Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Antioksidansi
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Vuk_samotnjaK" data-source="post: 14327" data-attributes="member: 1014"><p>Poveæanja konzumacija antioksidansa se preporuèa svima, a osobito pušaèima...zašto? Oni koji ne znaju neka èitaju i saznaju zašto... <img src="" class="smilie smilie--sprite smilie--sprite1" alt=":)" title="Smile :)" loading="lazy" data-shortname=":)" /></p><p></p><p>Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelanèevine i genetski materijal nastaju nove lanèane reakcije i ošteæenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.</p><p></p><p>Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati odreðenu kolièinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, veæ i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voæa, povræa i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije èine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moæni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srèana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, pluæne bolesti i rak.</p><p></p><p>Kako djeluju antioksidansi?</p><p></p><p>* usporavaju starenje</p><p>* snižavaju razinu kolesterola</p><p>* smanjuju rizik od ateroskleroze</p><p>* štite od srèanog i moždanog udara</p><p>* <strong>smanjuju rizik nastanka raka</strong></p><p><strong>* pomažu suzbijanju rasta tumora</strong></p><p>* pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari</p><p>* usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti</p><p>* štite oèi od procesa odumiranja makule</p><p><strong>* pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima</strong></p><p><strong>* pružaju zaštitu od kroniènih pluænih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem</strong></p><p>* pružaju zaštitu od ekoloških zagaðivaèa.</p><p></p><p>U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povræe iz roda krstašica i allium (èešnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne èudi i zvanièna preporuka amerièke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi èetiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen.</p><p></p><p>Karotenoidi</p><p></p><p>Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u naranèastom, žutom, crvenom i zelenom voæu i povræu. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubièastom sunèevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voæu i povræu ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voæe i povræe jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprjeèavanju nastanka raka, jaèa obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srèanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u veæim kolièinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povræe, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti oènu leæu od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajèice, a nekoliko puta je jaèi antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva.</p><p></p><p>Vitamin A</p><p>Iako je noæno sljepilo najpoznatiji simptom nedostatka vitamina A, mnogobrojne su funkcije povezane s kolièinom ovog vitamina u našem tijelu. Kao jedan od najvažnijih antioksidansa nezamjenjiv je u borbi protiv srèanih bolesti i drugih degenerativnih stanja. Jaèa otpornost na infekcije dišnih putova, pomaže pravilnom radu obrambenog sustava, te skraæuje trajanje bolesti. Pomaže rastu, èvrstini kostiju, zdravlju kože, kose, zubi i zubnog mesa. Pospješuje povlaèenje staraèkih pjega. Pri vanjskoj primjeni pospješuje lijeèenje akni, ublažava bore, prišteve i otvorene èireve. Najpoznatiji prirodni izvori vitamina A su riblje ulje, jetra, mrkva, tamnozeleno i žuto povræe, jaja, mlijeko i mlijeèni proizvodi, margarin i žuto voæe.</p><p></p><p>Vitamin E</p><p>Vitamin E je vrlo djelotvoran antioksidans, koji sprjeèava oksidaciju masti, vitamina A, selena, sumpornih kiselina i nekih oblika vitamina C. Sastoji se od tokoferola, kojih ima osam vrsta - alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta, a najuèinkovitiji je alfa tokoferol. Sprjeèava oksidaciju LDL - "lošeg" kolesterola i na taj naèin onemoguæuje pojavu ateroskleroze. Smanjuje rizik nastanka srèanog udara, te snižava krvni tlak usljed diuretskog djelovanja. Smanjuje umor, usporava starenje stanica, ubrzava zacjeljivanje opeklina, sprjeèava nastanak debelih ožiljaka, pomaže kod istegnuæa mišiæa. Sprjeèava nastanak krvnih ugrušaka. Sudjeluje u sprjeèavanju nastanka razlièitih oblika raka. Smanjuje rizik od spontanog pobaèaja, kao i nastanka Alzheimerove bolesti. Nalazi se u veæim kolièinama u pšeniènim klicama, sojinom zrnu, biljnim uljima, orašèiæima, šparogama, lisnatom povræu, špinatu, cjelovitim žitaricama i žumanjcu jajeta.</p><p></p><p>Vitamin C</p><p></p><p>Premda je veæina životinja u stanju sintetizirati vitamin C, èovjek se mora oslanjati na izvore ovog vitamina u hrani. Vitamin C igra glavnu ulogu u stvaranju kolagena, koji je važan za rast i obnavljanje stanica tjelesnih tkiva, zubnog mesa, krvnih žila, kostiju i zuba. Ubrzava procese zacjeljivanja rana i opeklina, te zaustavlja krvarenje zubnog mesa. Pomaže sniziti kolesterol u krvi. Sudjeluje u sprjeèavanju mnogobrojnih virusnih i bakterijskih infekcija i opæenito jaèa imunološki sustav. Smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Poveæava apsorpciju neorganskog željeza. Bolest pomanjkanja vitamina C je skorbut. Najbolji prirodni izvori vitamina C su agrumi, bobièasto voæe, šipak, zeleno i lisnato povræe, rajèice, dinja krumpiri i paprike.</p><p></p><p>Selen</p><p>Vitamin E i selen djeluju sinergistièki, njihovim zajednièkim djelovanjem poveæava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srèanih bolesti i srèanog udara. Sudjeluje u zaštiti od razlièitih vrsta raka. Pomaže održati mladenaèku elastiènost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u lijeèenju i sprjeèavanju peruti. Poveæava broj spermatozoida i poveæava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšeniène klice, mekinje, tuna, luk, rajèica, brokula, èešnjak i smeða riža.