domačica,domaja...

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

SLO-Era

Poznanici Foruma
Poznanik Foruma
24.10.2004
1.812
583
138
52
Ipak mi dosta podcenjujemo vuju koja dolazi sa naših prostora.Daleko od tog da je loša !!!!!več je loše odradjena....
Zadnje vreme sam bas u potrazi za njom, pa vas molim da nam predstavite svoje domačice.
Treba očuvati ono sto imamo i izboljsavati
 

SLO-Era

Poznanici Foruma
Poznanik Foruma
24.10.2004
1.812
583
138
52
kad ju obilaziš pored fotiča ponesi i motikcu te joj malo oplevi i okopaj

inačer svaka čast
Došlo je vreme, da polako zajedničkim močima pripomognemo stvaranju sorte za i sa ovog područja...
 

Schlomo

Aktivan Član
26.07.2006
123
65
28
SLO-Era je napisao(la):
Ipak mi dosta podcenjujemo vuju koja dolazi sa naših prostora.Daleko od tog da je loša !!!!!več je loše odradjena....
Zadnje vreme sam bas u potrazi za njom, pa vas molim da nam predstavite svoje domačice.
Treba očuvati ono sto imamo i izboljsavati

definitivno se slažem s tobom era, evo sad ce biti godina dana što uzgajam, i donedavno sve što sam uzgojio, potjecalo je sa domacih prostora.
zao mi je sto ponavljam slike, ali neam vremena nove uploudat.

na slikama je moja najbolja domaca, prva je mama a druga je njen klon.
stvarno sam odusevljen njome jer neovisno da li ju ubrao nakon 45 ili 75 dana cvjetanja, ta biljka mene bez problema napusi nakon par dimova.
cvjetovi su vidljivo veci nego kod nekih drugih domacica koje sam imao prilike vidjet i ima odlican odnos kolicine vrhova i lisca.




za razliku od ove male, koja me totalno razocarala.
Odmah sam na njoj primjetio da je posebna, jer je bila 3 put gusca od svih ostalih i njoj sam se najvise radovao....dok
je nisam osušio i vidio da sam dobio hrpu prašine, cvjetovi su jednostavno nestali kak su slabo razvijeni bili, dok je lisca bilo na sve strane, toliko da se nigdje nije mogla stabljika biljke vidjet.
a ni high mi se nesviđa, samo iscrpi tijelo da se nemožeš pomaknut,a mozak razborit i svjež kao kad se probudis.
bolje mi je raditi cijeli dan i neš napravit korisno i dobiti isti feeling :))


 

Tripco

Aktivan Član
23.11.2005
312
99
0
suptropia.4t.com
Ja se apsolutno slažem i već duže vreme zalažem za stvaranje neke ovdašnje sorte.
Ali, pre toga da razgraničimo šta podrazumevamo pod nazivom "domaćica". Da li je to:
1. Neka ovdašnja Landrace.
2. Bilo koja Vu, koja se može naći kao samonikla (pri tome mislim na sve živo što se može naći zaostalo od nekog growa a da nije industrijska).
3. Bilo koja Vu koju neko sadi u sopstvenoj režiji a ne zna kakvo je seme posadio.
4. Nešto što je neko već kontrolisano sadio outdoor duže vremena i dobro adaptirao na lokalne uslove.
5. Neki ovdašnji pokušaj ili kompletno urađena hibridizacija i stabilizacija neke nove sorte.

