Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Muzika
B l u e s b l u e s
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Hooker" data-source="post: 170783" data-attributes="member: 26257"><p>Ako ikako mogu da pomognem za Blues night na Vutra radiju u sredu na raspolaganju sam,savetom,predlozima,kako god...Evo malo istorije,mozda moze pomoci,ima nekih izvodjaca na koje mozda niste do sada obratili paznju,a i ovom tekstu je mesto ovde!koga zanima procitace,pozdrav..</p><p><strong>Bluz i razvoj personalizovane pjesme</strong></p><p>Zbog svoje personalizovane forme, popularnost bluz muzike medu crncima je stvorila jedinstven period u istoriji sekularnih afro-americkih pjesama. Prije rasprostiranja bluza, negdje oko 1890, solo muzika je bila atipicna. Personalizovane pjesme nikada nijesu bile glavni sastojak crnacke muzike. Te pjesme koje su se pjevale u periodu koji je prethodio bluzu su bile sastavljene ili od jadikovki radnika na plantažama, koje su im služile kao sredstvo komunikacije, ili su to bile radnicke pjesme kojima su robovi ispunjavali svoj radni dan. Iako su i jedne i druge bile prilicno licni izrazi, niti jedna od njih se nije razvila kao solo pjesma.</p><p>Uprkos svojoj unikatnosti i razlicitosti od radnickih pjesama i jadikovki, bluz je izrastao iz iste tematike i tradicije. Forma poziva i odgovora je ostala ista, ali umjesto da inkorporiraju u svoje pjesme odgovor sagovornika, bluzeri su kroz svoje pjesme odgovarali sami sebi. Može se reci da bluz kao muzika nije stvoren iz nove muzike, vec iz potpuno nove percepcije crnog covjeka o sebi samom. Bluz je reflektovao novi status crnaca. Tek stecena sloboda, ucenja Booker T. Washingtona i model Horatio Algera koji je ukazivao da svaka individua kroji svoju sudbinu, su uticale na novu formu personalizovane muzike. Kako kaže istoricar Lawrence Levine, "postojala je direktna veza izmedu nacionalne ideološke empatije prema jedinci, popularnosti ucenja Booker T. Washingtona i uspona bluza. Psihološki, sociološki i ekonomski, crnci su bili kulturno asimilovani, na nacin koji je bio nemoguc tokom robovlasnickog perioda, i veoma je iznenadujuce da je njihova sekularna muzika reflektovala sve ovo jednakim intenzitetom kao i ona religiozna." (Levine, Lawrence W., Black Culture and Black Consciousness). Kao posljedica svega ovoga stvorena je ova personalizovana forma pjesme.</p><p><strong> Širenje bluza</strong></p><p>Bluz su u pocetku pjevali besposleni muškarci i ta muzika se zvala folk bluz. W. C. Handy, kompozitor, muzicar i voda benda Mahara Minstrels, se prvi put sreo sa bluzom na željeznickoj stanici u Tutwileru u Mississippiu 1903. godine. Navodno, dok je cekao voz Handy je cuo nezaboravan zvuk koji je dolazio iz kutka u kome je sjedio covjek koji je nožem vukao po žicama gitare dok je pjevao "Goin' where the Southern cross the Dog.". Handy je bio dirnut ovom muzikom i zaista, nikada je nije zaboravio. Nedugo nakon toga, 1912. godine Handy objavljuje "Memphis Blues". On postaje treca osoba u nekoliko mjeseci koja je napisala pjesmu u cijem je naslovu bila rijec "blues".</p><p>Prvi bluz zapis napravljen je 1895. godine. George W. Johnsonova "Laughing Song" je prva snimljena bluz pjesma. Od tog momenta bluz melodije pocinju da se pojavljuju na trakama. Na traci sa snimcima pod nazivom Music for the Aedian Grand, izmedu ostalih cetrdesetak pjesama se nalazi i jedna bluz numera.