Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Anksioznost i depresija
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="bozga" data-source="post: 426668" data-attributes="member: 2584"><p>Kako je ovaj post dobio dosta pozitivnih reakcija i dobio sam nekoliko PM malo ću još objasniti neke stvari koje nisam spomenuo u postu prije.</p><p>Još samo da kažem nešto o regulaciji CB receptora. Kanabinoidni receptori su rekao bih "najžilavija i najfleksibilnija" grupa neurona (živaca). Oni se vrlo lako mijenjaju i reguliraju za razliku od drugih skupina neurona poput recimo serotoninskih ili opoidnih. Problem s recimo ovisnosti koja se tiče opijata je u tome što jednom kad su opoidni receptori iznimno agonizirani nekim opoidnim drogama, oni su ireverzibilno internalizirani i stvaraju naglu toleranciju i ovisnost i ne vraćaju se u svoje prvotno stanje. Zato je ovisnost o opoidima najgora. Serotoninski receptori se najmanje reguliraju, njih je vrlo teško mijenjati, "najumreženiji" su na neki način. Dopaminski receptori se također lako reguliraju, no oni su nekako "najkrhkiji" i mnoge droge koje djeluju na dopaminske receptore mogu stvoriti snažnu ovisnost. GABA receptori su glavni za opuštanje, no oni su također dosta "žilavi" poput kanabinoidnih ali kanabinoidni su daleko najfleksibilniji. Nikotinski receptori su recimo slični dopaminskim i jako su dobro umreženi s dopaminskim sustavima i zato nikotin stvara jaku ovisnost jer nikotin izaziva navalu dopamina makar djeluje na sasvim drugi sutav, na nikotin-acetilkolinski receptor.</p><p></p><p>Stoga kanabinoidni sustav je nekako najfleksibilniji sustav i dugoročna konzumacija kanabisa mijenja biokemiju mozga kad je osoba pod utjecajem i dok tijelo i jetra ne metabolizira ostatke, no vrlo brzo nakon prestanka upotrebe oni se ponovno reguliraju, u svega nekoliko dana do dva tjedna ovisno o dozi i živčani sustav se vrlo brzo vraća u normalno stanje. Zato i kanabis ne uzrokuje nikakve dugoročne posljedice, ne uzrokuje ovisnost već su simptomi prestanka vrlo blagi i nestaju u roku od par dana. Nemoguće je "spržiti mozak" od kanabisa, dok recimo od heroina ili kokaina je to vrlo moguće. Ipak, svakodnevna upotreba kanabisa za sobom će povući druge sustave da se reguliraju i prilagođavaju, ali to nikad neće biti kao što je slučaj s drugim suspstancama jer kako sam rekao, kanabinoidni sustav je vrlo stabilan i fleksibilan i vrlo brzo se obnavlja i dovodi u homeostazu. Postoje lijekovi koji se zovu "selektivni ihibitori ponovne pohrane kanabinoida" no oni vrlo brzo naprave totalni kaos u sustavu jer kanabinoidni sustav ima najefikasniju ponovnu pohranu kanabinoida. Zato je puno bolje koristiti kanabinoide koji su agonisti (THC) ili antagonisti (CBD) pošto se kanabinoidni sustav najbrže regulira.</p><p></p><p>Antidepresivi djeluju na ponovnu pohranu serotonina u sinapsama, dakle međuprostoru između receptora na neuronima. Oni djeluju tako da se serotonin koji neuron proizvodi i ponovno "siše" natrag u drugi neuron dulje ostaje u sinapsi. Znači da serotonin duže ostaje u prostoru između sinapse i time je serotoninski prijenos pojačan, zato se zove "reuptake inhibitor", antidepresiv blokira te male "pumpice" za serotonin koje bi bez antidepresiva brže usisavale serotonin natrag u svoju membranu.</p><p>Tako da antidepresivi nisu per se loš lijek jer ne potiču oslobađanje serotonina poput droga (lsd, psilocin, mdma) i time iscrpljuju zalihe serotonina nego rade sa serotoninom koji je prirodno prisutan u sinapsi. Pošto je serotoninski sustav "najtvrdokorniji" antidepresivi neće ništa značajno promijeniti dugoročno u cijelom živčanom sustavu i zato su sigurni i odobreni of FDA. Ne kažem da su lsd, mdma i psilocin loše droge, no agoniziranje serotoninskih sustava može dovesti do iskustva koja preplavljuju svijest intenzivnim osjećajima i uvidima i treba biti oprezan s dozama i čekati da neuroni ponovo naprave novu zalihu serotonina npr. </p><p></p><p>Benzodiazepamini djeluju pak na GABA sustav. Oni su agonisti GABA 1 receptora kao što je THC na kanabinoidnim receptorima i pošto su agonisti, njihova intenzivna i dugoročna upotreba će smanjiti broj GABA receptora i može stvoriti toleranciju i ovisnost jer je taj sustav drugačiji od kanabinoidnog. GABA sustav se sporo regulira tako da prevelika upotreba benzića nije također sretna kombinacija za rješavanje tjeskobe. Kad se prekine s uzimanjem njih nakon dugog roka, simptomi se ponovo mogu pojaviti i to još gori nego što su bili u početku tzv. rebound effect.