prilozim nesto izvorno, racunam da je razumljivo za sve koji malo prate genetiku, znaju sta su aleli... "A landrace has many different parents and many different gene combinations and weaker useless traits are naturally bred out of the species in favor of the stronger genetics. The problem lies when bad genes are continuously introduced and new better alleles are no longer present in the donors. So when your breeding a plant to itself or when using a single donor for breedig you will end up with more stability in every aspect even the bad ones. And yes, inbreeding is as much a problem as a solution. This is because there are so many breeders that don't understand cannabis genetics well enough to see these hidden factors coming." jednom prilikom napravim blog na ovu temu, peace to all
Pablo EscobarENTUZIJASTA

jan 2013.

#4
Onda zelis reci da su nasi preci znaci ajmo reci prije cca 3000 godina pusili toliko dobro travu da bi se od pola komada napusilo 100 ljudi,a ovo nase danas bi se nazivalo smecem tako da ne vjerujem da se gubi kvaliteta ostaje ista kvaliteta opet sve ovisi o uslovima koje dajes iste godine,a kao sto kaze opa cupa da se jedino prilagodi bolje tako da vjerujem u tu teoriju :)
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#5
Mo~ea li malo pojasniti zaato je to tako?? I kao ato sam ve bio napisao, kako onda tamo negdje na Himalaji u Indiji gdje ljudi sade ve sto godina jednu te istu sortu,i super im je,ne dogaa se to.., ili se varam?
loopAMBASADOR

jan 2013.

#6
varas se,zato sto polen leti kilometrima,i tako se 'mesaju' razlicite genetike ,) nije to bas 'jedna ista sorta' postoje suptilne razlike,a negde i manje suptilne,ako me razumes ako uzmes 2 ista roditelja,i godinama ih koristis za dobijanje semena,verovatno ce se desiti to sto Power kaze ali u prirodi je drugacije,pcele,polen,ljudski faktor....ima svega ,) a opet 'domacice' i brendirane dzidze-pa zaboga sam uporedi,treba li se ista vise reci? nisu te dzidze jake zbog genetske modifikacije,ili ne znam ti ni ja cega vec iskljucivo do genetike,barem je meni to negde logicno ,)

jan 2013.

#7
nadam se da sam objasnio druze, editovao sam post pa baci pogled, vise danas ne mogu o tom kuckati jerbo sam prilicno smoren... i nadam se da je sad jasnije sta htedoh reci sa onom prvom/jednom recenicom ;)
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#8
Ok kume, sad sam tek pro itao.. Zna i to otpada. :( Podpitanje; -rijeaenje je imati 'Mother Plant' pa svake sezone uzeti klonove sa nje, ili stalno klonirati klonove?? P.S. Super bi bilo da napiaea taj blog!

jan 2013.

#9
bolja varijanta je imati jednu majku...mislim..bolja od ove sa kloniranjem klonova. o tome svemu se ima toliko toga za rec da...ne znam ima li uopche smila ovako na preskoke...najbolje bi bilo slozhiti neki txt.. iako.nije loshe i ovako..pokrenuta tema...pa se razmjenjuju misljenja i info.
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#10
Zna i odabrao sam sortu Cannabisa koja mi se najviae svia, npr. 'Malana Cream'. Moje pitanje je jednostavno: Kako uzgajati 'Malanu Cream' svake godine (iduih 20 god npr), outdoor, iz sjemena BEZ GUBITKA potencije?? ..mo~da svaki puta kri~ati dva najrazli itija fenotipa??? Neznam,samo glasno razmialjam.Nema nigdje za prou iti to :(( A uvjeren sam da postoji na in! Kako onda neki stari 'hipici' uzgajaju neku svoju vrstu ve ko zna koliko godina iz sjemena svakog ljeta iznova?? U emu je kvaka da se ne izgubi ja ina?? Zna tko????
carnivoraISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#11
http://www.420genetics.com/forum/growguide.php?do=viewgrowfaq&faq=8 Svaka sorta svega se stabilizira inbreedingom, i da moguci su losiji fenotipovi, ali zato se to radi kroz puno generacija i pazljivom selekcijom. Ili kracim putem, inzenjeringom. Mislim da je daleko pametnije inbreedingom stabilizirati sjeme nego konstantno krizati, uostalom radi se sa milijun drugih vrsta, ne samo biljaka. Ako netko nadje neku pravu referencu za pad potencije neka stavi, zivo me zanima jel ima kakvo posteno istrazivanje.

jan 2013.

