Antioksidansi

  • Vutra Radio is back. Možete ga slušati preko web plejera. Slušamo se!
Hempatia Canna iGrow Mills Nutrients

Vuk_samotnjaK

nobody's puppet
22.07.2006
508
119
63
104
#1
Poveæanja konzumacija antioksidansa se preporuèa svima, a osobito pušaèima...zašto? Oni koji ne znaju neka èitaju i saznaju zašto... :)

Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelanèevine i genetski materijal nastaju nove lanèane reakcije i ošteæenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.

Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati odreðenu kolièinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, veæ i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voæa, povræa i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije èine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moæni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srèana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, pluæne bolesti i rak.

Kako djeluju antioksidansi?

* usporavaju starenje
* snižavaju razinu kolesterola
* smanjuju rizik od ateroskleroze
* štite od srèanog i moždanog udara
* smanjuju rizik nastanka raka
* pomažu suzbijanju rasta tumora
* pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari
* usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti
* štite oèi od procesa odumiranja makule
* pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima
* pružaju zaštitu od kroniènih pluænih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem
* pružaju zaštitu od ekoloških zagaðivaèa.

U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povræe iz roda krstašica i allium (èešnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne èudi i zvanièna preporuka amerièke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi èetiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen.

Karotenoidi

Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u naranèastom, žutom, crvenom i zelenom voæu i povræu. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubièastom sunèevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voæu i povræu ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voæe i povræe jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprjeèavanju nastanka raka, jaèa obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srèanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u veæim kolièinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povræe, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti oènu leæu od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajèice, a nekoliko puta je jaèi antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva.

Vitamin A
Iako je noæno sljepilo najpoznatiji simptom nedostatka vitamina A, mnogobrojne su funkcije povezane s kolièinom ovog vitamina u našem tijelu. Kao jedan od najvažnijih antioksidansa nezamjenjiv je u borbi protiv srèanih bolesti i drugih degenerativnih stanja. Jaèa otpornost na infekcije dišnih putova, pomaže pravilnom radu obrambenog sustava, te skraæuje trajanje bolesti. Pomaže rastu, èvrstini kostiju, zdravlju kože, kose, zubi i zubnog mesa. Pospješuje povlaèenje staraèkih pjega. Pri vanjskoj primjeni pospješuje lijeèenje akni, ublažava bore, prišteve i otvorene èireve. Najpoznatiji prirodni izvori vitamina A su riblje ulje, jetra, mrkva, tamnozeleno i žuto povræe, jaja, mlijeko i mlijeèni proizvodi, margarin i žuto voæe.

Vitamin E
Vitamin E je vrlo djelotvoran antioksidans, koji sprjeèava oksidaciju masti, vitamina A, selena, sumpornih kiselina i nekih oblika vitamina C. Sastoji se od tokoferola, kojih ima osam vrsta - alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta, a najuèinkovitiji je alfa tokoferol. Sprjeèava oksidaciju LDL - "lošeg" kolesterola i na taj naèin onemoguæuje pojavu ateroskleroze. Smanjuje rizik nastanka srèanog udara, te snižava krvni tlak usljed diuretskog djelovanja. Smanjuje umor, usporava starenje stanica, ubrzava zacjeljivanje opeklina, sprjeèava nastanak debelih ožiljaka, pomaže kod istegnuæa mišiæa. Sprjeèava nastanak krvnih ugrušaka. Sudjeluje u sprjeèavanju nastanka razlièitih oblika raka. Smanjuje rizik od spontanog pobaèaja, kao i nastanka Alzheimerove bolesti. Nalazi se u veæim kolièinama u pšeniènim klicama, sojinom zrnu, biljnim uljima, orašèiæima, šparogama, lisnatom povræu, špinatu, cjelovitim žitaricama i žumanjcu jajeta.

Vitamin C

Premda je veæina životinja u stanju sintetizirati vitamin C, èovjek se mora oslanjati na izvore ovog vitamina u hrani. Vitamin C igra glavnu ulogu u stvaranju kolagena, koji je važan za rast i obnavljanje stanica tjelesnih tkiva, zubnog mesa, krvnih žila, kostiju i zuba. Ubrzava procese zacjeljivanja rana i opeklina, te zaustavlja krvarenje zubnog mesa. Pomaže sniziti kolesterol u krvi. Sudjeluje u sprjeèavanju mnogobrojnih virusnih i bakterijskih infekcija i opæenito jaèa imunološki sustav. Smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Poveæava apsorpciju neorganskog željeza. Bolest pomanjkanja vitamina C je skorbut. Najbolji prirodni izvori vitamina C su agrumi, bobièasto voæe, šipak, zeleno i lisnato povræe, rajèice, dinja krumpiri i paprike.

