CMCR - Center for Medicinal Cannabis Research

[dite_splita]

prevod nekih od istraživanja, uživajte

EFEKTI POPUŠENOG CANNABISA U BOLNIM PERIFERALNIM NEUROPATIJAMA I RAKOM UZROKOVANE BOLI

Donald I. Abrams, Cheryl Jay, Karin Petersen, Starley Shade, Hector Vizoso, Haatem Reda,
Neal Benowitz, Michael Rowbotham

The University of California San Francisco, San Francisco, California 94110, USA


UVOD: Postoje značajni dokazi koji potvrđuju da cannabinoidi mogu uzrokovati smanjenje boli, pogotovo kod boli neuropatskog podrijetla.
Postoji također teorija prema kojoj cannabinoidi mogu sinergirati (sinergija = spajanje) s opijatima (jaki lijekovi poput morfija), smanjujući nuspojave tih opijata.

METODE: Trenutno provodimo dva klinička istraživanja o popušenoj marihuani u dvije populacije pacijenata: pacijenti oboljeli od HIV-a s periferalnim neuropatskim bolovima te pacijenti oboljeli od raka s konstantnom boli unatoč primanju terapije. Obje studije su zamišljene tako da počinju s 16 pacijeanata kojima će se promatrati utjecanje na određena područja u mozgu. Ako se efektivnost prikaže na mozgu, dvostruko testiranje popušene marihuane/placeba će nam omogućiti da izračunamo koristnost. Uz dodatak utjecaju marihuane na kroničnu bol ispitanika, također ćemo ispitati utjecaj na eksperimentalni model boli. Ovdje iznosimo iskustva s neuropatskim studijama.

REZULTATI: šesnaest subjekata (14 muškaraca, 2 žene, prosječne starosti 43 godine) je završilo HIV neuropatsko probno testiranje. Pacijenti su u prosjeku osjećali bol 6 godina. U 3 slučaja bol se pojavljivala zbog HIV-a isključivo, u 8 slučaja je bila uzrokovana dideoxynucleoside retrovirusima, te u 5 slučajeva oba razloga su bila uzrok boli. Odlična povezanost je uočena na kronično neuropatski uzrokovanoj boli te na akutno eksperimentalnom modelu boli tokom vremenskog perioda od 6 sati. Ukupno 10 do 16 učesnika je osjetilo 30% smanjenje neuropatske boli nakon 7 dana. Ovo nam je dozvolilo da nastavimo s našim, već započetim, nasumičnim placebo kontroliranim testiranjima s skupinom od 50 subjekata. Dodatna testiranja o utjecaju popušene marihuana na HIV periferijsko-neuropatski uzrokovanu bol se nastavlja od strane drugih stručnjaka „University of California Center for Medicinal Cannabis Research“

ZAKLJUČAK: preliminarni rezultati malog, nekontroliranog istraživanja utjecaja popušene marihuane u slučaju bolesti uzrokovane HIV periferijskom neuropatijom su ohrabrujući. Model umjetno izazvane eksperimentalne boli izgleda kao dobar predviđatelj utjecaja na kroničnu bol. Potencijalni uspjeh kliničkog utjecaja između cannabinoida i opijata (morfija itd.) zahtjeva daljnja istraživanja.
Zahvale: The University of California Center for Medicinal Cannabis Research

 

[dite_splita]

VAPORIZACIJA KAO BEZDIMNI NAČIN KONZUMIRANJA CANNABISA

Donald I. Abrams, Hector P. Vizoso, Starley B. Shade, Cheryl Jay, Mary Ellen Kelly and Neal Benowitz

The University of California San Francisco, San Francisco, California 94110, USA

UVOD: U članku „The institute of Medicine“ objavljenjom 1999-te, stoji da iako marihuana može imati potencijalne terapeutske vrijednosti, pušenje nije najpreferiraniji način unošenja cannabisa u organizam. Šestodnevno „dokaz o konceptu“ istraživanje je trebalo istražiti vaporizaciju koristeći Vulkan uređaj kao alternativni način uzimanja inhalirane Cannabis sative, te karakterizirati preliminarne farmacijsko-kinetičke te farmacijsko-dinamičke efekte te da odredi da li vaporizacija može biti pravilan klinički način konzumiranja medicinske marihuane.

