Crtica o životonosnom svetu unutar zemlje

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

ganja_farmer

grower wannabe
25.05.2009
1.336
4.151
188
73
Mislim da ne može naškoditi mrtvi korijen,jedino može utjecati na manju prozračnost zemlje (moje neko razmišljanje),a to mi se očituje u tome da mi zemlja ne upije brzo vodu,nego se kratko zadrži na površini,pa onda ode u zemlju. Osim toga,nisam primjetio neki veći nedostatak,biljka mi je sasvim ok.
 

grisnak

Glycyrrhiza Glabra
Poznanik Foruma
20.09.2015
1.281
9.301
258
Meni korijen bude takav da nema sanse da ga iscupam iz zemlje, moram bacit cijelu kocku koju izvucem iz pitara.
Ja pocinjem experimentirat uskoro sa nekupovnim zemljama, nije me briga ni za ph ni za nista. Našao sam par sajtova za zemlju gdje koprive rastu ko sumanute, a nesto sam citao da je takva zemlja puna dusika. Bit ce vise varijanti, crvenica, crnica, a i pokusat cu uz to kombinaciju glisnjaka i mikorize... Nauka u svakom slučaju, a tvoju crticu rado procitam po obicaju :)

edit: kako vrijeme odmice sve sam manje pametan, neznam dali ih unistavam sa unosom npk koji uhebe zemlju totalno ili je do lampe :rolleyes: :D :D :D
 
  • Sviđa mi se
Reactions: Kalahari

hazeri

.
Banovan
25.01.2016
7.664
34.461
2.598
20161214_144105.jpg 20161214_144045.jpg 20161214_143820.jpg Ovo je zemlja koju sam koristio tri growa.Zadnji je rastao Blubbery kush.Zadnji put sam malo vise "izrovao" kako bi vise zemlje nadodao ali u principu sve isto.Biljka nije pokazivala nikakve probleme.Mozda nekoj drugoj sorti nebi odgovaralo.
20161214_143735.jpg Ovo je zemlja od samo jednog growa..za usporedbu.
Zakljucak je da se moze u istoj zemlji saditi vise puta ali stvarno nije potrebno sa obzirom na cijene.Ali valja probati da znas..;)
:vutra:
 

