LEGACY
Zemljiane smeae - treset - kompost - organska djubriva [info]
34 odgovora22,079 pregleda
8. feb 2014.#1
Za zemljišne smeše se koriste zemlja, organska i mineralna đubriva, treset, pesak ili sintetički materijali (vermikulit, perlit) u vidu granula, zatim slama i strugotina. Organo-mineralne smeše sadrže 40-60% treseta, 20-30% lakog peskovitog zemljišta i 20-30% zgorelog stajnjaka ili komposta. Veoma je dobro da se nekoj od osnovnih organskih materija doda zeoplant (25—30%). Zeoplant je zeolit oplemenjen N, P, K, Ca i Mg... Mineralno-organsku smešu čini zemlja iz oraničnog sloja laksih tipova zemljišta kojoj se dodaju organska đubriva (10-40 kg/m2).
Sintetičke (veštačke) mešavine su smeše treseta ili drugih organskih matenja sa vermikulitom ili perlitom sa kamenom vunom ili su čisti sintetički supstrati (kamena vuna, npr. grodal, mineralna vuna i dr.). U ovim supstratima biljke usvajaju hraniva iz hranljivih rastvora koji ga povremeno vlaže.
Čisti pojedinačni supstrati (organski i sintetički) koriste se za proizvodnju rasada, za ožiljavanje reznica, prorastanje lukovica lli tamo gde nema kvalitetnog prirodnog zemljišta. Tako se za ožiljavanje koriste pesak, treset, kompost, tresetne, saksije i perlit.
Fizička i hemijska svojstva osnovnog supstrata opređerjuju njegovu ulogu, pravila mešanja i udeo u hranljivim smešama. U jednostavnim mešavinama (tzv. proporcionalne mešavine) svojstva su odredena zapreminskim odnosom komponenti, odnosno njihovim osobinama. Pri spravljanju smeše primenjuju se metod dodavanja (bez interakcije) i metod zamene i popunjavanja (npr. materijalu velike poroznosti dodaje se matenjal fine strukture i mogućnosti supstitucije). Fizički je supstrat aktivan ako zadržava pristupačnu vodu za biljke, a hemijski je aktivan ako omogućuje anjonsku i katjonsku razmenu. Prema fizičko-hemijskim svojstvima supstrata određuje se tehnologija gajenja posebno navodnjavanja i đubrenje. Najčešće se razlikuju supstrati za proizvodnju rasada (prirodni supstrati) i za gajenje biljaka, kad se, pored prirodnih, koriste i sintetički supstrati.
U zemljišnim smešama osnovu čini čista, nezakorovljena, humusna zemlja (tzv. baštenska zemlja) bez ostataka pesticida. Veoma često koristi se ledina (ledinska zemljišta, busenjača), koja se dobija ljuštenjem prirodnih ili gajenih travnjaka. Zemlja se ljušti plugom u sloju oko 8 cm. Ovako dobijene ledinske ploče slažu se u prizmu širine 2-3 m i visine 1,5-1,8 m (trava se okreće na travu). Radi ubrzanja razgradnje dodaju se svež stajnjak i krečni prah i to naizmenično između slojeva zemlje. Prizma se zaliva osokom ili razmućenim stajnjakom. U toku godine se ova prizma prelopata 2—3 puta i posle 1—2 godine zemlja se koristi za mešavinu. Ako ovako pripremljena zemlja ima kiselu reakciju dodaje se kreč i to u zavisnosti od pH vrednosti.
Baštenska zemlja i ledinska zemlja učestvuju u smešama od 40-75%.
Hranljivu vrednost zemljišnim smešama daju zgoreli i poluzgoreli stajnjak, kompost (običan, specijalni ili glistenjak) i toplolejska zemlja.
Svež stajnjak, kao organsko đubrivo, pre upotrebe, prolazi kroz prirodnu biotermičku obradu. Slaže se u obliku kupe, proizvoljne dužine a širine 3-4 m i visine 2-2,5 m. U prisustvu vazduha termofilni mikroorganizmi dovode do sagorevanja (mineralizacije) pri čemu najviša temperatura, tzv. jara, može biti 50—70 C. Na takvoj temperaturi uništavaju se mnoge štetočine.
Za zemljišne smeše koristi se poluzgoreli odnosno zgoreli stajnjak. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaćih životinja, način ishrane, načina ishrane, prostirke i dužine fermentacije. U proseku zgoreli stajnjak sadrži od 17—20 % organske materije, 0,5-0,9% N, 0,15-0,30% P:05 0,5-0,8% K20, 0,06-0,6% CaO i 0,02-0,2% MgO i najčešće je slabo kisele do neutralne reakeije. U zemljišmm smešama zgoreli stajnjak ili kompost čine 20-40%.