</p><p></p><p>Što sad na kraju dovraga napraviti?</p><p></p><p>Znanost napreduje i otkriveno je mnogo toga o tome kako radi živčani sustav, no nažalost znanost još nema pojma kaj se tu događa jer je mozak toliko isprepleten, umrežen i čak oni koji nemaju neke dijelove mozga mogu normalno funkcionirati jer mozak je plastičan, drugi dijelovi vrlo lako mogu preuzeti ulogu dijelova koji fale. Kako naštimati naš organ u glavi da budemo uvijek dobro raspoloženi i da nikad ne osjećamo tjeskobu? To je nemoguće, jer mi nismo kruti stroj nego puno finiji biološki sustav. Tjeskoba je potrebna jer nam govori da nešto radimo krivo. Depresija je također potrebna jer govori istu stvar ili možda govori da drugi rade nešto krivo u što mi ne vjerujemo...</p><p></p><p>Na kraju, mala doza depresije i tjeskobe je potrebna da preživimo, to je neki mehanizam preživljavanja, traženja pažnje, traženja pripadanja, empatije, ljubavi na kraju. Ako su stanja tvrdokorna, vrijeme je da počnete mijenjati navike i stvoriti život koji vam odgovara. Navike čine karakter... Biti hrabri i boriti se za ono u što vjerujete. Uzimati lijekove samo kad su iznimno potrebni. Ja sam ljut na liječnike što donesu svoju nekakvu dijagnozu i kažu uzimaj ovo stalno i bit ćeš izliječen. To naravno ne može biti ispravni način liječenja jer će se živčani sustav prilagoditi novoj suspstanci i uvijek će težiti biti "ono što je", radi se o fluidnom sustavu koji se mijenja, obnavlja, regulira, ima svoja stroga pravila. Znači budite svoji i jasni i izgrađujte se na način koji odgovara najviše vama i stvorite svoja pravila. Ako ste zapeli negdje po putu u depri ili tjeskobi, nađite put koji vas veseli i pritom nemojte biti ni previsoko ni prenisko, nego taman <img src="/styles/default/xenforo/smilies/smajli2.png" class="smilie" loading="lazy" alt=":D" title="Kez :D" data-shortname=":D" /></p><p>Psiha je fenomen koji proizvodi naš mozak, koji proizvodi svijest. Slično kao što TV proizvodi sliku na TV. Ako ne valja program, promijeni film!</p><p></p><p>Peace</p><p>boz <img src="/styles/default/xenforo/smilies/t113020.gif" class="smilie" loading="lazy" alt=":sun2:" title="sunce :sun2:" data-shortname=":sun2:" /></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="bozga, post: 426668, member: 2584"] Kako je ovaj post dobio dosta pozitivnih reakcija i dobio sam nekoliko PM malo ću još objasniti neke stvari koje nisam spomenuo u postu prije. Još samo da kažem nešto o regulaciji CB receptora. Kanabinoidni receptori su rekao bih "najžilavija i najfleksibilnija" grupa neurona (živaca). Oni se vrlo lako mijenjaju i reguliraju za razliku od drugih skupina neurona poput recimo serotoninskih ili opoidnih. Problem s recimo ovisnosti koja se tiče opijata je u tome što jednom kad su opoidni receptori iznimno agonizirani nekim opoidnim drogama, oni su ireverzibilno internalizirani i stvaraju naglu toleranciju i ovisnost i ne vraćaju se u svoje prvotno stanje. Zato je ovisnost o opoidima najgora. Serotoninski receptori se najmanje reguliraju, njih je vrlo teško mijenjati, "najumreženiji" su na neki način. Dopaminski receptori se također lako reguliraju, no oni su nekako "najkrhkiji" i mnoge droge koje djeluju na dopaminske receptore mogu stvoriti snažnu ovisnost. GABA receptori su glavni za opuštanje, no oni su također dosta "žilavi" poput kanabinoidnih ali kanabinoidni su daleko najfleksibilniji. Nikotinski receptori su recimo slični dopaminskim i jako su dobro umreženi s dopaminskim sustavima i zato nikotin stvara jaku ovisnost jer nikotin izaziva navalu dopamina makar djeluje na sasvim drugi sutav, na nikotin-acetilkolinski receptor. Stoga kanabinoidni sustav je nekako najfleksibilniji sustav i dugoročna konzumacija kanabisa mijenja biokemiju mozga kad je osoba pod utjecajem i dok tijelo i jetra ne metabolizira ostatke, no vrlo brzo nakon prestanka upotrebe oni se ponovno reguliraju, u svega nekoliko dana do dva tjedna ovisno o dozi i živčani sustav se vrlo brzo vraća u normalno stanje. Zato i kanabis ne uzrokuje nikakve dugoročne posljedice, ne uzrokuje ovisnost već su simptomi prestanka vrlo blagi i nestaju u roku od par dana. Nemoguće je "spržiti