#12
istina, ja nisam ni tragao za nekim naucnim istrazivanjima, ako se neko zainteresuje pa nadje obavezno neka kaci, ali to sto sam napisao spomenuto je i na linku koji si stavila:"The greater a plant's genetic load, the greater the chance is that an inbred line from that plant will be recessive for some of the hidden negative recessives that will reduce the seedline's vigour. When there is an accumulation of these homozygous negative recessives, we call this "inbreeding depression". Therefore, as breeding population sizes shrink, or the relatedness of parents increases, the effect of inbreeding depression increases." ovo mi bas nije najjasnije "Svaka sorta svega se stabilizira inbreedingom" kao i "Mislim da je daleko pametnije inbreedingom stabilizirati sjeme nego konstantno krizati" jel moz malo pojasniti kako ukrstajuci "brata" i "sestru" dolazi do stabilizacije
loopAMBASADOR

jan 2013.

#13
je,Power je u pravu.... ....ja znam sta se kod ljudi desava kad 'ukrstis' brata i sestru .) osim sto je moralno pogresno,i zakonski kaznjivo,dovodi i do retardacije genetskog koda,i pojave debilizma,defekata,deformiteta,itd. a vidi, 'genetski kod' kod ljudi je daleko za'ebaniji nego kod biljaka-i daleko slozeniji dakle, samo ukrstanjem razlicitih vrsta se 'pojacava' genetika,odnosno ne dolazi do degradacije kojecega meni je to savrseno logicno ne znam sta je sad tu problem .) po meni-samo konstantno ukrstanje dovodi do pravih rezultata-but it's only me...
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#14
Na kraju,koliko sam ja sku~io taj pad potencije kod biljaka(ili inbreeding depression) se MO}E javiti,ali i NE MORA.. Moj san i cilj je slijedei: Kupiti regularno sjeme (Seedbank) neke Landrace INDIKE i neke Landrace SATIVE. SVAKE GODINE iznova- Kontrolirano opraaiti jedan vrh Indike(sa Indicom) i isto tako jedan vrh Sative (sa Sativom). I tako imati jednu Indica sortu i jednu Sativa sortu za sva vremena (iduih 20-30 god). Znam da bi to bilo mo~da puno lakae sa Motherplant i klonovima, ali.. Ako nebi doalo do te uvene 'Inbreeding depresije' iliti smanjenja potencije, zamislite, Bile bi to biljke i sjeme totalno aklimatizirane na moju klimu i uvjete.Bile bi to biljke PUNO KVALITETNIJE nego iz klonova. Nakon dosta godina ,bile bi to 'moje' , 'Slavonske' Landrace sorte !!! Pa neemo valjda svake godine nanovo kupovati opet drugo sjeme, i stalno davati lovu seedbankama!?!! Imajmo SVOJE sjeme, vrlo kvalitetno(prilagoeno naaim uvjetima), i to - BESPLATNO !:vb_wave: Ali kako to onda Seedbanke rade?? Da ne dobivaju mutacije,greake, i sl. ?????
loopAMBASADOR

jan 2013.

#15
1. ne pisi post za postom,koristi opciju ispravi post-vec si jednom upozoren 2. breederi su BREEDERI,dakle ljudi koji su zivot posvetili tome,i sigurno ima nekih caka za koje mi ne znamo,ali sam UVEREN,da 'kombinuju' genetike raznih biljaka,a isto tako imaju 'majke' u konstantnoj vegetaciji,skidaju klonove sa njih,pa ih oprasuju... mada,nisam toliko strucan za ovo,verujem da ce Power kad se ODdeprimira da ti sve lepo objasni xD
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#16
loop - NETO NO! Hahaaa, kona no odgovor!!! Much of today's gene pool originated in Afghanistan, where cannabis was grown like this in small family plots for generations, until the advent of large fields in the 70's and 80's. Plant phenotypes varied slightly from one valley to the next, and the pollen carried by wind from the slightly different gene pool of cannabis in the next valley maintained population vigour and prevented inbreeding depression. We can reproduce this scenario easily ourselves by maintaining several lines of the same strain, crossing them into each other every few years. For example, when you grow out a pack of ten true breeding seeds pick the nicest female and seed it with two or more different males (marking which branch was pollinated by which male). Seed from each cross must be kept separate, and future generations kept from crossing with other lines. Every third or fourth generation these lines are crossed together and new lines brought out of the resulting seeds. Some of the seeds from each generation should be saved for long-term storage in case of accidental cross-pollination or crop loss down the road.

jan 2013.