Treset je najčešća komponenta u zemljišnim smešama. Njegova vrednost se ocenjuje prema stepenu razlaganja, pH vrednosti i sadržaju hraniva. Stepen razlaganja je nizak pri sadržaju humusa do 20%, srednji 20-25% (to je najbolji) i visok iznad 35%. Pri stepenu razlaganja većem od 35% tresetu se dodaje slama, pleva, strugotina. Kiselost treseta je različita. Reakcija treseta zavisi od kojih biljaka je treset nastao i na kom matičnom supstratu je obrazovan. Tako je kod nizinskog treseta pH 4,8-7,0, kod prelaznog 3,6-4,8 i kod visinskog pH vrednost je 2,6-3,0. Kvalitet treseta je u velikom vodnom i vazdušnom kapacitetu (vezuje veću količinu vode). Tako npr. treset sphagnum ima kapacitet za vodu 800%, a galicina 326%.
Treset ima visok kapacitet apsorpcije (nekoliko puta više od zemljišta) i dobra svojstva za obradu. Treset je odumrli biljni materijal različitog stepena razgradnje i transformacije u humus. Visinski (beli) treset nastaje u uslovima vlažne i hladne klime gde je osnovni biljni pokrivač bela mahovina Sphagnum po čemu je ovaj treset i dobio ime (beli ili sfagnumski treset). To je kiseo treset, velikog kapaciteta za vodu, relativno siromašan hranivima (ona se dodaju tresetu). Nizijski (crni) treset nastaje u rečnim dolinama od više biljnih vrsta, bogat je organskom materijom ima veću pH vrednost a sadržaj makro i mikroelemenata je veći nego u belom tresetu. Crni treseti imaju visok stepen humifikacije (55-60%). Od ukupnog sadržaja ugljenika 60% je u obliku huminskih i fulvo kiselina (huminske kiseline su i biostimulatori rasta).
Kompost nastaje mikrobiološkim razlaganjem različitih vrsta organskih materija (biljnog porekla) pri čemu je neophodno da je sav materijal zdrav i bez štetmh ostataka pesticida, teških metala, antibiotika i mikotoksina.
Kompost se priprema u odvojenom delu bašte, najbolje u senci i to na zemljištu, u drvenim ili žičanim sanducima, korpama, ili u komposteru, a koriste se biljni i drugi organski zdravi otpaci kao što su ostaci povrća, trava, lekovitog bilja, lišće, slama, pepeo, rožina, živinski lzmet, komina. Visina humke za kompostiranje je od 50-180 cm (niža humka – brža razgradnja), širina do 150 cm i proizvoljna dužina.
Na površinu za kompostiranje prvo se stavlja (oko 10 cm) drenažni sloj (grančice, stabljike suncokreta ili kukumzovina) a zatim se naizmenično ređa sloj svežih ili suvih organskih otpadaka i zemlje, a na dva do tri mesta i sloj svežeg stajnjaka (radi brže razgradnje) ili se ubacuju odgovarajući preparati za kompostiranje. Humka se završava slojem zemlje. Cela masa mora biti umereno vlažna (zaliva se po potrebi) i neutralne reakcije (dodaje se između slojeva negašeni kreč). Gomila se ne sabija ili se blago sabija (od toga zavisi brzina razgradnje). Visoke humke se prelopataju svakih 2-3 meseca i kompost je gotov za 3-12 meseci.
Pri savremenom načinu kompostiranja humka je niža (50 cm). U biljne otpatke stavlja se komposter a u organskoj proizvodnji iseckana kopriva, preslica, kameno brašno, biokomposter i dr., ili odgovarajući biološki preparat sa smešom mikroorganizama (humofiks) ili preparat koji sami spravljamo.
Ovaj preparat za kompostiranje spravlja se od smeše kamilice, maslačka, hajdučke trave, odoljena, koprive, hrastove kore, pčelinjeg meda i mlečnog šećera. Navedene suve biljke i hrastova kora isitne se i proseju.
Preparat se sastoji od dobro izmešane jedne kafene kašike svake biljke, hrastove kore i mešavine mlečnog šećera i meda. Na jedan litar kišnice dodaje se pola kafene kašike ove smeše, promućka se i stoji 24 sata, a zatim se na humci komposta otvaraju na svakih 30-60 cm mpe i sipa 6 kašika preparata. Cilj je brže i kvalitetnije kompostiranje. U tu svrhu često se u kompostnu humku utiskuju (u dubinu od 30 cm) snopići kamilice, koprive, preslice, maslačka i valerijane, ili se humka prska čajem od ovih biljaka. U organskoj proizvodnji kompost se ne meša, ali, kada se dodaju gliste dolazi do mešanja i brže mineralizacije organske materije.