Selen
Vitamin E i selen djeluju sinergistièki, njihovim zajednièkim djelovanjem poveæava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srèanih bolesti i srèanog udara. Sudjeluje u zaštiti od razlièitih vrsta raka. Pomaže održati mladenaèku elastiènost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u lijeèenju i sprjeèavanju peruti. Poveæava broj spermatozoida i poveæava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšeniène klice, mekinje, tuna, luk, rajèica, brokula, èešnjak i smeða riža.
 
Sviđa im se: Sativa Diva and Nixa86
18.05.2011
1
0
0
40
#4
Brusnica je puna vitamina, minerala i drugih hranjivih matrija, ima snažno antioksidantsko dejstvo, smanjuje rizik od bolesti srca i krvnog sistema, povoljno utiče na spečavanje propadanja zuba i nastanak karijesa i snižava glukozu u krvi.

Brusnica je prava riznica različitih zaštitnih materija i blagotvorno deluje na zdravlje, iako je nekima, možda, previše kisele jer sadrže mnogo vitamina C.

Uz vitamine, minerale i druge hranjive elemente, kao što su vitamini A i C, kalijum, biljna vlakna, u njima su otkriveni i brojni bioflavonoidi koji imaju snažno antioksidantsko delovanje, vrlo važno u preventivi i smanjivanju rizika obolevanja od različitih oblika karcinoma, posebno raka dojke i debelog creva.

Osim toga, antioksidansi pomažu i u prevenciji određenih faktora koji podstiču nastanak bolesti krvnog sistema.

Izvor
Nemate dozvolu da vidite linkove. Prijavite se ili registrujte se.
 

Hooker

music support
09.01.2012
888
1.744
163
49
#5
List peršuna je jedan od najbogatijih prirodnih izvora moćnog antioksidansa, vitamina C.Jednostavno...Ja svaki dan pojedem makar jednu kašiku iseckanog svežeg peršunovog lista,em što volim taj ukus em što je zdravo.Imam ga stalno u bašti a višak lista kasnije poberem,žena isecka pa u zamrzivač.Da potkrepim ovu svoju tvrdnju pročitajte tekst koji sledi.



Čaj od peršuna toliko je zdrav, da bi trebalo svakoga dana da popijete makar jednu šolju. Čaj od peršuna ne preporučuje se samo ljudima koje muče kojekakve bolesti, već se pokazao i kao vrlo dobra preventiva od mnogo vrsta bolesti poput prehlade, raznih alergija, infekcija i slično. Čaj od peršuna odličan je za izbacivanje otrova iz tela, za jačanje želudačnih žlezda, protiv bolesti srca, bubrega, a poboljšava i metabolizam.


U najvećem broju slučajeva ljudi peršun koriste u hrani, ali čak ga ni tada ne jedu, već isključivo ima dekorativnu svrhu. Ne bi trebalo tako da bude. Poslužete se čajem od peršuna, tačnije skuvajte koren ili list peršuna i pijte ga kad god ste u prilici. Preporučuje se svim ženama i devojkama kako bi ublažio predmenstrualne tegobe.


Pitate se da li peršuna treba staviti u hranu ili u čaj u većim količinima nego li ostalo povrće s obzirom da je znatno sitniji? Ne, jer deluje jednako jako i dobro. Peršun je vrlo dobar izvor folne kiseline, koja je potrebna svakom živom organimu radi stvaranja crvenih krvnih zrnaca. No, peršun sadrži i još dva vrlo bitna sastojka, a to su apiol i miristicin. To su elementi zahvaljujući kojima se protok mokraće povećava, što znatno povoljno utiče na uklanjanje infekcije mokraćnog kanala.


Ipak, ovde nije kraj liste dobrobiti peršuna i čaja koji se od njega spravlja. Čaj od peršuna nadaleko je poznat kao osveživač daha. Ne morate više pre svakog sastanka žvakati žvake koje i onako nisu dobre niti se opterećivati time što niste stigli da odete do kuće samo da biste oprali zube. Čaj od peršuna sasvim prirodno će očistiti usnu duplju od suvišnih bakterija, pa samim tim i osvežiti dah. Čaj od peršuna jednako dobro deluje bilo da se pije topao ili hladan.