grouchy

theGrumpy
16.08.2013
7.177
23.425
1.098
Zašto namirnice više nemaju ukus kao nekada?
Prevelika upotreba pesticida i veštačkog đubriva, izrazita usmerenost paora na količinu roda i klimatske promene za posledicu imaju gubitak plodnosti zemljišta, na kome je i kvalitet gajenih biljaka slabiji nego pre pet, šest decenija.
Jedući tradicionalni ovdašnji paradajz „jabučar“ osetimo mnogo prijatniji ukus nego kada konzumiramo bilo koju noviju sortu.
Zapravo, čest je slučaj da nakon što zagrizemo breskvu ili neko drugo voće i povrće pomislimo kako je u našem detinjstvu bilo znatno kvalitetnije. Setićemo se i da nekada salati nismo morali začinjavanjem poboljšavati ukus, piše portal 021.rs.
Manje kalcijuma, fosfora, gvožđa, vitamina
Nije u pitanju psihološka sklonost da nam stvari, događaji, ljudi iz prošlosti izgledaju lepši i bolji nego što su objektivno bili.
Već dvadesetak godina stručnjaci potvrđuju da se menja kvalitet poljoprivrednih useva, time i od njih sačinjenih namirnica. I kada je u pitanju ista sorta odgajena na starinski način.
Naučnici iz Teksasa su još pre dvadeset godina, posle decenijskih provera, hemijskim analizama utvrdili da je u 43 vrste voća i povrća došlo do pada količine proteina, fosfora, kalcijuma, B2 i drugih vitamina, gvožđa, magnezijuma, cinka i pojedinih minerala. Javnost je u prvom trenutku ignorisala upozorenja pristigla iz američke žitnice.
Međutim, dve godine kasnije, „Kuši“, međunarodni institut o makrobiotici, predstavlja rezultat dvadesetdvogodišnjih istraživanja. Pokazala su da je kod posmatranih dvanaest najvažnijih povrtarskih useva uočen pad kalcijuma, u proseku za 27, gvožđa za 37, vitamina C za 30 odsto.
Danak poboljšanju produktivnosti
Objašnjenje je u sve intenzivnijoj poljoprivednoj proizvodnji. Seljak je usmeren ka ukupnoj količini roda, odnosno veličini i brzom rastu ploda, kao i na povećanju biljkine otpornosti.
Stalna upotreba pesticida, veštačkih đubriva i sličnih hemikalija radi poboljšanja rasta istovremeno umanjuje kvalitet zemljišta. Na takvoj podlozi i iznikle biljke imaju manje upravo onih najvrednijih sadržaja.
Ne bi trebalo kuditi seljake. Primorani su da neprekidno poboljšavaju produktivnost kako bi očuvali tržišnu konkurentnost.
Nekada je poljoprivednik proizvodio manju količinu hrane, intenziviranjem poljoprivede u prvi plan je došao veći obim roda, ali i potreba da hrana na policama što duže opstane u zadovoljavajućem stanju.
Ranije su se čuvanjem hrane bavili distributeri. Očito, sada se od poljoprivrednika traži sve više i više.
Manje cinka, slabiji imunitet i pamćenje
Pogoršanju kvaliteta doprinose i sve ekstremniji vremenski uslovi. Tako su ogledi Univerziteta u Redingu pokazali da radikalizacija vremenskih prilika loše utiče na kvalitet žitarica.
Osnovni nalaz je da visoka temperatura u ranoj fazi razvoja semena dovodi do umanjenja proteina, glutena i skroba. Promene u sirovinama zahtevaju da se i tehnologije pripreme hleba, svakodnevne ljudske namirnice, prilagode novim okolnostima.
Drugi važan nalaz je da uvećanje količine ugljendioksida u vazduhu umanjuje količine proteina i minerala u mnogim biljkama, uključujući pšenicu, soju i pirinač. Procenjuje se da već 1,7 milijardi ljudi na planeti unosi cinka uočljivo manje nego što bi bilo poželjno.
A ovaj element u minimalnoj količini snažno poboljšava ljudski imunitet, pamćenje i koncentraciju. Takođe, podstiče proizvodnju hormona rasta i testosterona.
Uskoro „tropska krava“
Toplo vreme uzrokuje da se svake sezone uvećava broj štetočina, koje već, širom planete, uništavaju 25 do 40 odsto ukupnih useva.
Domaće životinje koje se hrane usevima i same trpe promene, adaptirane su na uobičajene uslove i ekstremne vremenske prilike doživljavaju stresno. Goveda najteže podnose vreline i pri temperaturama iznad 30 stepeni produkcija mleka je prepolovljena.
Amerikanci već decenijama ukrštaju odabrana grla kako bi dobli „tropsku“ kravu, prilagođenu na dolazeća žarka i duga leta. Međutim, ukrštanjem se dobijaju rase sa poželjnim, ali i neočekivanim propratnim osobinama.
Tako se u godinama posle Drugog svetskog rata radilo na ukrštanju živine radi dobijanja vrsta sa najbržim rastom. Manjak mesa je bio velik i tražilo se brzo rešenje.
Posle desetak godina došlo se do pileta koje za sedam nedelja dostigne tri kilograma težine. Ranije je trebalo šesnaest nedelja da pile dostigne kilogram.
Meso izukrštavanog pileta je, međutim, mnogo žilavije, pa ljudi u razvijenom svetu od piletine jedu samo belo meso, dok zamrznute batake i karabatake šalju brodovima u Afriku i u druge siromašne regione. Preostali delovi pileta se koriste za spravljanje hrane sitnim životinjama.
Čvarci skuplji od buta
Stoga ne bi trebalo da se čudimo kada namažemo hleb manguličinom mašću i zapaprimo, uživamo, dok je ukus hleba namazanog mašću današnjih rasa sapunast.
Objašnjenje je da je mangulica stara rasa sa velikim udelom masti. Kako je selekcija vodila ka uvećanju procenta mesa, zaobiđena je i jedva je opstala.
Međutim, nove rase imaju malo masnjikavog tkiva, a i ona se odvajaju za razne prerađevine, pa je masti mnogo manje i neukusna je. Stoga ne čudi da kilogram masti od mangulice košta 500 dinara, koliko i kilogram buta uobičajene rase.
Kilogram dobrih čvaraka dostiže i 700 dinara, a nekada su se i mast i čvarci smatrali sirotinjskom hranom čija cena nije dostizala ni 25 odsto cene kilograma buta.
Posledice promena trpe i poslastice. Biljke kafa i kakao ne podnose visoke temperature, pa se svake sezone smanjuju površine na kojima je isplativo gajiti ove useve.
Proizvođači čokolade traže nove varijante, finansiraju stvaranje otpornijih sorti, ali ne vidi se trajnije rešenje, pa širom sveta kontinuirano rastu cene i kafenih napitaka i čokoladnih poslastica.
 