</p><p><strong>Rastuca popularnost bluza</strong></p><p>Kako su folk pjevaci migrirali ka sjeveru pocetkom dvadesetog vijeka, ponijeli su sa sobom i bluz. Njima su se pridružili "crnoguzi" pijanisti iz New Orleansa koji su svirali honky-tonk. Iz Texasa, Louisiane i Arkansasa su stigli "Fast Western" pijanisti koji su svoje muziciranje ukrašavali pjevanjem, imitirajuci tako zvuk južnjackih gitarista. Kantri pjevaci su se udruživali u ovim seobama sa pijanistima iz New Orleansa i "Fast Westernersima" i tako donosili novi muzicki stil u Chicago, Detroit, Cleveland i New York. Tamo su im se prikljucivali izvorni bluz pjevaci, pa su tako skupa predstavljali svoju muziku po klubovima, pozorištima i plesnim dvoranama. Izvorni bluz pjevaci su donijeli profesionalnost u ovu muziku i stvorili temelje za klasicni blus.</p><p><strong>Era klasicnog bluza</strong></p><p>Klasicni bluz - stil koji su popularizovale pjevacice, je stil koji je bio omiljen medu crncima koji su se tek doselili u gradove. Migracija velikog broja crnaca ka gradskim cjelinama dala im je novu slobodu od stega crkve i društva koja se nije mogla iskusiti u ruralnim djelovima. Crnci su tražili zabavu, pa su otvarana nova mjesta za izlazak i koncerte. Žene su prestale da pjevaju u crkvama i školama i pocele nastupati po klubovima, plesnim dvoranama i vodvilj predstavama.</p><p>Bluz je došao u centar pažnje 1920. godine, kada je pjesma "Crazy Blues" koju je pjevala Mamie Smith postala hit i otvorila vrata ostalim izvornim bluz pjevacima. Cijena ove ploce je bila 1$, a prodata je u 75.000 kopija vec prvog mjeseca.</p><p>Tržište bluz ploca je bilo gotovo potpuno "crno" tokom 20tih i 30tih, a te ploce su bile poznate i kao "race records". Izdavacke kompanije su se reklamirale iskljucivo kod crne publike, a samo su radnje koje su držali ili posjecivali crnci prodavale ove snimke. Kao rezultat uspjeha Mamie Smith, izdavacke kuce su iskoristile priliku da naprave profit na novostvorenom tržištu. Izdavaci su tražili talentovane bluzere, izvorni bluz pjevaci kao što su: Bessie Smith, Ma Rainey, Alberta Hunter, i Ethel Waters tada postaju popularni.</p><p>Uspon kantri bluza</p><p>Popularnost klasicnog bluza je ipak pocela da opada. U isto vrijeme u usponu su bili muški bluz vokali. Skauti izdavackih kuca kakve su: Columbia Recordsa, Paramounta i Okeha su odlazili na jug u potrazi za novim talentima. Oni su snimali potencijalne zvijezde ili mobilnim jedinicama za snimanje ili su im omogucavali da odputuju na sjever, u Chicago ili New York i tamo snime svoje pjesme. Uspon kantri bluza su obilježili snimci Blind Lemon Jeffersona pocetkom 1926. godine. Upravo je njegova "Long Lonesome Blues" koja je izašla u maju te godine pripremila pozornicu za novu eru. Ovaj put, bluz su karakterisali muški vokali. Najpoznatiji od njih su bili Willie McTell, Barbecue Bob i Charley Patton.</p><p>Posrtanje i oživljavanje bluza</p><p>Kada je velika depresija pogodila SAD 1929. godine, mnogi bluzeri su jedva sastavljali kraj sa krajem od para koje su zaradivali svojim pjevanjem. Prodaja ploca je pala, pa su izdavacke kuce prestale sa snimanjem novih bluz pjesama. Bilo kako bilo, rani bluz je instrumentalno inspirisao kasnije bluzere poput Muddy Watersa. Tokom šezdesetih, muzicari iz SAD-a i Engleske (The Beatles, RollingStones...) su otkrili stare snimke ranih bluz izvodaca i to je vodilo oživljavanju stila. Danas, bluz je poštovan zbog uticaja na mnoge druge žanrove kao što su rock and roll, rhythm and blues i rap.