Mikrobiološki procesi pri kompostiranju obuhvataju četiri faze čija dužina zavisi od organske materije i veličine humke, odnosno načina kompostiranja (humka, komposter). U prvoj fazi (zagrevanje) koja u procesu kompostiranja traje 7-14 dana, a pri unošenju kompostera (3-4 dana) započinje aktivnost mikroorganizama što se manifestuje sporim ili naglim povećanjem temperature (“jara” dostiže 60-70°C), a zatim se temperatura smanjuje na oko 50°C u toku narednih 14 dana. Posle toga započinje druga faza kompostiranja sa intenzivnim oslobađanjem gasova i punom aktivnošću mikroorganizama. Pri kraju ove faze temperatura opada na 25-30°C i ta temperatura komposta ostaje do kraja kompostiranja.
U trećoj fazi organska materija je u velikoj meri razložena i mikrobiološki procesi se postepeno stabilizuju; kompost dobija karakterističnu boju i odgovarajući odnos ugljenika i azota (C:N). Pri brzom kompostiranju (niža humka uz preparate za kompostiranje) procesi su isti ali brži (ceo proces završava se za 14-30 dana). Dobar odnos i kvalitet organske materije (grupe “zelenih materija” koje obezbeđuju N i “mrkih’ koje obezbeđuju C) uz optimalan pristup kiseonika, omogućuju punu aktivnost mikroorganizama. Rastresiti slojevi omogućavaju više kiseonika i brzu razgradnju, mineralizaciju, a jako sabijeni slojevi humke su bez dovoljno kiseonika i tada su mikrobiološki procesi spori i idu u neželjenom pravcu. Zato se pri kompostiranju moraju kontrolisati procesi (temperatura, boja supstrata, miris) i po potrebi intervenisati. Po završetku kompostiranja humka komposta se mora zaštititi od sunca (asure, grane, lišće).
Kvalitetan kompost bez obzira na način pripremanja mora imati optimalan odnos ugljenika (C ) koji je izvor energije i azota (N) koji je osnovni element ishrane biljaka.
Kod izrazito visokog odnosa C/N je 25:1 do 30:1. Kompost sa visokim sadržajem ugljenika je žute ili mrke boje, suv i kabast a sa visokim sadržajem azota zelenkaste boje, vlažan, ponekad i muljevit.
“Zelene” sirovine (vlažan materijal sa visokim sadržajem azota) su trave, leguminoze, ostaci voća, povrće, riba, seme, a “mrke” (suv materijal bogat ugljenikom) su klip i stabljika kukuruza, stabljike suncokreta, slama, seno, drvena strugotina.
Specifične vrste komposta nastaju kada se različitim vrstama organske materije dodaju starter kulture (najčešće smeša mikroorganizama) ili se koriste crvene kalifomijske gliste (glistenjak). Te vrste komposta (npr. teravita) odnosno glistenjaka imaju uz povoljan sadržaj organske materije, makro 1 mikroelemenata (u helatnom obliku) i visok mikrobiološki naboj, što pogoduje boljem iskorišćavanju hraniva iz zemljišta ili zemljišnih smeša.
Kompost u proseku sadrži od 0,35-0,5% N, 0,2% fosfora i 0,25-0,3% kalijuma. Kod nas u prodaji postoji više vrsta komposta nastalog fermentacijom (sa ili bez glista) različitih vrsta biljne organske materije. Od kvaliteta organske materije i načina kompostiranja zavisi kvalitet. Sva svojstva moraju biti deklarisana a organsko đubrivo ispitano prema postojećim propisima. Takav kompost koristi se kao organsko đubrivo ili za pravljenje zemljišnih smeša za proizvodnju u zaštićenom prostoru.
27. jun 2014.#2
Jos jedan tekst koji sam nasao uz ovu temu.
Kao organska ubriva koriste se: stajnjak, kompost, treset, glisnjak, zeleniano ubrivo, osoka, drveni pepeo, biljni rastvori i druge otpadne organske materije nastale kao sporedni proizvodi u prehrambenoj tehnologiji i industriji. U svetu se koristi
itav niz gotovih, deklarisanih vrsta organskih ubriva.
Krvno braano (15% N, 1,3% fosfora, 0,7% kalijuma) koristi se kao azotno ubrivo (1,5 kg na 10m2) ili se dodaje pri kompostiranju, razla~e se 3-4 meseca.
Koatano braano (3% N, 20% fosfora, 24-30% kalijuma) dobro fosfatno ubrivo (2,5 kg na 10 m2), smanjuje kiselost zemljiata, razla~e se 6-12 meseci.