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Vuk_samotnjaK, post: 14327, member: 1014"] Poveæanja konzumacija antioksidansa se preporuèa svima, a osobito pušaèima...zašto? Oni koji ne znaju neka èitaju i saznaju zašto... :) Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelanèevine i genetski materijal nastaju nove lanèane reakcije i ošteæenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena. Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati odreðenu kolièinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, veæ i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voæa, povræa i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije èine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moæni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srèana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, pluæne bolesti i rak. Kako djeluju antioksidansi? * usporavaju starenje * snižavaju razinu kolesterola * smanjuju rizik od ateroskleroze * štite od srèanog i moždanog udara * [b]smanjuju rizik nastanka raka[/b] [b]* pomažu suzbijanju rasta tumora[/b] * pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari * usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti * štite oèi od procesa odumiranja makule [b]* pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima[/b] [b]* pružaju zaštitu od kroniènih pluænih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem[/b] * pružaju zaštitu od ekoloških zagaðivaèa. U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povræe iz roda krstašica i allium (èešnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne èudi i zvanièna preporuka amerièke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi èetiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen. Karotenoidi Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u naranèastom, žutom, crvenom i zelenom voæu i povræu. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubièastom sunèevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voæu i povræu ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voæe i povræe jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprjeèavanju nastanka raka, jaèa obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srèanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u veæim kolièinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povræe, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti oènu leæu od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajèice, a nekoliko puta je jaèi antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva. Vitamin A Iako je noæno sljepilo najpoznatiji simptom nedostatka vitamina A, mnogobrojne su funkcije povezane s kolièinom ovog vitamina u našem tijelu. Kao jedan od najvažnijih antioksidansa nezamjenjiv je u borbi protiv srèanih bolesti i drugih degenerativnih stanja. Jaèa otpornost na infekcije dišnih putova, pomaže pravilnom radu obrambenog sustava, te skraæuje trajanje bolesti. Pomaže rastu, èvrstini kostiju, zdravlju kože, kose, zubi i zubnog mesa. Pospješuje povlaèenje staraèkih pjega. Pri vanjskoj primjeni pospješuje lijeèenje akni, ublažava bore, prišteve i otvorene èireve. Najpoznatiji prirodni izvori vitamina A su riblje ulje, jetra, mrkva, tamnozeleno i žuto povræe, jaja, mlijeko i mlijeèni proizvodi, margarin i žuto voæe. Vitamin E Vitamin E je vrlo djelotvoran antioksidans, koji sprjeèava oksidaciju masti, vitamina A, selena, sumpornih kiselina i nekih oblika vitamina C. Sastoji se od tokoferola, kojih ima osam vrsta - alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta, a najuèinkovitiji je alfa tokoferol. Sprjeèava oksidaciju LDL - "lošeg" kolesterola i na taj naèin onemoguæuje pojavu ateroskleroze. Smanjuje rizik nastanka srèanog udara, te snižava krvni tlak usljed diuretskog djelovanja. Smanjuje umor, usporava starenje stanica, ubrzava zacjeljivanje opeklina, sprjeèava nastanak debelih ožiljaka, pomaže kod istegnuæa mišiæa. Sprjeèava nastanak krvnih ugrušaka. Sudjeluje u sprjeèavanju nastanka razlièitih oblika raka. Smanjuje rizik od spontanog pobaèaja, kao i nastanka Alzheimerove bolesti. Nalazi se u veæim kolièinama u pšeniènim klicama, sojinom zrnu, biljnim uljima, orašèiæima, šparogama, lisnatom povræu, špinatu, cjelovitim žitaricama i žumanjcu jajeta. Vitamin C Premda je veæina životinja u stanju sintetizirati vitamin C, èovjek se mora oslanjati na izvore ovog vitamina u hrani. Vitamin C igra glavnu ulogu u stvaranju kolagena, koji je važan za rast i obnavljanje stanica tjelesnih tkiva, zubnog mesa, krvnih žila, kostiju i zuba. Ubrzava procese zacjeljivanja rana i opeklina, te zaustavlja krvarenje zubnog mesa. Pomaže sniziti kolesterol u krvi. Sudjeluje u sprjeèavanju mnogobrojnih virusnih i bakterijskih infekcija i opæenito jaèa imunološki sustav. Smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Poveæava apsorpciju neorganskog željeza. Bolest pomanjkanja vitamina C je skorbut. Najbolji prirodni izvori vitamina C su agrumi, bobièasto voæe, šipak, zeleno i lisnato povræe, rajèice, dinja krumpiri i paprike. Selen Vitamin E i selen djeluju sinergistièki, njihovim zajednièkim djelovanjem poveæava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srèanih bolesti i srèanog udara. Sudjeluje u zaštiti od razlièitih vrsta raka. Pomaže održati mladenaèku elastiènost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u lijeèenju i sprjeèavanju peruti. Poveæava broj spermatozoida i poveæava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšeniène klice, mekinje, tuna, luk, rajèica, brokula, èešnjak i smeða riža. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Marihuana
Medicina
Antioksidansi
Top
Bottom