01.10.2015
37
125
33
47
Oprostite mi na intruziji.., ali ako smijem ovako skromno napisati svoje dosadašnje iskustvo sa "ostalim" biljkama (iz mog stana koji u zadnje vrijeme više liči na botaničku baštu nego na stan) jer kao da cijelom forumu nedostaje malo Balansa, između stvarnog i količinskog.
U redu je imati plod koji vam zadovolji pogled umornih očiju ali tražimo li i uzimamo li "previše"? Mislim da malo pretjerujemo sa vještačkim gnojivima.
Tek prije nekoliko mjeseci dolazim na ideju (kad već duvam nekih 20 godina) da zatražim profil od prijatelja i malo se uključim u temu ( prijatelj je reaktivan ali se nekako sjetio password-a)
Primitivno i početnički pristupam Cannabis-u, slušam i čitam mnogo kao i uvijek (čak i tražim savjete) ali ne vodi me daleko...
Dakle, onako na prvu: Cannabis na ovom forumu zlostavljaju! Onako kao biljku ga zlostavljaju., Ubiše ga svjetlom i aditivima.. Dobiju svi bar ponešto ali očigledno nedostaci su brojni inače nam ne bi trebao portal da nas nauči kako uzgojiti biljku u uslovno rečeno "kavezu"..
Pomalo gubimo dodir s prirodom, onom pravom prirodom. Pretjerujemo, onako generalno..
Flora sama po sebi zahtijeva vrijeme., i odsustvo ljudi. Upamtite to dobro.
Na drugoj (našoj- growerskoj) strani pokušavamo da iskoristimo vrijeme protiv te iste i za tu istu floru sa svojim prisustvom (dakle u isto vrijeme). Razmislite o paradoksu...
Po mom skromnom mišljenju, (da ovaj put ne dužim previše ali drznuću se pa pisati još u nekoj budućnosti) trebalo bi naći balans vještačkih i umjetnih gnojiva.
Ako već ne može (a očigledno ne može bez Plantele, Hesi-a itd) onda barem dajte probajte malo olakšati i sebi i biljci pa napraviti "jezik biljke" sa prirodnim đubrivima sa što manje vještačkih..
Mislim da treba tražiti prirodu u svom najljepšem obliku, a ne izobličavati je u svrhu pretjerane količine.
Toliko od mene za ovaj put.
Svima sretan grow želim i što bolju prirodu u njemu...
 

opa cupa

fuckin' Petrolhead
Administrator
04.03.2012
7.986
34.300
2.598
Citam sada ovo gore..ok .slazem se sa tim u vezi prirode ovo ono,ali kakve veze ima ilegalni uzgoj marihuane u ormaru sa prirodom i perpetul mobile..samoodrzivom prirodom :grrr:Kada zbog te iste ormaruse mozes zavrsiti na robiji..naravno da je cilj zavrsiti sto prije sa sto vecom kolicinom.
I nisam siguran da se nesta izgubi na kvaliteti ako ju silujemo sa 85.000L i raznim anabolickim steroidima:)
Eno dole u Balkanskoj Kolumbiji...raste bez gnojiva.Kjuranje je nesto sto se maze na kruh..potpuna nepoznanica,a sve prirodno.