Riblje braano (10% azota, 4-6% fosfora) koristi se (2,5 kg na 10 m2) u proizvodnji rasada, efekat traje 6-8 meseci.
Granitni prah (3,5% kalijuma, 67% silicijuma i 19 minerala u tragovima) je sporodelujue ubrivo, pogodno za popravljanje strukture zemljiata (5 kg na 10 m2). Guano (13% azota, 8% fosfora, 2% kalijuma i 11 minerala u tragovima) posebno je pogodan za cvee i lukovi
asto povre (2,5 kg na 10 m2).
Braano od kopita i rogova (14% azota, 2% fosfora) azotno je ubrivo, (2 kg na 10 m2) sporo se razla~e (4-6 nedelja posle upotrebe), a efekat je dug (12 meseci). Braano i rastvor morskih algi (1% azota, 12% kalijuma i 50 mineralnih materija u tragovima) prirodni su hormon rasta, a koristi se I za folijarno prihranjivanje (0,5 kg na 10 m2).
Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35% kalcijuma) je dobro kalijumovo ubrivo (0,5 kg na 10 m2) sa dugim efektom od 12 meseci.
Bez obzira koje organsko ubrivo se koristi ono mora da bude bez atetnih ostataka pesticida, hormona i teakih metala, kao i bez semena korova i ateto
ina. U organskoj poljoprivredi i ubriva mogu biti iz organske proizvodnje. Nu~ni su
istoa i kvalitet organskih ubriva jer u suprotnom mogu da zagade zemljiate, vodu i biljke.
Stajsko ubrivo (stajnjak) - Stajnjak je smeaa izmeta domaih ~ivotinja i prostirke. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domae ~ivotinje, prostirke i starosti ubriva. Konjski i ov
iji stajnjak pogodniji su za te~a i hladna zemljiata, jer su zbog veeg sadr~aja suve materije topliji, a sadr~e i viae azota, fosfora i kalijuma. Govei i svinjski stajnjak sadr~e viae vode, hladniji su i kiseliji pa se sporije razla~u. Zato su pogodniji za laka peskovita zemljiata. Sve~ i poluzgoreli stajnjak unosi se pred osnovnu obradu u jesen, a zgoreli mo~e i u prolee, odnosno u leto, neposredno pre setve ili sadnje. U organskoj baati se zgoreli stajnjak rasprostire po povraini zemljiata uz neznatno rahljenje (vilama) samo delimi
no unosi u gornji setveni sloj zemljiata. Najvei deo stajnjaka ostaje kao mal
(prostirka) na povraini zemliata (1-4 kg na m2). ubrenje stajnjakom se joa mo~e vraiti u redove i kuice. To je neato racionalnije ali se dobija neravnomeran raspored hraniva u zemljiatu. Koli
ina stajnjaka koji se koristi zavisi od plodnosti zemljiata, vrste i na
ina gajenja biljaka. Laka zemljiata ubre se 2-3 godine a te~a svakih 4-6 godina, zavisno od plodoreda. Naj
eae se ubri sa 3-4 kg i to u skladu se plodoredom, a na zemljiatu sa malo humusa sa 5-8 kg na m2.
Kompost-ubrivo od otpadaka - Kompost se naj
eae u baati koristi kao organsko ubrivo i za spravljanje zemljianih smeaa za gajenje povra i cvea u zaatienom prostoru. Po sastavu je sli
an stajnjaku i koristi se kao osnovno ubrivo u koli
ini 3-6 kg po m2. Priprema se od otpadaka biljnog i ~ivotinjskog porekla, od gradskog smea. Mesto gde se priprema kompost mora biti zaklonjeno od vetra i u senci. Na suncu se organski otpaci brzo suae, bakterije koje u
estvuju u kompostiranju brzo uginu i organska masa ostaje dugo nepromenjena. Biljni otpaci koji se stavljaju u kompostiate moraju biti zdravi, jer izaziva
i bolesti kompostiranjem ne uginu. Zbog toga kompost mo~e biti izvor airenja bolesti, korova i ateto
ina. Kompost u proseku sadr~i 0,35-0,5% azota, 0,2% fosfora i 0,25-0,3% kalijuma. Kompostiranje se mo~e obaviti u humci koja se pravi na povraini zemljiata bez okvira i sa okvirom od ~ice (u obliku korpe), daske, prua ili u jami. Postupak kompostiranja je isti. Visina komposta u humci je 150-180 cm, airina pri dnu 150 cm, a du~ina proizvoljna. Kod duga
kih humki se na svakih 150 cm ostavlja otvor za ventilaciju.