Koliko sam do sada mogao da primetim, ljudi pod domaćicom gotovo isključivo podrazumevaju nešto iz prve 4 stavke, a najčešće te 4 kategorije nisu međusobno razgraničene.
Redom
1.Ako govorimo o landrace, prema informacijama koje sam do sada sakupio (i delom utvrdio stanje na terenu), možemo podeliti ovu kategoriju na:
-Balkanska sativa landrace koja se može naći samoniklo u brdskim krajevima istočne i južne Srbije, Makedonije, Kosova i tu i tamo u Bosni i Hercegovini. Sasvim je moguće da se može naći i u delovima Hrvatske (Dalmacija i možda ponegde u Slavoniji), Crnoj Gori (trebalo bi da je ima u okolini Skadarskog jezera ali mislim da je zadnjih desetak godina spontano ishibridizovana) i u Sloveniji (Primorska i možda delovi Dolenjske), ali su mi za ove 3 države podaci nepotpuni. Takođe je ima i u Albaniji (mada sumnjam da je u izvornom obliku s obzirom na sveopšti sadnju svega i svačega tamo), Bugarskoj i severnoj Grčkoj. Potiče od turske landrace Smyrna i prvenstvena namena joj je bila za proizvodnju vlakna (u odnosu na moderne industrijske hibride jako slab proizvođač vlakna, ali u srednjem veku, pa sve do ranog dvadesetog veka, nisu znali za bolje), ali ima i značajna psihoaktivna svojstva (uz dobar nadzor i dobru selekciju u indooru bi verovatno bila i jača). Ima rast u visinu 2-2,5m. Pravi jednu glavnu cvast i mnoštvo malih sa strane. Cvetovi su uglavnom zeleni sa braon koncima. Vrlo rano sazreva, već oko polovine avgusta, ponekad čak i ranije (jednom prilikom sam skinuo potpuno zrele biljke 8.avgusta). Ta njena osobina može biti jako značajna za dalju hibridizaciju.
-Balkanska indika landrace koja se može naći samo u područjima zapadne Makedonije i južnog Kosova, mahom na nižim delovima Šar Planine. Ne znam tačno poreklo, ali pretpostavljam da je ostala od nekih zasada za spravljanje hašiša iz vremena između 2 svetska rata. Direktno poreklo joj je najverovatnije Turska, možda i Bliski Istok (Liban, Sirija), što bi značilo da joj je praporeklo severna Indija. S druge strane, Zamalito sa Icmag foruma (inače jako strastveni sakupljač i izučavalac svetskih landrace) mi je jednom rekao da ima informacije da su negde dvadesetih godina prošlog veka na području Balkana bili prisutni radnici iz Afganistana(?!) koji su moguće doneli otuda seme indike. U svakom slučaju, jedan moj prijatelj iz Tetova mi je potvrdio da u okolini tog grada i danas postoje takve (sa jako izraženim odlikama indike) samonikle biljke.
-Spontano adaptirane sorte iz zadnjih 20-30 godina koje se mogu naći u primorju, najčešće na otocima ili na izolovanim mestima na kopnu (zaleđe, npr. Konavli), a ponegde i u Hercegovini. Potiču od različitih landrace sađenih 60-ih i 70-ih, a kasnije i od nekih sorti rane američke gentike (Skunk, California Orange). Takvih stvari je bilo i na kontinetnu, konkretno, Skunk u okolini Prokuplja, južna Srbija, barem 15 godina samoniklo (mada je kasnije spontano hibridizovan, što ne znači da se još uvek ne može negde naći). Ako se držimo definicije da je potebno makar 50 godina za jednu sortu u istom obliku da bi je nazvali landrace, onda one to nisu, ali ako računamo da je landrace svaka sorta koja se makar 6 generacija održava samonikla u istom obliku na određenom području, jako adaptrirana na lokalne uslove, onda one to itekako jesu.
2.Ako je domaćica bilo koja Vu koju nađemo kao samoniklu u prirodi, onda to mogu biti i sve ove landrace, kao i sve ono što je neko nekad sadio pa se ishibridizovalo sa ko zna čime (ako je bilo oprašivanja samo međusobno, onda je na putu da postane landrace). U regijama gde postoji intenzivan uzgoj industrijske konoplje (a ima ih više nego što možemo da pretpostavimo), takve stvari su najčešće vrlo slabe psihoaktivnosti (što je više generacija prošlo, manja verovatnoća da će se naći nešto dobro). Mada, ponekad se i tu naleti na nešto zaista izuzetno, iako retko, ali to nije čudno, ako se znaju osnovi principa nasleđivanja (najprostiji od njih: Mendelova pravila).
3. Pod ovom stavkom se danas možda i najčešće podrazumeva domaćica. To je ono što Ameri zovu "Bagseed Surprise". Vrlo često ne ispadne ono što ste očekivali, mada ne mora da znači da ispadne loše. U ovom slučaju prilično često ima problema sa "isplivavanjem tropske genetike", tj. da se dobijaju biljke koje vuku osobine neke sative sa jako dugi periodom cvetanja i samim time nikad ne uspeju da sazru kod nas (sem, ponekad, u primorju). S druge strane, od takvog semena u indooru često ispadnu iznenađujuće dobre stvari.
4. Kontrolisani uzgoj jedne sorte u kontinuitetu u dužem vremenskom periodu u outdooru je danas vrlo teško odraditi, posebno u regijama gde ima, bilo intenzivne industrije, bilo dobro razgranate mreže lokalnih growera. Takve stvari je i teško skinuti, jer ako neko već ulaže mnogo truda u takav uzgoj, onda najčešće ima i dodatne mere obezbeđenja (ponekad i vatrenu silu) ili sakrivanja, tako da se malo ko može danas pohvaliti da je skinuo tako nešto.
5. Domaći Breeding, hm? Ja znam za takve pokušaje, ali mi do danas nije poznata ni jedna kompletno odrađena sorta (sa potpunom stabilizacijom na minimum 6 generacija). Uglavnom se radi u indooru, ali bilo je svojevremeno pokušaja i u outdooru (na sreću, danas su informacije mnogo dostupnije nego nekad, pa potencijalni breederi gotovo više to i ne pokušavaju, mada vidim da u svetu postoji rastući trend outdor breedinga, po meni, pogrešno i uzaludno).