A gdje je tu ljubav u cijeloj prici ...nisi to primjetio na forumu ?;)
 
Poslednja izmena:
01.10.2015
37
125
33
47
naravno da je cilj zavrsiti sto prije sa sto vecom kolicinom
Ovo itekako stoji. I iskreno zaboravio sam na trenutak da je ovo nažalost još uvijek pomalo ilegalno:watch:
Ali obično medalja ima dvije strane, obično opozita koji je ipak na kraju čine jednom medaljom :crazyd:
Nemojte me pogrešno shvatiti, nije mi bila namjera uputiti kritiku bilo kome...
Sretan grow svima i da vam opuštanje uz "svoj" dim bude beskrajno ::vapor::
 

Stipe

Urednik
Moderator
20.03.2014
12.260
35.790
2.698
Weed California USA
Pomalo gubimo dodir s prirodom, onom pravom prirodom.
Navedi mi 5 stavri koje radis u zivotu a da su prirodne :) ne ides vise ni srat ni pisat prirodno. u armalovu keramicku wc skoljku i vodokotlicem sa wc net 3u1 mirisaljvcem i dezinfektorom oko skoljke i zewa troslojni wc papir sa mirisom uzbekistanke magnolije, pa operes ruke pod toplom vodom iz geberit kromirane pipe.
ne hodamo prirodno, ne trcimo prirodno.... nista vise ne radimo prirodno pa je onda besmisleno pricat o tretiranju biljke prirodno u indooru. genetika je neprirodno krosana zadnjih 10 generacija sa istim takvim neprirodnim krosevima u neprirodnim uvjetima ispod lampi. pa onda neprirodno narucis takvu menku iz spanjolske, stavis ju pod umjetno svjetlu u umjetan box sa umjetnom ventilacijom u umjetnu zemlju i umjetnu saksiju i umjetnu refleksiju svjetla. ne vidim razlog zbog cega bi na to sve "morao" stavit "prirodna" gnojiva iliti organska gnojiva dobivena umjetnim putem. ne velim da je ima nes lose u organic growu, al je besmisleno usporedjivat to dvoje u smislu koje je bolje.
balans koji spominjes imas u hesiju kojeg si naveo kao umjetno. hesi koristi kombinaciju umjetno dobivenih NPK gnojiva sa ostatkom paketa koji je organic. u svakoj plantelli sad imas mineralni NPK + alge.
Da se razumijemo, organic outdoor je po meni najzdravije uzgajanje kad se moze. Niti jedna lampa ne moze zamijenit sunce, ali uvijek ima ali :)
 
01.10.2015
37
125
33
47
Ajoj Stipe dragi, nemam namjeru pokušavati napraviti nikakvu revoluciju u indoor uzgoju niti u tome imam dovoljno iskustva, zasad., već sam samo skrenuo pažnju da možda malo pretjerujemo sa kemijom. Na kraju krajeva mi tu kemiju i ispušimo..
Ako obratiš pažnju na forumu ljudi većinom "kuhaju" biljke, dave ih i prže gnojivom a šteta je to zaista. Jednostavno mi žao :bocni:: Još šta se sve dešava sa biljkama u pokušaju, koje nikad i ne dospiju do foruma...
Po mom mišljenju početni grow, "broj jedan" (prvi put u životu pokušavaš da uzgojiš nešto u box-u) bi pod obavezno trebao biti bez umjetnih gnojiva, čisto da shvatiš da je Canabis živi organizam i da razumiješ malo kako to ide, hoda i raste. Sve se previše ubrzalo pa i ovakva vrsta uzgoja, a to je greška. Kad žuriš ne skontaš ništa. Polako.
Jeste ilegalno ali i biljka očito ima strpljenja s nama pa mi i bi trebali uraditi isto. Logika je u pitanju želimo li kvalitet i zdravlje. Kvantitet će doći malkice kasnije, iskustvom, kad "svarimo" cijelu problematiku uzgoja lista u "kavezu".
Sve u svemu, nije ovo što pišem protiv bilo koga ili bilo čega, jednostavno ne treba žuriti baš previše i malo se opustiti pa će se vjerujem i biljka opustiti. Genetika je tu skromno mislim samo donekle bitna.
Čučavac je zakon, u tom položaju se najbolje, najugodnije i najzdravije prazni i mjehur i debelo crijevo., zaboravi na osvježivače i Zewu ;)

