Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
Antidepresiv?
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="elephant0r" data-source="post: 59181" data-attributes="member: 2910"><p>2.1.2</p><p></p><p>Kada bi se objekt prikazao vizualno identičan svom pandanu u realnosti, potaknuo bi divljenje tehnici prikazivanja, što nije cilj ove vrste umjetnosti. Na Zapadu nam se često događa da se divimo tehničkim postignućima svakakve vrste, od umjetnosti nadalje, ali divljenje ne pokreće um ka intuitivnom istraživanju kojem teži zen. Kada se divimo objektu, naša pažnja je usmjerena ka njemu i njemu samo, što je greška po zenu. Zen teži ka intuitivnoj spoznaji stvarnosti, obilježje tog stanja je um koji Japanci nazivaju mushin(ne-um) ili munen(ne-misao). U mushinu um ne zastaje ni na jednom objektu, on je poput vode koje teče i nikada se ne zaustavlja.</p><p>''Pas, Budina priroda,</p><p>Iskazivanje savršeno i konačno.</p><p>Pre nego što kažete 'ima' ili 'nema',</p><p>vi ste mutav čovjek na licu mesta.''</p><p>S toga zen umjetnost ne zamara um afektivnim doživljavanjem, već potiče ka intuitivnom spoznavanju, ka kontemplaciji i nadasve doživljavanju. Tehnička vještina muti um, zamara nas mislima ''Kakva sjajna izvedba?'', ''Kako je to napravio?'' itd. Kao što možemo primijetiti um je vezan u spletkama o zamršenosti tehnike, nije slobodan da shvati suštinu objekta. Vezan je na površini, i time atrofiran za shvaćanje vječne istine koja prožima sam predmet. Kroz zen umjetnost se ne opisuje realnost kakvu je mi vidimo, već buda priroda koja je prožima.</p><p>Za zen umjetnike ljepota je nešto trenutačno i vječno prolazno. Simbol takvog razmišljanja je ladolež, cvijet koji cvjeta u Japanu. Njegov život traje jedan dan i upravo u tome je njegova ljepota. Njemu se mora diviti u prvom procvatu ranu ujutro, kad se sunce diže. Poslijepodne njegovih cvjetova više nema.</p><p>Život protječe kroz sve objekte u svakom trenutku, i bit je u tome da se bude u harmoniji s vječnom prolaznošću. Vrijednost sadašnjeg trenutka se ne može izmjeriti, već samo doživjeti. Ljepotu vječnog trenutka ne treba kvariti mislima o prolaznosti.</p><p>''Bor živi hiljadu godina,</p><p>a ladolež samo jedan dan;</p><p>ali oboje ispunjavaju svoju sudbinu.''</p><p>Zanimljiva je jedna anegdota o razgovoru između Lu Genga, viskog činovnika dinastije Tang, i zen učitelja Nansena. Činovnik je citirao Sodja, poznatog učenjaka iz prijašnje dinastije:</p><p>''Nebo i zemlja i ja istog smo korijena,</p><p>Sve stvari i ja jedne smo iste supstance.</p><p>i nastavio: 'Zar to nije najznačajnija izjava?'</p><p>Nansen je pokazao posjetiocu na biljku u cvatu, u vrtu, i rekao: ''Ljudi ovog svijeta gledaju ovo cvijeće kao da sanjanju.''</p><p></p><p></p><p></p><p>2.1.3</p><p></p><p>Ova priča pokazuje stav zen budizma prema estetskim objektima iz prirode. Ljudi ne znaju kako da gledaju cvijet, udalje se od njega, ne identificiraju se sa cvijetom, već ga promatrajući pokušavaju shvatiti. U tom pogledu postoji dihotomija, onoga tko gleda i samoga cvijeta. U ovoj anegdoti primjećujemo neiskrenost, izvještačenost koju zen prezire. U zenu bi rekli za ove stihove da previše smrde na zen, previše su izvještačene, to nije prava stvar. Slično se može reći za Zapadne romantičare. Oni su previše udaljeni od stvarnog svijeta, plutaju u nekom mističnom izmišljenom svijetu ubijajući težnju čovjeka za neposrednim i jednostavnim izražavanjem, jer nadasve čovjek žudi slobodi koja se izražava prirodno i spontano.