Pre kompostiranja skine se povrainski sloj zemljiata (8-10 cm), postavi drena~ni sloj od gran
oca ili stabala suncokreta, a zatim se do ~eljene visine naizmeni
no rea sloj sve~ih i suvih biljnih otpadaka (15-20 cm) i sloj zemljiata (5 cm). Po potrebi se dodaje negaaeni kre
uz zalivanje vodom ili osokom. Gomila komposta se ne sabija, a poslednji sloj humke je od zemljiata. Ve posle nekoliko dana razvija se visoka temperatura (50-60oC), a potom se kompost hladi i organska materija mineralizuje. Svaka 2-3 meseca gomila se izmeaa i prekrije zemljiatem (sloj oko 10 cm). Kompost je gotov za 6-12 meseci i tada je jednoli
an, mrvi
ast, lak i tamnosme. Za br~e kompostiranje (4-6 nedelja) humke treba da su ni~e (50 cm) a biljni ostaci iseckani. U biljne ostatke stavlja se iseckana kopriva, preslica, kameno braano, bio komposter ili odgovarajui bioloaki preparati (na bazi silicijuma, kravlje balege, kamilice, hrastove kore masla
ka, valerijane)
iji je cilj br~e i kvalitetnije kompostiranje. U organskoj proizvodnji se u kompost mogu dodati i gliste koje probavljajui organske materije kompost meaaju i mineralizuju. Danas se za brzo kompostiranje organskoj masi dodaju smeae mikroorganizama.
Zeleniano ubrivo - Zeleniano ubrenje je zelena biljna masa koja se zaorava. U ovakvom na
inu ubrenja koriste se biljke koje brzo rastu. Gaje se kao prethodne kulture, meuusevi i naknadne kulture, a ree cele godine. Zeleniano ubrivo, kao naknadna kultura, seje se u jesen i to: uljana repica, smeaa maljave grahorice, inkarnatske deteline i hibridnog ljulja, smeaa maljave grahorice i ozimog je
ma. U prolee kao prethodna kultura, mo~e se sejati smeaa obi
ne grahorice i jarog je
ma, zatim kokotac, lucerka, lupina. Kao meukulture mogu se gajiti facelija, sto
ni graaak i dr. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, najkasnije pred setvu pokose i zaoru ili ostave kao mal
. Zeleniano ubrivo obogauje zemljiate pre svega azotom iz zelene mase, a leguminoze azotom iz vazduha zahvaljujui delovanju kvr~i
nih bakterija koje ~ive na njihovom korenu i vrae fiksaciju vazduanog azota.
Glistenjak - Poznato je da su kiane gliste dobar indikator plodnosti zemljiata. Samo na plodnom i nezagaenom zemljiatu ima koanih glista. To je i osnov da se specifi
ne kompostne gliste koriste za proizvodnju organskog ubriva glistenjaka. Glistenjak je bogat humusom (i do 25%), siromaaan mineralnim azotom (1-1,7%), ali sadr~i visoke koli
ine fosfora (do 240 mg na 100 g) i kalijuma (do 1400 mg na 100 g) kao i zna
ajne mikroelemente (cink, bakar, mangan, gvo~e). Glistenjak se koristi u smeai sa zemljiatem i to za siromaana zemljiata jedan deo glistenjaka prema 10 delova zemljiata, a za plodna zemljiata u odnosu 1:6. Ove smeae se koriste za uzgoj rasada i u zaatienom prostoru, a kao ubrivo koristi se u koli
ini od 0,2-5 kg na m2.
7. jul 2014.#3
Ove godine sam odlucio prvi put pokusat grow bez kupnje ikakve zemlje ili bilo cega, moram rec da je glistenjak bingo. Iskopani glistenjak sam pomjeso sa zemljom s istog podrucja kojeg su preradile i izbacile krtice. Rezultat je odlican, od 7 vrsti zemlje koje sam koristio ove godine ovaj je definitivni pobjednik.
Lijepi rezultati su se pokazali i kod zelenisnog dubriva, nesto slabiji kod komposta ali tu moram dat jos vremena s obzirom da sam u njemu tek presadio prije nekih tjedan dana.
Takoder namjeravam isprobat sumsku crnicu s trulim liscem, granama i korom drveta za skori indoor.
