Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Problemi tokom uzgoja marihuane
BIO uzgoj [gnojiva i pesticidi]
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Blade" data-source="post: 282203" data-attributes="member: 18837"><p>Naćin pripreme:</p><p></p><p>Prirodna gnojiva bolja su od umjetnih. Poteškoća je u tome što sva prirodna gnojiva imaju neugodan miris, a u gradu se i dosta teško nabavljaju. Vrlo je pogodan kravski gnoj koji se, zamotan komadom vreće, ili platna objesi u veću posudu s vodom. Ta slaba otopina boje čaja može se upotrijebiti svaka tri dana za dohranjivanje.</p><p>Gnoj od peradi, ili golubova može se upotrebljavati tako da se stavi na 1 l vrele vode 1-2 g tog gnoja, zatim se dobro izmiješa i drugog jutra upotrijebi. Tim gnojivom možete dohranjivati biljke jedanput u tjednu.</p><p>Biljkama koje dugo ostaju u istoj posudi možete dodati u zemlju rogovi ne i koštano brašna.</p><p>Oni sadrže dušik u dosta blagom obliku, a mogu poslužiti i kao zaliha za dulje vrijeme. Pri presađivanju već prema veličini lonca dodajete 1-2 žličice rogovine i na vrhu noža koštanog brašna, koje dobro izmiješate sa zemljom.</p><p></p><p></p><p>Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna.</p><p></p><p>Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane.</p><p></p><p>Gnojivo od Koprive</p><p></p><p><img src="http://www.e-ljekarna.net/sl-bi-kopriva.JPG" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p><p></p><p>1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna).</p><p>Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.</p><p></p><p>Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna.</p><p></p><p>Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.</p><p></p><p>Gnojivo od listova Gaveza</p><p></p><p><img src="http://www.e-ljekarna.net/sl-bi-gavez.JPG" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p><p></p><p>Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.</p><p></p><p>Priprema:</p><p></p><p>Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan</p><p></p><p>Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.</p><p></p><p>Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.</p><p></p><p>Čaj od cvjeta Odoljena</p><p></p><p><img src="http://e-ljekarna.net/sl-bi-odoljen.JPG" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p><p></p><p>Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stetinih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak kompostu.</p><p></p><p> </p><p>Biljne juhe za zaštitu biljaka</p><p></p><p><img src="http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/01062005001.jpg" alt="" class="fr-fic fr-dii fr-draggable " style="" /></p><p></p><p>Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću.</p><p>Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i češnjak. Možete ih i miješati.</p><p></p><p>Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti.</p><p> </p><p>Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.</p><p></p><p>-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih usi, vrtne mušice i muhe</p><p></p><p>-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca</p><p></p><p>-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci</p><p></p><p>-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica</p><p></p><p>-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet</p><p></p><p>-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih usi</p><p></p><p>-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)</p><p></p><p>-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv trulezi</p><p></p><p>-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi</p><p></p><p>-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca</p><p></p><p>-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika</p><p></p><p>-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.</p><p></p><p>-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca</p><p></p><p>-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca</p><p></p><p>-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar</p><p></p><p>-Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca</p><p></p><p>-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale</p><p></p><p>-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Blade, post: 282203, member: 18837"] Naćin pripreme: Prirodna gnojiva bolja su od umjetnih. Poteškoća je u tome što sva prirodna gnojiva imaju neugodan miris, a u gradu se i dosta teško nabavljaju. Vrlo je pogodan kravski gnoj koji se, zamotan komadom vreće, ili platna objesi u veću posudu s vodom. Ta slaba otopina boje čaja može se upotrijebiti svaka tri dana za dohranjivanje. Gnoj od peradi, ili golubova može se upotrebljavati tako da se stavi na 1 l vrele vode 1-2 g tog gnoja, zatim se dobro izmiješa i drugog jutra upotrijebi. Tim gnojivom možete dohranjivati biljke jedanput u tjednu. Biljkama koje dugo ostaju u istoj posudi možete dodati u zemlju rogovi ne i koštano brašna. Oni sadrže dušik u dosta blagom obliku, a mogu poslužiti i kao zaliha za dulje vrijeme. Pri presađivanju već prema veličini lonca dodajete 1-2 žličice rogovine i na vrhu noža koštanog brašna, koje dobro izmiješate sa zemljom. Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna. Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane. Gnojivo od Koprive [IMG]http://www.e-ljekarna.net/sl-bi-kopriva.JPG[/IMG] 1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata. Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna. Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka. Gnojivo od listova Gaveza [IMG]http://www.e-ljekarna.net/sl-bi-gavez.JPG[/IMG] Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Čaj od cvjeta Odoljena [IMG]http://e-ljekarna.net/sl-bi-odoljen.JPG[/IMG] Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stetinih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak kompostu. Biljne juhe za zaštitu biljaka [IMG]http://i306.photobucket.com/albums/nn274/sumarko/VRT/01062005001.jpg[/IMG] Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću. Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i češnjak. Možete ih i miješati. Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti. Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. -Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih usi, vrtne mušice i muhe -Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca -Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci -Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica -Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet -Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih usi -Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija) -Hren (armoracia rusticana) –list- protiv trulezi -Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi -Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca -Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika -Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid. -Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca -Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca -Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar -Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca -Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale -Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Uzgajanje Marihuane
Problemi tokom uzgoja marihuane
BIO uzgoj [gnojiva i pesticidi]
Top
Bottom