</p><p></p><p></p><p>Izvor</p><p><a href="http://zen_i_umjetnost.bloger.hr/post/11/806016.aspx" target="_blank">http://zen_i_umjetnost.bloger.hr/post/11/806016.aspx</a></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="elephant0r, post: 59181, member: 2910"] 2.1.2 Kada bi se objekt prikazao vizualno identičan svom pandanu u realnosti, potaknuo bi divljenje tehnici prikazivanja, što nije cilj ove vrste umjetnosti. Na Zapadu nam se često događa da se divimo tehničkim postignućima svakakve vrste, od umjetnosti nadalje, ali divljenje ne pokreće um ka intuitivnom istraživanju kojem teži zen. Kada se divimo objektu, naša pažnja je usmjerena ka njemu i njemu samo, što je greška po zenu. Zen teži ka intuitivnoj spoznaji stvarnosti, obilježje tog stanja je um koji Japanci nazivaju mushin(ne-um) ili munen(ne-misao). U mushinu um ne zastaje ni na jednom objektu, on je poput vode koje teče i nikada se ne zaustavlja. ''Pas, Budina priroda, Iskazivanje savršeno i konačno. Pre nego što kažete 'ima' ili 'nema', vi ste mutav čovjek na licu mesta.'' S toga zen umjetnost ne zamara um afektivnim doživljavanjem, već potiče ka intuitivnom spoznavanju, ka kontemplaciji i nadasve doživljavanju. Tehnička vještina muti um, zamara nas mislima ''Kakva sjajna izvedba?'', ''Kako je to napravio?'' itd. Kao što možemo primijetiti um je vezan u spletkama o zamršenosti tehnike, nije slobodan da shvati suštinu objekta. Vezan je na površini, i time atrofiran za shvaćanje vječne istine koja prožima sam predmet. Kroz zen umjetnost se ne opisuje realnost kakvu je mi vidimo, već buda priroda koja je prožima. Za zen umjetnike ljepota je nešto trenutačno i vječno prolazno. Simbol takvog razmišljanja je ladolež, cvijet koji cvjeta u Japanu. Njegov život traje jedan dan i upravo u tome je njegova ljepota. Njemu se mora diviti u prvom procvatu ranu ujutro, kad se sunce diže. Poslijepodne njegovih cvjetova više nema. Život protječe kroz sve objekte u svakom trenutku, i bit je u tome da se bude u harmoniji s vječnom prolaznošću. Vrijednost sadašnjeg trenutka se ne može izmjeriti, već samo doživjeti. Ljepotu vječnog trenutka ne treba kvariti mislima o prolaznosti. ''Bor živi hiljadu godina, a ladolež samo jedan dan; ali oboje ispunjavaju svoju sudbinu.'' Zanimljiva je jedna anegdota o razgovoru između Lu Genga, viskog činovnika dinastije Tang, i zen učitelja Nansena. Činovnik je citirao Sodja, poznatog učenjaka iz prijašnje dinastije: ''Nebo i zemlja i ja istog smo korijena, Sve stvari i ja jedne smo iste supstance. i nastavio: 'Zar to nije najznačajnija izjava?' Nansen je pokazao posjetiocu na biljku u cvatu, u vrtu, i rekao: ''Ljudi ovog svijeta gledaju ovo cvijeće kao da sanjanju.'' 2.1.3 Ova priča pokazuje stav zen budizma prema estetskim objektima iz prirode. Ljudi ne znaju kako da gledaju cvijet, udalje se od njega, ne identificiraju se sa cvijetom, već ga promatrajući pokušavaju shvatiti. U tom pogledu postoji dihotomija, onoga tko gleda i samoga cvijeta. U ovoj anegdoti primjećujemo neiskrenost, izvještačenost koju zen prezire. U zenu bi rekli za ove stihove da previše smrde na zen, previše su izvještačene, to nije prava stvar. Slično se može reći za Zapadne romantičare. Oni su previše udaljeni od stvarnog svijeta, plutaju u nekom mističnom izmišljenom svijetu ubijajući težnju čovjeka za neposrednim i jednostavnim izražavanjem, jer nadasve čovjek žudi slobodi koja se izražava prirodno i spontano. Izvor [URL]http://zen_i_umjetnost.bloger.hr/post/11/806016.aspx[/URL] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
Antidepresiv?
Top
Bottom