METODE: osamnaest zdravih ispitanika je podvrgnuto istraživanju u „General hospital“ u San Franciscu. Jedna doza (1.7, 3.4 ili 6.8% tetrahydrocannabinol) te način konzumiranja (joint ili vaporizator) je nasumično dodijeljen svaki dan od 6 dana trajanja istraživanja. Primarna točka ispitivanja je bila uspoređivanje plazmatske (krvna plazma) razine delta-9-tetrahydrocannabinola (THC-a), cannabidiola, cannabinola te metabolita, uključujući 11-OH-THC nakon pušenja jointa naspram uzimanja preko vaporizatora. Ispuhani ugljikov monoksid je mjeren da bi se utvrdilo da li vaporizator smanjuje utjecaj plinskih toksina – sekundarna točka ispitivanja. Također smo evaluirali psihologijske te neuropsihologijske efekte i prikupili podatke o preferncijama pacijenata o načinu konzumacije i vrsti konzumiranog cannabisa.

REZULTAT: od 21 pacijenta, 18 ih je završilo nestrpljivo šestodnevno istraživanje. 15 muškaraca i 3 žene, prosječne dobi 30 godina, su uključeni u konačnu analizu. Koncentracije THC-a u plazmi se još određuju.
14 ispitanika je preferiralo vaporizaciju, 2 pušenje jointova dok su 2 bila neodređena. Ispitanici nisu znali koje vrste marihuane konzumiraju tokom testiranja. 8 ispitanika je odabralo dan kada su primili 3.4% THC (7 vaporizacijom, 1 pušenjem) kao njihov najdraži tretman. 4 ih je odabralo dan kada su primili 6.8% THC-a preko vaporizatora te ih 6 nije imalo preferenciju prema ijednom danu.

ZAKLJUČAK: vaporizacija cannabisa je siguran način uzimanja istog. Određivanje plazmatske razine THC-a te uspoređivanje kliničkih efekata na popušeni cannabis će nam dostaviti informaciju na efikasnost ovog načina unošenja marihuane u organizam. Ispitanici su imali jasnu preferenciju prema vaporizatoru naspram jointu.

Zahvale: The University of California Center for Medicinal Cannabis Research and NIH
Grant 5-MO1-RR00083

 

[dite_splita]

KRATKOTRAJNI UTJECAJ TERAPIJE MARIHUANOM KOD OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZE - SPASTIČNOST

Jody Corey-Bloom, Tanya J. Wolfson, Anthony C. Gamst, Sheila Jin, Tom Marcotte, Heather Bentley, Ben Gouaux

Departments of Neurosciences, Biostatistics; HIV Neurobehavioral Research Center and Center for Medicinal Cannabis Research, University of California, San Diego,
La Jolla, CA 92093 and Veterans Affairs San Diego Healthcare System, La Jolla, CA 92161

POZADINA: spastičnost je česti i loše kontrolirani simptom multiple skleroze. Naš cilj je bio odrediti kratkotrajni učinak popušene marihuane na ovaj simptom.

METODE: izveli smo placebo-kontrolirano, križano istraživanje koje je uključivalo odrasle pacijente s multiplom sklerozom i spastičnošću. Pacijenti su odabrani iz regionalne klinike ili prema preporuci specijalista. Nasumično smo podijelili pacijente na ili intervenciju (pušenje cannabisa, jedan put dnevno tokom tri dana) ili kontrolu (identične placebo cigarete, jedan put dnevno tokom tri dana). Svakom učesniku se pristupalo svakodnevno prije i nakon tretmana. Nakon 11 dana mirovanja, učesnici su prešli u suprotne skupine. Naš primarni cilj je bio promjena spastičnosti mjerene od strane pacijenta na modificiranoj Ashworthovoj skali. Sekundarno otkriće je obuhvaćalo pacijentovu percepciju boli (mjereno vizualno analognom skalom), tempiranu šetnju te promjene u kognitivnim funkcijama (mjerene prema „Paced Auditory Serial Addition Test).

Rezultati: 37 učesnika je izmiješano na početku testiranja, od čega ih je 30 dovršilo isto. Tretman pušenom marihuanom je rezultirao u smanjenu boli (prema Ashworthovoj skali za prosječno 2.74 boda naspram placebo). Također, tretman je smanjio bol i na vizualnoj analognoj skali za prosječno 5.28 bodova više nego placebo. Vrijeme zadane šetnje je bilo podjednako pri oba slučaja, dok je Auditory Serial Addition Test bio manji za 8.67 bodova naspram tretmana placebo efektom.

INTERPRETACIJA: pušeni cannabis je bio nadmoćniji nad placebom u slučaju simptoma i smanjenja boli. Buduća istraživanja bi trebala proučiti da li različite doze mogu rezultirati u sličnim rezultatima ali s manjim kognitivnim utjecajem.