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Hooker, post: 170783, member: 26257"] Ako ikako mogu da pomognem za Blues night na Vutra radiju u sredu na raspolaganju sam,savetom,predlozima,kako god...Evo malo istorije,mozda moze pomoci,ima nekih izvodjaca na koje mozda niste do sada obratili paznju,a i ovom tekstu je mesto ovde!koga zanima procitace,pozdrav.. [B]Bluz i razvoj personalizovane pjesme[/B] Zbog svoje personalizovane forme, popularnost bluz muzike medu crncima je stvorila jedinstven period u istoriji sekularnih afro-americkih pjesama. Prije rasprostiranja bluza, negdje oko 1890, solo muzika je bila atipicna. Personalizovane pjesme nikada nijesu bile glavni sastojak crnacke muzike. Te pjesme koje su se pjevale u periodu koji je prethodio bluzu su bile sastavljene ili od jadikovki radnika na plantažama, koje su im služile kao sredstvo komunikacije, ili su to bile radnicke pjesme kojima su robovi ispunjavali svoj radni dan. Iako su i jedne i druge bile prilicno licni izrazi, niti jedna od njih se nije razvila kao solo pjesma. Uprkos svojoj unikatnosti i razlicitosti od radnickih pjesama i jadikovki, bluz je izrastao iz iste tematike i tradicije. Forma poziva i odgovora je ostala ista, ali umjesto da inkorporiraju u svoje pjesme odgovor sagovornika, bluzeri su kroz svoje pjesme odgovarali sami sebi. Može se reci da bluz kao muzika nije stvoren iz nove muzike, vec iz potpuno nove percepcije crnog covjeka o sebi samom. Bluz je reflektovao novi status crnaca. Tek stecena sloboda, ucenja Booker T. Washingtona i model Horatio Algera koji je ukazivao da svaka individua kroji svoju sudbinu, su uticale na novu formu personalizovane muzike. Kako kaže istoricar Lawrence Levine, "postojala je direktna veza izmedu nacionalne ideološke empatije prema jedinci, popularnosti ucenja Booker T. Washingtona i uspona bluza. Psihološki, sociološki i ekonomski, crnci su bili kulturno asimilovani, na nacin koji je bio nemoguc tokom robovlasnickog perioda, i veoma je iznenadujuce da je njihova sekularna muzika reflektovala sve ovo jednakim intenzitetom kao i ona religiozna." (Levine, Lawrence W., Black Culture and Black Consciousness). Kao posljedica svega ovoga stvorena je ova personalizovana forma pjesme. [B] Širenje bluza[/B] Bluz su u pocetku pjevali besposleni muškarci i ta muzika se zvala folk bluz. W. C. Handy, kompozitor, muzicar i voda benda Mahara Minstrels, se prvi put sreo sa bluzom na željeznickoj stanici u Tutwileru u Mississippiu 1903. godine. Navodno, dok je cekao voz Handy je cuo nezaboravan zvuk koji je dolazio iz kutka u kome je sjedio covjek koji je nožem vukao po žicama gitare dok je pjevao "Goin' where the Southern cross the Dog.". Handy je bio dirnut ovom muzikom i zaista, nikada je nije zaboravio. Nedugo nakon toga, 1912. godine Handy objavljuje "Memphis Blues". On postaje treca osoba u nekoliko mjeseci koja je napisala pjesmu u cijem je naslovu bila rijec "blues". Prvi bluz zapis napravljen je 1895. godine. George W. Johnsonova "Laughing Song" je prva snimljena bluz pjesma. Od tog momenta bluz melodije pocinju da se pojavljuju na trakama. Na traci sa snimcima pod nazivom Music for the Aedian Grand, izmedu ostalih cetrdesetak pjesama se nalazi i jedna bluz numera. [B]Rastuca popularnost bluza[/B] Kako su folk pjevaci migrirali ka sjeveru pocetkom dvadesetog vijeka, ponijeli