#17
nisam se jos ODdeprimira ;) sto naravno ne znaci da radoznali taurusamstaff ne moze da cita na tu temu, pa predlazem https://forums.vutra.org/content/216-kako-da-napravite-svoju-cannabis-sortu.html u nadi da ce mu neke stvari sada biti jasnije. po pitanju ovog:"za sva vremena (iduih 20-30 god)" nadam se da ce registrovati tamo neke brojeve u delu o inbridingu
carnivoraISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#18
Pazite, jedno je vigour a drugo potencija/efekt, dapace i pod vigour moze svasta spadati i nije definirano tocno na sto se misli (vigour kao recimo sposobnost kvalitetnog rasta u nekom normalnom vremenu, za razlicitu genetsku podlogu u razlicitim uvjetima vigour ce biti ovisan o tocki gledista). Zato i pitam jel ima koja studija bas za potenciju. Drugo, ljudi i biljke nisu isto, iako osnovni principi svejedno stoje. Biljke puno bolje podnose inbreeding, zato ih dosta ima koje su samooplodne (iako obicno postoje mehanizmi koji bar donekle onemogucavaju samooplodnju tj guraju izmjenu gen. materijala sa drugom jedinkom). Nema tu ideoloskih i neznam kakvih cudorednih pravila. Sto mislite kako su dobiveni psi od vukova? Ili krave koje ne bi u prirodi prezivjele 5 minuta u obliku u kojem su sad? Selekcijom da, ali da bi se odrzale zeljene osobine inbreeding je bio nuzan. Jednostavno je gotovo nemoguce zadrzati rijetku novu osobinu bez inbreedinga u nekom nama realnom vremenu, u prirodi se to dogadja kroz evolucijske procese koji traju milijunima godina. Pa tako sa evolucijskog gledista divovske trome krave koje treba netko pomusti ili pekinezeri sa degenericnom njuskom ne bi dugo ostali u gene pool-u, ali umjetna selekcija je odrzala te osobine (to je kao sa onog Powerovog quotea sa pocetka, u uzgoju se potkradu lose osobine, ali zapravo to je samo ovisno o tocki gledista sto je zapravo losa a sto dobra osobina). Mislim, ovo je sad doslovce izmisljanje tople vode, svaka sorta biljaka i zivotinja koja se razlikuje od divljeg tipa je dobivena izmedju ostaloga i inbreedingom. Time se stabiliziraju genotipovi, istina uz realnu mogucnost stvaranja genetickog bottlenecka (sansa da vam neka bolestina pobije cijelu populaciju, koga zanima nek gugla geparde i bottleneck). Stabilizacija inbreedingom moze ici do vrlo krajnjih granica, danas se za vecinu istrazivanja na misevima i stakorima, kod kojih se gleda npr razvoj karcinoma ili slicne promjene na stanicnoj razini, koriste singenicne linije, tj misevi koji su inbreedani doslovce izmedju "brata" i "sestre" dovoljan broj generacija da postanu geneticki identicni. De facto klonovi. Jer je to jedina pouzdana kontrola za eksperimente. Istina postoji faza kada se mogu pokazati recesivni losi aleli, ali zato se selekcijom dalje pustaju samo dobri, ono sto je gore c/p sa homozigotima je upravo to, dobiju se recesivni homozigoti ali isto tako se dobiju i pozitivni dominantni, a recesivan se eliminira u potpunosti. samo je uvjet da je selekcija pravilna. Isto rade i seedbankovi/breederi, caka je u tome da imas uvjeta za uzgoj cim vise sjemenki i da radis/znas provesti dovoljno strogu selekciju, samo najbolje od najboljeg ide dalje. Na kraju efikasno dobijes strain koji u sjemenu daje klon (ili nesto jako jako blizu) samoga sebe, i mozes kupcu garantirati sto ce dobiti. Inace, u uzgoju komercijalnih kultura danas jednostavnije je uzgojiti kulturu tkiva neke dobre biljke nego se zezati sa ovim, ali to je kad se smiju prodavati presadnice,jel.

jan 2013.