Ukoliko zaista želimo da napravimo prvu pravu sortu sa ovih prostora, moramo sebi da zadamo određene ciljeve na osnovu prethodno izrečenog (naravno, i na osnovu svih drugih stvari koje ćete dodati). Treba osmisliti šta želimo (pri tom uzimajući u obzir i sve postojeće dobro stabilizovane moderne sorte), kako treba da izgleda (visina, grananje, boja cetova i stabljike), koliki period cvetanja, miris, ukus, efekat, rodnost...
Nekima bi takav pokušaj mogao izgledati kao teško zamešateljstvo, ali i stara američka genetika (u okviru čuvenih Sacred Seed) je nastala kao plod timskog rada, zapravo, kao kolaboracija više timova i breedera.
U vezi sa svim tim predlažem da Admini otvore temu u nekom neutralnom odeljku (mislim, da nije ni outdoor ni indoor), možda u Obrazovanje, koja bi bila linkovana odavde i da se u njoj daju predlozi za neku našu buduću sortu ili više njih...
 

PowerSeed

fuckin' admin
Urednik
Administrator
15.10.2006
22.849
44.456
3.198
Bekaa Valley
Ove godine imam tri devojcice koje se verovatno mogu spomenuti u ovom kontekstu. Bilo je ukupno 5 ali muski su procvetali pre mesec i po i odma izleteli sa terena. Prica je krenula 2004. kada sam naleteo na jednu jedinu zensku biljku u jeko lepom izdanju. Iskoristio sam priliku i oprasio je sa DP onako usput, ubedjen da je to neko sadio i da ce pokupiti. Niko nije dirao do kraja novembra - pokupio nesto semena i ostavio to sto je ostalo od biljke gde i jeste. Naredne sezone na istom mestu od tog semena dobio 6 kom, 2 muske odmah letele ostale oprasio ponovo sa DP. Prosle godine od 7 komada - 3 muska izbacena ostale oprasio ovog puta sa NL. Od tog semena ove tri imam danas. Treca je po svemu sudeci drugi fenotip, prve dve prilicno slicne, podsecaju na prvu na koju sam naleteo. Nisu bas u nekom izdanju (dve je korov skroz bio polegao) al' i ne trudim se previse, obidjem jednom u dva meseca pa kako im bude.
d1bo2.jpg


d2rd8.jpg


d3cf4.jpg
 

dehhiher

Aktivan Član
05.04.2007
90
0
0
48
Ovde kod nas u Banatu pri Dunavu ima pored puta i kojekuda u ataru bas dosta samoniklih biljaka, raste i preko 2 - 2,5m a koliko primecujem imaju veoma male semenke kao i tzv. albanka koja uglavnom dolazi sa kosova ili sa severa Alb. ili mozda i zapadna Makedonija...shto je i bila industrijska mara, "a citao sam u strucnoj literaturi" (RAMSC) tj. udzbenik za polj. skolu stari iz 80 prosloga veka da je Vojvodina bila najveci proizvodjac recimo 75-6 sa jedno 70% proizvodnje stare drzave.
 

shc

08.07.2007
23
0
0
34
Kako pokupiti sjeme sa biljke, zapravo gdje stoji, vjerovatno preglupo pitanje al moram da ga postavim ? ERA, poslao sam ti poruku na PM al kaze da si premasio limit za primljene poruke pa cu opet poslati kad ih obrises.
 

shc

08.07.2007
23
0
0
34
gdje se nalaze sjemenke, ocu da ih pokupim pa da dalje sadim. vjerovatno preglupo pitanje ali moram ga postavit. ej ERA poslao sam ti PM ali pise da ti je inbox pun pa cu ti poslati opet kad ih obrises.
 

doors_of_perception

Aktivan Član
28.10.2005
1.095
51
0
37
Naravno, isto kao šta tvojoj kevi nije trebao čale da bi se ti rodio :)

Oprašivanje je nužan segment začeća! Da nije, poneke današnje hardcore feminističke lezbijke bile bi veoma sretne:)))
 

shc

08.07.2007
23
0
0
34
ahahahahahahahahahahahaha, a jesam i ja glup u pm hahahaha.
ma zbunilo me sto u svakom ketu dobijem i hrpu sjemenki a koliko ja znam pusi se neoprasena zenka, otkud onda sjemenke :D