su sa sobom i bluz. Njima su se pridružili "crnoguzi" pijanisti iz New Orleansa koji su svirali honky-tonk. Iz Texasa, Louisiane i Arkansasa su stigli "Fast Western" pijanisti koji su svoje muziciranje ukrašavali pjevanjem, imitirajuci tako zvuk južnjackih gitarista. Kantri pjevaci su se udruživali u ovim seobama sa pijanistima iz New Orleansa i "Fast Westernersima" i tako donosili novi muzicki stil u Chicago, Detroit, Cleveland i New York. Tamo su im se prikljucivali izvorni bluz pjevaci, pa su tako skupa predstavljali svoju muziku po klubovima, pozorištima i plesnim dvoranama. Izvorni bluz pjevaci su donijeli profesionalnost u ovu muziku i stvorili temelje za klasicni blus. [B]Era klasicnog bluza[/B] Klasicni bluz - stil koji su popularizovale pjevacice, je stil koji je bio omiljen medu crncima koji su se tek doselili u gradove. Migracija velikog broja crnaca ka gradskim cjelinama dala im je novu slobodu od stega crkve i društva koja se nije mogla iskusiti u ruralnim djelovima. Crnci su tražili zabavu, pa su otvarana nova mjesta za izlazak i koncerte. Žene su prestale da pjevaju u crkvama i školama i pocele nastupati po klubovima, plesnim dvoranama i vodvilj predstavama. Bluz je došao u centar pažnje 1920. godine, kada je pjesma "Crazy Blues" koju je pjevala Mamie Smith postala hit i otvorila vrata ostalim izvornim bluz pjevacima. Cijena ove ploce je bila 1$, a prodata je u 75.000 kopija vec prvog mjeseca. Tržište bluz ploca je bilo gotovo potpuno "crno" tokom 20tih i 30tih, a te ploce su bile poznate i kao "race records". Izdavacke kompanije su se reklamirale iskljucivo kod crne publike, a samo su radnje koje su držali ili posjecivali crnci prodavale ove snimke. Kao rezultat uspjeha Mamie Smith, izdavacke kuce su iskoristile priliku da naprave profit na novostvorenom tržištu. Izdavaci su tražili talentovane bluzere, izvorni bluz pjevaci kao što su: Bessie Smith, Ma Rainey, Alberta Hunter, i Ethel Waters tada postaju popularni. Uspon kantri bluza Popularnost klasicnog bluza je ipak pocela da opada. U isto vrijeme u usponu su bili muški bluz vokali. Skauti izdavackih kuca kakve su: Columbia Recordsa, Paramounta i Okeha su odlazili na jug u potrazi za novim talentima. Oni su snimali potencijalne zvijezde ili mobilnim jedinicama za snimanje ili su im omogucavali da odputuju na sjever, u Chicago ili New York i tamo snime svoje pjesme. Uspon kantri bluza su obilježili snimci Blind Lemon Jeffersona pocetkom 1926. godine. Upravo je njegova "Long Lonesome Blues" koja je izašla u maju te godine pripremila pozornicu za novu eru. Ovaj put, bluz su karakterisali muški vokali. Najpoznatiji od njih su bili Willie McTell, Barbecue Bob i Charley Patton. Posrtanje i oživljavanje bluza Kada je velika depresija pogodila SAD 1929. godine, mnogi bluzeri su jedva sastavljali kraj sa krajem od para koje su zaradivali svojim pjevanjem. Prodaja ploca je pala, pa su izdavacke kuce prestale sa snimanjem novih bluz pjesama. Bilo kako bilo, rani bluz je instrumentalno inspirisao kasnije bluzere poput Muddy Watersa. Tokom šezdesetih, muzicari iz SAD-a i Engleske (The Beatles, RollingStones...) su otkrili stare snimke ranih bluz izvodaca i to je vodilo oživljavanju stila. Danas, bluz je poštovan zbog uticaja na mnoge druge žanrove kao što su rock and roll, rhythm and blues i rap.[B][/B] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Muzika
B l u e s b l u e s
Top
Bottom