( preuzeto sa sajta www navidiku.rs)
 

zlavjestica

Superstrpljiva neurotichna konsultantica
Poznanik Foruma
12.05.2012
1.032
1.526
188
#6
@ Hook...onda si probaj napraviti pogachice od pershina...vrlo jednostavno.nakosesh ( nasjeckash-ne presitno ) cca 2 vezice pershina..i povezhesh to sa umuchenim jajetom i brashnom...formirash male pljeskavice i przhish na ulju-cca 1-2 min. svaku stranu (ovisno o gustochi smjese i/ili debljini same "pljeskavice").ili..za one kojima bi chisti pershin bio prejak..ista se stvar mozhe napraviti samo shto se stavi pola-pola smjesa.jedna polovica je kosani pershin a druga polovina smejse mozhe biti od naribanih mladih tikvica i/ili krumpira(ne mladi)...sve se dobro zachini sa dosta papra..i odlichna stvar..npr. uz pivo ide savrsheno..
+ pershin je poznat i kao blagi sedativ (npr.one biljne tablete za smirenje persen-baza im je upravo aktivna tvar iz pershina)
+ dobar je i za chishchenje organizma jer je i diuretik.
(btw.znam da bi ovo vishe odgovaralo na temu kulinarstva...ali, ovdje chovjek govori o pershinu i njegovim svojstvima pa.....)
 
10.01.2012
2
0
1
32
#7
Crnoplodna Aronija (lat. aronia melanocarpa; eng. black chokeberry) je privukla znanstveni interes zbog svoje duboko ljubičaste boje ploda. Tamno ljubičasta, gotovo crna, pigmentacija voća proizlazi iz izuzetno visokog sadržaja fenola, posebno anthocyanina. Ukupni sadržaj anthocyanina u crnoj oporoj bobici je ~1.480 mg na 100 g svježeg ploda, a koncentracija proanthocyanidina je ~ 664 mg na 100 g svježeg voća (Wu et al. 2004, 2006). Obje vrijednosti su među najvišim sadržajima i koncentracijama izmjerenim u istraživanjima biljakama do danas.
Crnoplodna aronija proizvodi ovaj tamni pigment uglavnom u koži (opni, ovojnici) bobice kako bi zaštitila pulpu i sjeme od ultraljubičastog zračenja. Upijanje UV zraka u plavo - ljubičastom spektru predstavlja pigmentni filter intenzivnom suncu i time ostvaruje svoju ulogu osiguranja opstanka vrste.
Anthocyanin, koji odvraća štetnike i štiti od infekcija, ne samo da pridonosi očuvanju biljke nego i daje izvanrednu snagu antioksidansa da pobijedi oksidativni stres u plodu tijekom fotosinteze.

U mjerenju snage antioksidansa, radikalni absorpcioni kapacitet kisika (ORAC) pokazuje da Aronija raspolaže s jednom od najviših ikad zabilježenih vrijednosti kod voća - 16.062 mikro mola na 100 g.
Iz podataka istraživanja[SUP][?][/SUP] koje provodi Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture - USDA) jasno je vidljivo da je količina antioksidansa u Aroniji znatno veća nego u popularnijim namirnicama kao što su borovnica, brusnica ili kupina.
Zamjetan je sve veći i brži rastući interes ljudi, kako u svijetu tako i u nas, ka povećanju izbora hrane bogate antioksidansima iz različitih izvora biljnog svijeta kao što su bobičasto i jagodičasto voće, agrumi, povrće, žitarice i začini.
Shodno tome, Crnoplodna Aronija (eng. black chokeberry) kao izvor duboko plave hrane s visokim koncentracijama anthocyanina, postavlja ovo voće izuzetnih potencijalnih vrijednosti na sam vrh funkcionalne hrane izuzetnih, pomalo i čudesnih, nutritivnih osobina.
Analiza anthocyanina u Crnoplodnoj Aroniji identificirala je slijedeće pojedinačne kemikalije (među stotinama za koje se zna da postoje u biljnom carstvu): cyanidin-3-galactoside, epicatechin, caffeic kiseline, quercetin, delphinidin, petunidin, pelargonidin, peonidin i malvidin.