mozak" od kanabisa, dok recimo od heroina ili kokaina je to vrlo moguće. Ipak, svakodnevna upotreba kanabisa za sobom će povući druge sustave da se reguliraju i prilagođavaju, ali to nikad neće biti kao što je slučaj s drugim suspstancama jer kako sam rekao, kanabinoidni sustav je vrlo stabilan i fleksibilan i vrlo brzo se obnavlja i dovodi u homeostazu. Postoje lijekovi koji se zovu "selektivni ihibitori ponovne pohrane kanabinoida" no oni vrlo brzo naprave totalni kaos u sustavu jer kanabinoidni sustav ima najefikasniju ponovnu pohranu kanabinoida. Zato je puno bolje koristiti kanabinoide koji su agonisti (THC) ili antagonisti (CBD) pošto se kanabinoidni sustav najbrže regulira. Antidepresivi djeluju na ponovnu pohranu serotonina u sinapsama, dakle međuprostoru između receptora na neuronima. Oni djeluju tako da se serotonin koji neuron proizvodi i ponovno "siše" natrag u drugi neuron dulje ostaje u sinapsi. Znači da serotonin duže ostaje u prostoru između sinapse i time je serotoninski prijenos pojačan, zato se zove "reuptake inhibitor", antidepresiv blokira te male "pumpice" za serotonin koje bi bez antidepresiva brže usisavale serotonin natrag u svoju membranu. Tako da antidepresivi nisu per se loš lijek jer ne potiču oslobađanje serotonina poput droga (lsd, psilocin, mdma) i time iscrpljuju zalihe serotonina nego rade sa serotoninom koji je prirodno prisutan u sinapsi. Pošto je serotoninski sustav "najtvrdokorniji" antidepresivi neće ništa značajno promijeniti dugoročno u cijelom živčanom sustavu i zato su sigurni i odobreni of FDA. Ne kažem da su lsd, mdma i psilocin loše droge, no agoniziranje serotoninskih sustava može dovesti do iskustva koja preplavljuju svijest intenzivnim osjećajima i uvidima i treba biti oprezan s dozama i čekati da neuroni ponovo naprave novu zalihu serotonina npr. Benzodiazepamini djeluju pak na GABA sustav. Oni su agonisti GABA 1 receptora kao što je THC na kanabinoidnim receptorima i pošto su agonisti, njihova intenzivna i dugoročna upotreba će smanjiti broj GABA receptora i može stvoriti toleranciju i ovisnost jer je taj sustav drugačiji od kanabinoidnog. GABA sustav se sporo regulira tako da prevelika upotreba benzića nije također sretna kombinacija za rješavanje tjeskobe. Kad se prekine s uzimanjem njih nakon dugog roka, simptomi se ponovo mogu pojaviti i to još gori nego što su bili u početku tzv. rebound effect. Što sad na kraju dovraga napraviti? Znanost napreduje i otkriveno je mnogo toga o tome kako radi živčani sustav, no nažalost znanost još nema pojma kaj se tu događa jer je mozak toliko isprepleten, umrežen i čak oni koji nemaju neke dijelove mozga mogu normalno funkcionirati jer mozak je plastičan, drugi dijelovi vrlo lako mogu preuzeti ulogu dijelova koji fale. Kako naštimati naš organ u glavi da budemo uvijek dobro raspoloženi i da nikad ne osjećamo tjeskobu? To je nemoguće, jer mi nismo kruti stroj nego puno finiji biološki sustav. Tjeskoba je potrebna jer nam govori da nešto radimo krivo. Depresija je također potrebna jer govori istu stvar ili možda govori da drugi rade nešto krivo u što mi ne vjerujemo... Na kraju, mala doza depresije i tjeskobe je potrebna da preživimo, to je neki mehanizam preživljavanja, traženja pažnje, traženja pripadanja, empatije, ljubavi na kraju. Ako su stanja tvrdokorna, vrijeme je da počnete mijenjati navike i stvoriti život koji vam odgovara. Navike čine karakter... Biti hrabri i boriti se za ono u što vjerujete. Uzimati lijekove samo kad su iznimno potrebni. Ja sam ljut na liječnike što donesu svoju nekakvu dijagnozu i kažu uzimaj ovo stalno i bit ćeš izliječen. To naravno ne može biti ispravni način liječenja jer će se živčani sustav prilagoditi novoj suspstanci i uvijek će težiti biti "ono što je", radi se o fluidnom sustavu koji se mijenja, obnavlja, regulira, ima svoja stroga pravila. Znači budite svoji i jasni i izgrađujte se na način koji odgovara najviše vama i stvorite svoja pravila. Ako ste zapeli negdje po putu u depri ili tjeskobi, nađite put koji vas veseli i pritom nemojte biti ni previsoko ni prenisko, nego taman :D Psiha je fenomen koji proizvodi naš mozak, koji proizvodi svijest. Slično kao što TV proizvodi sliku na TV. Ako ne valja program, promijeni film! Peace boz :sun2: [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Anksioznost i depresija
Top
Bottom