Ja se apsolutno sla~em i ve du~e vreme zala~em za stvaranje neke ovdaanje sorte.
Ali, pre toga da razgrani
imo ata podrazumevamo pod nazivom "domaica". Da li je to:
1. Neka ovdaanja Landrace.
2. Bilo koja Vu, koja se mo~e nai kao samonikla (pri tome mislim na sve ~ivo ato se mo~e nai zaostalo od nekog growa a da nije industrijska).
3. Bilo koja Vu koju neko sadi u sopstvenoj re~iji a ne zna kakvo je seme posadio.
4. Neato ato je neko ve kontrolisano sadio outdoor du~e vremena i dobro adaptirao na lokalne uslove.
5. Neki ovdaanji pokuaaj ili kompletno uraena hibridizacija i stabilizacija neke nove sorte.
Koliko sam do sada mogao da primetim, ljudi pod domaicom gotovo isklju
ivo podrazumevaju neato iz prve 4 stavke, a naj
eae te 4 kategorije nisu meusobno razgrani
ene.
Redom
1.Ako govorimo o landrace, prema informacijama koje sam do sada sakupio (i delom utvrdio stanje na terenu), mo~emo podeliti ovu kategoriju na:
-Balkanska sativa landrace koja se mo~e nai samoniklo u brdskim krajevima isto
ne i ju~ne Srbije, Makedonije, Kosova i tu i tamo u Bosni i Hercegovini. Sasvim je mogue da se mo~e nai i u delovima Hrvatske (Dalmacija i mo~da ponegde u Slavoniji), Crnoj Gori (trebalo bi da je ima u okolini Skadarskog jezera ali mislim da je zadnjih desetak godina spontano ishibridizovana) i u Sloveniji (Primorska i mo~da delovi Dolenjske), ali su mi za ove 3 dr~ave podaci nepotpuni. Takoe je ima i u Albaniji (mada sumnjam da je u izvornom obliku s obzirom na sveopati sadnju svega i sva
ega tamo), Bugarskoj i severnoj Gr
koj. Poti
e od turske landrace Smyrna i prvenstvena namena joj je bila za proizvodnju vlakna (u odnosu na moderne industrijske hibride jako slab proizvoa
vlakna, ali u srednjem veku, pa sve do ranog dvadesetog veka, nisu znali za bolje), ali ima i zna
ajna psihoaktivna svojstva (uz dobar nadzor i dobru selekciju u indooru bi verovatno bila i ja
a). Ima rast u visinu 2-2,5m. Pravi jednu glavnu cvast i mnoatvo malih sa strane. Cvetovi su uglavnom zeleni sa braon koncima. Vrlo rano sazreva, ve oko polovine avgusta, ponekad
ak i ranije (jednom prilikom sam skinuo potpuno zrele biljke 8.avgusta). Ta njena osobina mo~e biti jako zna
ajna za dalju hibridizaciju.
-Balkanska indika landrace koja se mo~e nai samo u podru
jima zapadne Makedonije i ju~nog Kosova, mahom na ni~im delovima `ar Planine. Ne znam ta
no poreklo, ali pretpostavljam da je ostala od nekih zasada za spravljanje haaiaa iz vremena izmeu 2 svetska rata. Direktno poreklo joj je najverovatnije Turska, mo~da i Bliski Istok (Liban, Sirija), ato bi zna
ilo da joj je praporeklo severna Indija. S druge strane, Zamalito sa Icmag foruma (ina
e jako strastveni sakuplja
i izu
avalac svetskih landrace) mi je jednom rekao da ima informacije da su negde dvadesetih godina proalog veka na podru
ju Balkana bili prisutni radnici iz Afganistana(?!) koji su mogue doneli otuda seme indike. U svakom slu
aju, jedan moj prijatelj iz Tetova mi je potvrdio da u okolini tog grada i danas postoje takve (sa jako izra~enim odlikama indike) samonikle biljke.