#19
uf, trenutno sam preduvan da bi polovio toliko teksta :) u svakom slucaju ako taurusamstaff misli da moze da odradi strogu selekciju o kojoj ti pricas (a protiv koje nisam) sretno mu bilo u kreiranju 'Slavonske' Landrace sorte tokom narednih 20~30 godina ;) ja cu nastaviti na svoj proveren nacin i eventualno probati raditi na backcrossing-u * * * http://www.pitt.edu/~kalisz/Available%20pdfs%20for%20Pam/5_Goodwille%20et%20al%20AnnulRevofEcolEvol%26Syst.pdf http://biology.duke.edu/rausher/evgen/reprints/rauschan.pdf http://www.jstor.org/discover/10.2307/2408514?uid=3738928&uid=2129&uid=2&uid=70&uid=4&sid=21101582926043 i jos clanak za taurusamstaff, nadam se da ce mu pomoci + ne treba 20~30 god ;) http://www.cannabisculture.com/articles/3378.html uzivajte, i razmnozavajte, kako god :)
carnivoraISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#20
Joj ajde, pa pricamo lagano :) svatko neka radi kako hoce, ionako mislim da samo komercijalnom breederu moze biti u interesu pravilo izolirari i cuvati neki strain, i to negdje gdje je to legalno. Na maloj razini ok,nije nemoguce i jako je pozitivno, ali treba strpljenja i strpljenja. S jedne strane jako je bitno da negdje postoji banka gena, s druge lose je sto se strainovi gube jer je malo mjesta na kojima takve banke mogu legalno raditi. Zasto je to jako (nevjerojatno) bitno - ako se kanabis legalizira, imat ce isti problem kao sorte starog voca i povrca, lesinarske megakorporacije koje pokusavaju patentirati gene, uvesti svoje sorte i istjerati s trzista sve sto nije u njihovom vlasnistvu (da,nevjerojatno ali istinito, gen moze biti u necijem vlasnistvu). Tu je banka strainova vrijedna svoju tezinu u zlatu.
loopAMBASADOR

jan 2013.

#21
zaboravio si povratnu zamenicu sebe/se ,) eeee,moj Powere ,) bas si se preduvao,da ne kazem preVARIO ,)

jan 2013.

#22
[bez sadržaja]
maverickAMBASADOR

jan 2013.

#23
Inbreeding je jednostavno prikazan na ovoj slici Tu gledamo 1 gen kojeg kontroliraju 2 alela, A dominantni i a recesivni. Nije baa dobro prikazano na slici, ali kri~anjem Aa x Aa dobivaju se genotipovi potomstva u 1/4 AA, 1/4 Aa, 1/4 aA, 1/4 aa Imamo 2 fenotipa: AA, Aa, aA daju isti fenotip zbog dominantnog alela i imamo 1 fenotip iz 2 recesivna aa alela. Sad recimo da netko izabere baa ovaj fenotip kojeg daje aa(jer mu je totalno super) i opet ga odlu i kri~ati i to tim istim aa. Potomstvo tog kri~anja je 100% aa i viae uope nepostoji dominantni A alel u toj novonastaloj populaciji. - dolazi do depresije Dakle za kanabis, ti svojim opa~anjima moraa pronalaziti zakr~ljale biljke (i one koje nemaju svojstva koja ti tra~ia) i izdvajati ih iz populacije. Obi no su to zapravo biljke s recesivnim aa genotipom. Tu sam sad pokuaao to malo objasniti na 1 genu s 2 alela, ali u biljkama razli ita svojstva mo~e kontrolirati viae gena i njihovo meusobno djelovanje, tako da ima tu materjala za istra~ivati i igrati se, ali sve u svemu super je to :).

jan 2013.