E da, zaboravih da je pokažem: prošla sito i rešeto sa mnom na početku ali evo je, zalivena samo jednom sa Plantelom list 1 ml i dobiće 1 ml cvijeta i to je to nadam se.. ostalo je moja kašica..
 

Prilozi

  • WP_20190418_mila..19_19_35_Rich_LI.jpg
    WP_20190418_mila..19_19_35_Rich_LI.jpg
    262,8 KB · Pregleda: 44
Poslednja izmena:
  • Sviđa mi se
Reactions: mr.dr.Smok

Stipe

Urednik
Moderator
20.03.2014
12.260
35.790
2.698
Weed California USA
Na kraju krajeva mi tu kemiju i ispušimo..
Kemija je rijec koja ne znaci bas nesto konkretno :) ako se npr fokusiramo samo na makronutrijente (NPK), biljka ce ih dobit organskim ili mineralnim putem.
Organska gnojiva ce se prvo rastavit na npk pa ce ih biljka uzet, a minerlnim gnojivima preskocimo taj dio raspadanja. Tako da u tom djelu organic i mineralno nemaju razlike.
Problem se javlja kod gnojiva i na koji nacin je dobiveno to gnojivo. Je li nusprodukt industrije ili je dobiveno nekom ciscom metodom. Uz mineralna gnojiva dolaze i nepozeljne tvari i teski metali i svasta nesto pa je taj dio dosta bitan. Zasto jedno gnojivo kosta 2€ litra a drugog 20€ litra, a naoko isti npk i sve :)
Drugi problem je sto si i ti rekao da ljudi trpaju sakom i kapom u biljku i kod mineralnog gnojiva je vrlo lako napumpat listove gnojivom za razliku od organica gdje to malo teze pa onda pusis gnojivo.
Slazem se sa tobom da ekipa przi biljke i lampom i temperaturom i gnojivom al ajde, oduvijek je bilo ljudi kojima ne ide od prve ili ne ide growanje uopce.
Moja poanta je da ne treba generalizirati sva mineralna gnojiva i smatrat ih losim. To je cisto na izbor growera.
Nisam protivnik organica, dapace podrzavam ga skroz i nadam se da cemo jednog dana svi vani sadit ganju i gnojit prirodnim gnojivom :) uz kap supervita :D
(@Barbarossa nemam pojma kolko sam jako u offtopicu pa reci da obrisemo. lose sam nesto volje pa da ne crnjacim temu svojim monolozima :) )
 
01.10.2015
37
125
33
47
.."poanta" mislim shvaćena..
(@Barbarossa nemam pojma kolko sam jako u offtopicu pa reci da obrisemo. lose sam nesto volje pa da ne crnjacim temu svojim monolozima :) )
Bistvujući u težem obliku introvertnosti, Vutra.com mi je došla kao duševni laksativ pa sa se malo raspisao. Hvala vam što ste ovdje svi čini mi se puni razumijevanja..
Ajd sad da ne duljim baš predaleko.. :wave:
 

grouchy

theGrumpy
16.08.2013
7.177
23.425
1.098
E da, zaboravih da je pokažem: prošla sito i rešeto sa mnom na početku ali evo je, zalivena samo jednom sa Plantelom list 1 ml i dobiće 1 ml cvijeta i to je to nadam se.. ostalo je moja kašica..
super si krenuo, ocuvanje prirode, manje hemije, sto starija/cistija genetika... a onda?
sta treba da nam pokaze ova biljka?
zar ne vidis da je gladna k'o iz ausvica da je?