-Spontano adaptirane sorte iz zadnjih 20-30 godina koje se mogu nai u primorju, naj
eae na otocima ili na izolovanim mestima na kopnu (zalee, npr. Konavli), a ponegde i u Hercegovini. Poti
u od razli
itih landrace saenih 60-ih i 70-ih, a kasnije i od nekih sorti rane ameri
ke gentike (Skunk, California Orange). Takvih stvari je bilo i na kontinetnu, konkretno, Skunk u okolini Prokuplja, ju~na Srbija, barem 15 godina samoniklo (mada je kasnije spontano hibridizovan, ato ne zna
i da se joa uvek ne mo~e negde nai). Ako se dr~imo definicije da je potebno makar 50 godina za jednu sortu u istom obliku da bi je nazvali landrace, onda one to nisu, ali ako ra
unamo da je landrace svaka sorta koja se makar 6 generacija odr~ava samonikla u istom obliku na odreenom podru
ju, jako adaptrirana na lokalne uslove, onda one to itekako jesu.
2.Ako je domaica bilo koja Vu koju naemo kao samoniklu u prirodi, onda to mogu biti i sve ove landrace, kao i sve ono ato je neko nekad sadio pa se ishibridizovalo sa ko zna
ime (ako je bilo opraaivanja samo meusobno, onda je na putu da postane landrace). U regijama gde postoji intenzivan uzgoj industrijske konoplje (a ima ih viae nego ato mo~emo da pretpostavimo), takve stvari su naj
eae vrlo slabe psihoaktivnosti (ato je viae generacija proalo, manja verovatnoa da e se nai neato dobro). Mada, ponekad se i tu naleti na neato zaista izuzetno, iako retko, ali to nije
udno, ako se znaju osnovi principa nasleivanja (najprostiji od njih: Mendelova pravila).
3. Pod ovom stavkom se danas mo~da i naj
eae podrazumeva domaica. To je ono ato Ameri zovu "Bagseed Surprise". Vrlo
esto ne ispadne ono ato ste o
ekivali, mada ne mora da zna
i da ispadne loae. U ovom slu
aju prili
no
esto ima problema sa "isplivavanjem tropske genetike", tj. da se dobijaju biljke koje vuku osobine neke sative sa jako dugi periodom cvetanja i samim time nikad ne uspeju da sazru kod nas (sem, ponekad, u primorju). S druge strane, od takvog semena u indooru
esto ispadnu iznenaujue dobre stvari.
4. Kontrolisani uzgoj jedne sorte u kontinuitetu u du~em vremenskom periodu u outdooru je danas vrlo teako odraditi, posebno u regijama gde ima, bilo intenzivne industrije, bilo dobro razgranate mre~e lokalnih growera. Takve stvari je i teako skinuti, jer ako neko ve ula~e mnogo truda u takav uzgoj, onda naj
eae ima i dodatne mere obezbeenja (ponekad i vatrenu silu) ili sakrivanja, tako da se malo ko mo~e danas pohvaliti da je skinuo tako neato.
5. Domai Breeding, hm? Ja znam za takve pokuaaje, ali mi do danas nije poznata ni jedna kompletno odraena sorta (sa potpunom stabilizacijom na minimum 6 generacija). Uglavnom se radi u indooru, ali bilo je svojevremeno pokuaaja i u outdooru (na sreu, danas su informacije mnogo dostupnije nego nekad, pa potencijalni breederi gotovo viae to i ne pokuaavaju, mada vidim da u svetu postoji rastui trend outdor breedinga, po meni, pogreano i uzaludno).
Ukoliko zaista ~elimo da napravimo prvu pravu sortu sa ovih prostora, moramo sebi da zadamo odreene ciljeve na osnovu prethodno izre
enog (naravno, i na osnovu svih drugih stvari koje ete dodati). Treba osmisliti ata ~elimo (pri tom uzimajui u obzir i sve postojee dobro stabilizovane moderne sorte), kako treba da izgleda (visina, grananje, boja cetova i stabljike), koliki period cvetanja, miris, ukus, efekat, rodnost...
Nekima bi takav pokuaaj mogao izgledati kao teako zameaateljstvo, ali i stara ameri
ka genetika (u okviru
uvenih Sacred Seed) je nastala kao plod timskog rada, zapravo, kao kolaboracija viae timova i breedera.
U vezi sa svim tim predla~em da Admini otvore temu u nekom neutralnom odeljku (mislim, da nije ni outdoor ni indoor), mo~da u Obrazovanje, koja bi bila linkovana odavde i da se u njoj daju predlozi za neku naau buduu sortu ili viae njih...