#24
apsolutno se slazem, super je to, samo trazi vremena, znanja, posvecenosti, upornosti, predanosti tome sto radis... i naravno, sve bilo bi lakse da nije ilegalno ;) al nema odustajanja, koga zanima, samo napred pa makar amaterski i u ilegalnim uslovima, istrajni dodju do cilja
KatsuPOZNAVALAC

jan 2013.

#25
Taurus,tebi bi bilo najjednostavnije,kako ti je ve re eno,imati majke biljaka iju genetiku ~elia zadr~ati godinama.To je garantirano isti genetski materijal.Sve ostalo je dje ija igra.Niko od nas u HR nema niti mo~e imati uvijete da sadi po par tisua biljki da bi pravio selekcije. `to se ti e promjena koje mogu nastati iz generacije u generaciju,treba napraviti razliku izmeu biljki koje rastu u prirodi i onih koje je selekcijom uzgojio ovijek. Jednom kada se dobije F1(Filijala 1)sjeme njegove karakteristike se mogu mjenjati sa svakom novom generacijom sjemena(F2,F3,F4...) Tako da ato se dalje generacijski odmi e od F1 sjemena,to je vea mogunost razvodnjavanja onih,po~eljnih,karekteristika koje je posjedovalo sjeme prve fijilale.
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#26
Katsu - moram priznati da nisam baa sku~io ovo tvoje objaanjenje. Ajmo ovako: Recimo- kupio sam 10 sjemenki 'Manala Cream' sorte.To je Landrace sorta! I sad, ~elim uzgajati tu sortu iduih 10 godina. Zna i- ja bi izabrao jednu najbolju ~enku i opraaio ju sa jednim najlijepaim mu~jakom.Dobiveno sjeme bi zasadio idue godine,i opet tako ponovio kri~anje.I tako iz godine u godinu.Najbolju sa najboljim,i opet-njihovu djecu najbolju sa najboljim. E sad. Dali mi mo~ea (ali vrlo jednostavno,kao djetetu) objasniti ato i kako bi trebao raditi da izbjegnem 'depresiju'??
He-ManLEGENDA

jan 2013.

#27
Ali zaato iznzistiraa na kri~anju svake sljedee generacije, jednostavno s prvom generacijom napravia brdo sjemenja koje dobro skladiateno mo~e pre~ivjeti i preko 15-20 godina.
MeskalitoLEGENDA

jan 2013.

#28
Kada dodje do svoje cetvrte generacije f4 koju si kroz svaku generaciju selektovao ,onda se ukrsti sa f1 (koju bi trebalo da cuvas ,nemoj zaboravit ) i proizvod bi trebalo da bude dosta stabilan . Dosta posla ,ali vredi ....

jan 2013.

#29
za pocetak bi bilo lepo da znas bar kako se sorta zove, ovako sigurno ne... vazno da si se zapucao za nesto sto u optimalnim uslovima daje kilo do dve prinosa, ali optimalni uslovi za nju su tamo gde raste kao landrace, a to je between the valleys of Kullu and Parvati, at heights of between 2500m - 3500m. ako je slavonija na toj nadmorskoj mozda i imas sanse
taurusamstaffISTRAŽIVAČ

jan 2013.

#30
Bravo kume, to te ja pitam! Izgleda da me jedini ti ku~ia :)) Ajde brate molim te joa jednom mi sve napiai.`ta onda nakon ato ukrstim f4 if1?Kako dalje opet?? Malo sam priglup..Ili je to KRAJ kad tako napravia ,i dalje mo~ea kri~ati meusobno to sjeme u nedogled?!? Drug ljepo sam ti napisao kako se sorta zove,to je Malana Cream.Tako se zove ta Himalajska landrase sativa!! A i ovo je ak dobra solucija..

jan 2013.

#31
drug, koliko ja znam citati napiso si ovo, al ajd nek bude permutacija slova ;) i dalje ne kontam zasto ne uzmes neki provereni hibrid prilagodjen kontinentalnim uslovima, tim uslovima u kojima si ti i u kojima planitas saditi... sta ce ti landrace koji raste samo tamo gde raste, na himalajima i to video si na kojoj visini, mislim, probaj, nemam nista protiv ali znam zasto ti ovo govorim, pre 15ak godina sam probao original parvati seme i original ketama seme, ovde to nije bilo to, nije da nije niklo, ali to nije to i to me sada ne cudi, landrace je nesto sto je tamo gde je, i samo je tamo onako kako treba da bude... i naravno kako od indijske landrace planiras praviti slavonski landrace, uzecu da si se tu malo zezao, jer nadam se da znas sta je karakteristicno za landrace strain, mislim, zasto se uopste nesto zove landrace
H2O888LEGENDA

jan 2013.