Ako sve tako lijepo nastavi mislim da je prica oko kupnje ikakve zemlje za mene zavrsena. :spliff:
23. jan 2015.#4
Po mome previse drame oko zemlje pa nije zemlja 1000 kn 10l zemlje je cca 50kn wtf se jebat po sumi iz trulih panjeva vadit zemlju i nez kaj :)
24. feb 2015.#6
Pozdrav ekipi posebno Mr. Poweru. Imam par pitanja, susjed je dovukao hrpu starog komposta iz uzgajiva
nice aampinjona, ne znam dali netko ima iskustva sa time, tra~io sam ali nisam baa naletio na tu temu. Majka ka~e da je to ona koristila prije za vrt i da je ok pa ja razmialjam prilikom drugog okopavanja svog vrtia ubaciti cca 50 litara te zemlje i sve zajedno izrahliti. Sjeam se da je njoj tu i tamo znao niknuti aampinjon iz toga pa me brine da mi ne zezne biljke. U toj zemlji ima dosta konjskog drekeca ato je navodno dobro.
25. jul 2015.#7
Nisam mogao na ovu temu na forumu a htio bih proairiti organsko uzgajanje jer je definitivno zapostavljeno,ima i nas sa sela na forumu,i evo preporuam vam da si napravite kompost,evo ja sam ga sad napravio u pola sata,nije to neki posao a biljke e vam bit zahvalne,zdrave i ato je najbitnije organski uzgojene :thumb:
Pa da krenem:Prvo naite neku gajbu,mo~ete i sa ciglama napravit rubnjak il s drvetom,daskama,pustite maatu na volju,ja sam imo gajbu pa se nisam trebo izmialjat niata...
31116
31118
Onda na dno vaaeg komposta stavite slame,najbolje slama jer voda dobro prodire kroz nju,i br~e e do gliste razgradit materijal u zemlju..
31119
E onda da krenemo,u vaa organski kompost mo~e i uglavnom sve ato je naraslo iz zemlje,ja prvo stavljavljam slamu pa stajnjak,netrebate stajnjak,najbolje bi bilo konjski izmet al ja imam samo stajnjak pa e i on poslu~it,mo~ete stavit bilo koji izmet,svinjski,kokoaji,ze
ji......a na njega u sad bacat jabuke,kruake,neznam mo~ete svaata bacit pokoaenu travu,otpadke od krastavaca,raj
ica,na jesen nabacate liaa u debelom sloju da
uva vaae gliste od hladnoe i malo slame.Samo nemojte stavljat kosti,liae od oraha i tako neke stvari :D Samo kompost stavite u polusjenovito mjesto da mikroorganizmi na miru rade svoj posao,i zalijevajte da se ne osuai i da mikroorganizmi ne poumiru heh..
Nakraju to ovako izgleda:
31121
nakon ato sam stavio unutra ato sam ~elio zalio sam i stavio poklopac gore na gajbu da se ne isuai i da sad to gljivice,mikroorganizmi,gliste i takve stvari razgrade...Slobodno zalijete sa slavolom poato je on poznat na forumu a ima dobre stvari u njemu ata trebaju tu da se br~e razgradi...
Ve posle nekoliko dana razvija se visoka temperatura (50-60oC), a potom se kompost hladi i organska materija mineralizuje. Svaka 2-3 meseca gomila se izmjeaa. Kompost je gotov za 6-12 meseci i tada je jednoli
an, mrvi
ast, lak i tamnosme.Nakraju ga mo~ete pomjeaati s zemljom na sajtu u rupama preporu
eno je 1/5,al ja osobno sam radio 50/50 i bili su odli
ni rezultati,ateta ato nemam slika....Ovo sve se radi da se na prirodan na
in obogati zemlja,da se prirodi da ono ato je od nje oduzeto,i sve ato vi napravite debelo e vam se vratit...:wave::sun2:
Slobodno stavljajte tu svoja komposiata da vidimo i vaae ideje,ako imate koji savjet itd..Sad da chil jedan od dvojice napravi tutorijal za izradu gnojiva za vege i za cvjetanje ima da svi koji su u mogu
nosti po
nu organicu furat hehe ;) :ajnstajn:
26. jan 2016.#8
Kompost Od Lisca
Saveti kako da napravite odlican kompost od opalog jesenjeg lisca.
Male plasticne kese su pogodne za manje kolicine lisca60869
Jesenje liae pri truljenju pravi kompost od liaa - jedan prijatnan, tamno braon, mrvi
asti materijal. On je dobar za poboljaanje zemlje i travnjaka, a dobar je i kao mal
. Takoe je dobar da se doda meaavinama za sadnju semena i za presaivanje.
Koristite svo liae koje opada u jesen. Ona su braon boje i izgledaju mrtva.
Nemojte koristiti zimzeleno liae kao ato su na primer
etinari.
Prednosti komposta od liaa
[*]
[*]lako ga je napraviti
[*]liae se ne spaljuje
[*]koristi se umesto treseta
[*]besplatan je
Prednosti koriaenja komposta od liaa
[*]
[*]
ist je i lako je njime rukovati
[*]dobar je za zemlju
[*]smanjuje potrebu
estog zalivanja
[*]mo~e da se koristi za svaki tip zemlje
[*]mo~e da se koristi tokom cele godine
Gde ga pronai
Sve vrste jesenjeg liaa se mogu koristiti da se napravi kompost od liaa, uklju
ujui platan, brezu, hrast i orah. Svo e istruliti, iako e nekima trebati du~e vremena.