#32
hm zanimljiva tema...sto se tice lokalnih sorti koje rastu stotinama gdina na istom podneblju ne gube na kvaliteti bilo bi logicno da ne gube,jer priraoda radi svoje stotinama godina..problem nastaje u seedbankovima oni muljaju,krizaju lokalne sorte...u biti dobiju slicno sto su htjeli s jacom potencijom koju nastoje odrzavat"istom"..tako oni zaraduju,sto bi bilo kad bi svako moga narucit sjeme regular sto mu se svida i zadrzat istu genetiku inbreedingom...seedbankovi bi propali...
crunkisiLEGENDA

jan 2013.

#33
E ali varate se malo... pa evolucijom i krizanjima smo dobili ovoliko vrsta ali se inbreedingom u cistom (prirodnom/legalnom) outdooru ne gubi na potenciji. Ne prezivljavaju sve biljke koje niknu od tog sjemena narocito zbog svakakvih vremenskih uvjeta. Tako da u konacnici opet samo imamo najjace biljke koje su genetski izvrsne. I tako to ide sve u krug Ta se pojava jedino pojavljuje u indooru... gdje je nemoguce pustiti tipa 1000 biljki jednog straina da se razvijaju normalno (jer i medju njima sigurno postoje razlike u nijansama koje mi mozda i ne znamo prepoznati). Vecinom se u indooru krizaju 2-3 biljke "iste genetike" pa nakon nekog vremena opada kvalitet. malo sam si pustio misli, wake and bake
littleGreenENTUZIJASTA

mar 2013.

#34
Malana Cream je landrace. im je landrace zna i da je IBL(InBreedLine). Tamo gdje MC nativno raste postoji ogroman genetski bazen, rastu milijuni biljaka koji se meusobno mjeaaju. Ne samo meusobno nego i pomalo sa vrstama iz drugih dolina - sa drugim genetskim bazenima. Kada ti ~elia sa uvati MC u vidu sjemena, bitno je da o uvaa ato airi genetski bazen, tj. ne paria najbolju ~enku sa najboljim muakim, ve radia otvorenu polinaciju i kri~aa sve ~enke sa svim muakima. Naravno kod malog growa, dobro je izbaciti mutante i hermafrodite. Ono ato mo~ea napraviti jest da meu muaku populaciju stavia recimo 2-3 lijepa afghana ili bilo koju drugu vrstu. Dobit ea neato f1 u sljedeoj generaciji koju kad sparia samu sa sobom da bi dobio f2 generaciju - dobit ea barem 1/4 MC-a koji je bitno popravljen vigour. Parenjem najbolje biljke sa najboljom biljkom iste vrste dobivaa govno! Tako i nastaje genetska depresija, propadanje genetskog bazen. Zato su danas Skunk#1, Afghani, NL i mnogi drugi IBLovi puno loaiji nego nekada. Imaju sve manje vigoura - snage u rastu te se moraju mijeaati sa drugima kako bi se dobio vigour. `to mislia, zaato danas ima toliko feminiziranog sjemena? F sjeme zna napravit svaka auaa i joa ga naplati papreno. Problem je dobit IBL, za to trebaa najmanje dva potpuno razli ita landrace roditelja, puno vremena, prostora i znanja. Joa jednom, kod stvaranja sjemena, bitno je koristiti polen od svih muakih na svim ~enkama.
maverickAMBASADOR

mar 2013.

#35
Najbolji rezultati u popravljanju vigora se dobivaju u F1 - naravno nee svi novonastali hibridi iskazivati heterozis. Heterozis je pojava kad potomstvo kri~anja genetski razli itih roditelja pokazuje bolje osobine od onih jedinki koje smo kri~ali.

Prijavi se da bi odgovorio

Potreban je nalog da bi mogao pisati na forumu.

Prijavi se