Prikupite opalo liae iz svoje baate ili sa trotoara nekih mirnijih ulica. Raspitajte se da li mo~ete da pokupite liae u parkovima ili na groblju, radije nego sa prometnih ulica gde liae mo~e da bude kontaminirano.
Sakupljanje liaa
Liae mo~e da se sakupi ru
no ili grabljama. Za velike koli
ine postoje i usisiva
i liaa, od kojih neki mogu i da iseckaju liae
ime se ubrzava truljenje.
Kompost ili kompost od liaa
Mala koli
ina jesenjeg liaa mo~e da se doda u obi
an kompost. Oni
ine dobar balansirajui sastojak za mokre i vla~ne materijale kao ato su pokoaena trava i kuhinjski ostaci. Jednostavno sa
uvajte suvo liae u velikoj kesi za sledeu sezonu.
Jesenje liae truli pomou spore, hladne aktivnosti gljivica - za razliku od brze aktivnosti bakterija u obi
nom kompostu. Zbog toga se velike koli
ine liaa recikliraju odvojeno, u kompostu od liaa.
Jednostavni postupci u kreiranju komposta od liaa
[*]
[*]Prikupite jesenje liae. Sve vrste se mogu pomeaati zajedno.
[*]Zalijte ih ako su suva, da se pripomogne truljenje.
[*]Stavite ih u prikladan kontejner.
[*]Ignoriaite ih godinu, dve.
[*]Koristite napravljen kompost od liaa.
Kontejneri za pravljenje komposta od liaa
60870
Sve ato vam treba je zavu
en deo baate ili jednostavan kontejner da liae ne bi odletelo. Velike crne plasti
ne kese mogu da se koriste. Kada je kesa puna liaa, izbuaite nekoliko rupa viljuakom i zave~ite na vrhu, ali ne jako
vrsto.
Kupite ili napravite jednostavan kontejner od plastike ili ~ice, sa nekoliko stubova, po veli
ini koja vam je potrebna.
Koriaenje liaa i komposta od liaa 60871
Gotov kompost od lisca...
Novo opala liaa
[*]
[*]Kao zimski prekriva
za golu zemlju: mo~da e trebati da se odstrani u prolee zbog sadnje.
[*]Mal
za staze.
[*]U kompost od liaa.
,,Mladi" kompost od liaa
1 ili 2 godine star, zavisi od vrste drveta. Liae po
elo da se raspada: lako se mrvi pod prstima.
[*]
[*]Mal
oko ~bunova, drvea, povra.
[*]Ukopaj u zemlju da je poboljaa za saenje i presaivanje.
[*]Jesenja hrana za travnjak.
[*]Zimski pokriva
za golu zemlju.
Potpuno istruli kompost od liaa
2 godine u najviae slu
ajeva. Tamno braon mrvi
ast materijal bez imalo vidljivih ostataka od prvobitnih listova.
[*]
[*]Koristi isto kao ,,mladi" kompost od liaa.
[*]U meaavinama za saenje semena - koristio sam kompost od liaa ili pomeaaj sa istom koli
inom oatrog peska ili obi
nog komposta.
[*]U kompost za presaivanje - pomeaaj jednake koli
ine istrulog komposta od liaa, oatrog peska, ilova
e i obi
nog komposta.
Nekoliko saveta za liae na travnjacima
Preite kosilicom za travu preko liaa ali bez kutije koja prikuplja travu. Iseckano liae e uskoro da nestane u travnjaku. Ili, preite kosilicom preko liaa na travnjaku, ovog puta sa kutijom za travu na kosilici. Dodajte iseckano liae zajedno sa travom u kompost od liaa. Ono e br~e istrunuti nego celi listovi.
Liae i divlji svet
Nemojte poremetiti hrpe jesenjeg liaa ispod ~ivih ograda i drugih zaba
enih mesta. Njih mo~da ve koriste je~evi ili neke druge ~ivotinje kao mesta gde e da prezime u dubokom snu.
:vutra:
Aj vidim da je ova tema lagano zaboravljena,pa cu je dopunjati sa jednostavnim informacijama kako i lako doci do organskog uzgoja(to jes naslova teme)... u sto boljem objasnjenju... postovacu samo ono sto sam ja koristio tokom growa,ne bitno gde se nalazi ova informacija,bila na netu ili knjigi(kako napraviti)... da ne dodje do zabune i bespotrebnog spama... peace from L0oD :razvaljen:::wave:
21. maj 2016.#9
Guano gnojivo, guano bat, ili aiamiaev izmet
`iamiaev izmet kao mjeaavina minerala i ~ive mikroflore poboljaava prihranu biljaka. Hranjive se tvari iz gnojiva izlu
uju postepeno i polako, pa ih tako biljka zadr~ava tijekom cijele vegetacije. Na taj na
in je prihrana biljke bolja, a rezultat je
vraa i vea biljka.
Uz prihranu biljke guano ima i dodatne u
inke.
Slu~i kao prirodni fungicid i kontrolira prisutstvo nematoda u tlu.
Koristi se kao otopina u vodi pa ga mnogi koriste za hidroponski uzgoj povra i bobi
astog voa.
Budui da je bez mirisa, mo~e se koristiti i za prihranu biljaka u zatvorenom prostoru.
PREDNOSTI
[*]Stvara jak korijen biljke i pospjeauje brzi rast zbog vee koncentracije fosfora (11-15%)
[*]Daje boost izvornom okusu i mirisu cvijeta. Poboljaava strukturu tla
[*]`titi biljke od pojedinih bolesti i gljivi
nih oboljenja
[*]Mo~e se mjeaati s vodom - (UVIJEK koristiti preporuku doza s pakiranja)
[*]Predoziranje ne akodi biljkama
[*]Neakodljivo je za kune ljubimce.
Prikladno je i za amatere koji ~ele u svojem vrtu imati ekoloaki
ist uzgoj. Osim ato je po svojem sastavu veoma mono, k tome je bitno ato nema neugodnih mirisa, za razliku od ostalih stajskih gnojiva. Obzirom da danas i stajsko gnojivo viae nije 100% ekoloaki
isto (stoka se danas hrani sa gotovim krmnim smjesama koje sadr~e razne antibiotike i druge kemijske pripravke) razlog je ato mnogi znalci prethodno navedenih
injenica, ne ~ele viae stajsko gnojivo ve pribjegavaju ovakvom tipu gnojiva.
UPOTREBA
Pomijeaati 50 grama praha po biljci u posudi od 7l. Na otvorenom: 1 biljka = 100 grama. Ovisno o proizvoa
u ide i do 200g na 30l zemlje. Najbolje pro
itati upute od proizvoa
a s pakiranja, jer postoji viae vrsta i/ili proizvoa
a. Bitno je ato ne mo~ete previae pretjerati s koli
inom jer gnojivo polako otpuata nutrijente.
31. mar 2017.#10
kupio sam Sphagnum beli treset,dali u njega mogu da pobacam semenke,ili se on mesa jos nekom zemljom. ako bi moga bar neki odgovor. hvala
31. mar 2017.#11
Uzgajanje u sphagnumu spada u soilless uzgajanje, sto znaci gnojenje i korekcija ph od starta.
18. mar 2019.#14
Pomijesao sam zemlju sa sajta sa ovcijim djubrivom.do kraja maja mogu se brinuti redovno o biljkama,posle zavise od vremenskih uslova.zanima me koliko uree po biljci da stavim jer sam cuo da ona zadrzava vlagu,ukoliko ljeto bude bez padavina i da li slobodno mogu da je kombinujem sa vec pripremljenom zemljom.pozdrav najboljem forumu i sretno svima u narednoj sezoni
19. mar 2019.#17
krivo si
uo, nema to veze sa zadr~avanjem vlage evo ti malo pro
itaj https://www.agroklub.com/gnojiva/mineralna-gnojiva/urea-n-46-26/
u uvjetima velikih suaa ima koristi ako se folijarno prihrane biljke (za to
ne omjere ne pitaj ne prkam po konoplji)
19. mar 2019.#18
Ovcije dubrivo sadrzi velik udio azota i kalija, a mnogo manje fosfora (NPK 1,4/0,5/1,2), pa bi trebao dodati jos fosfora, a ne ovu ureu jer sadrzi iskljucivo azot i to u velikom udjelu. Fosfor se nalazi u kokosjem (sismis, golub..) dubrivu..
Prilikom sushe od npr. mjesec dana morao bi (prosjecnoj) biljci davati minimalno 15-20 l sedmicno. Naravno, puno toga ovisi od lokacije i gegrafije sajta, kao i sastav tla, insolacija.. ali ukoliko mislis radit pravu gerilu nema te smjese koja bi tokom sushe odrzala biljku zivom a kamoli zdravom. Pokusaj zbavit vermikulit ili probaj sa hidrogelom. Sretno
Odgovaranje na teme dolazi uskoro.
feb 2014.
1 / 18
feb 2014.
2656d