E ovo je stvarno opako...a nije za pusenje...

  • Začetnik teme San Pedro de Peyote
  • Datum pokretanja
Hempatia Soma iGrow Hemps garden
S

San Pedro de Peyote

Guest
Nema leka za agresivne alge
Bolest mora zvana „tumor Mediterana“
Tropska alga Caulerpa racemosa dospela je tridesetih godina prošlog veka iz Crvenog mora preko Sueckog kanala u jugoistoèni Mediteran. Do devedesetih godina prošlog veka bila je retka i njena staništa su uglavnom bila samo u južnom i istoènom Mediteranu. Meðutim, posle toga ova alga, koju nauènici popularno nazivaju „tumor Mediterana“, raširila se po celom Sredozemlju. Na našem primorju otkrivena su staništa ove alge na nekoliko lokacija u budvanskom akvatorijumu i na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Opasna alga preti da ozbiljno poremeti biodiverzitet podmorja, uništavajuæi njegovu floru i faunu. Direktor kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Sreten Mandiæ, šef projekta i tima za utvrðivanje rasprostranjenja te alge, u razgovoru za „Blic“ kaže da je alga dospela u Jadransko more verovatno na više naèina, iskljuèujuæi moguænost da je namerno posejana.

- Alga može biti doneta u balasnim vodama tankera, prièvršæena za trupove brodova, a može biti ispuštena i iz velikih akvarijuma. Ova alga je prvi put u Sredozemlju primeæena 1990. godine i proširila se na obale Kanarskih ostrva, Hrvatske, Italije i svuda u našem okruženju - kaže dr Mandiæ.

Prema reèima dr Mandiæa, ova alga raste na svim vrstama morskog dna, i u èistom i u zagaðenom moru. Svoja gusta staništa razvija od morske površine do dubine od 40 metara, a na jednoj lokaciji u Jadranu pronaðena je i na 60 metara dubine.

- Alga je svetlozelene boje sa razgranatim puzajuæim stablom iz kojeg se razvijaju listiæi visine od jedan do dvadeset centimetara. Listiæi alge slièni su bobicama nezrelog grožða. Razmnožava se bespolno otkinutim fragmentima, kada iz svakog listiæa (dva milimetra) nastaje nova alga, ali se može razmnožavati i polno kada nastaje veliki broj sitnih novih jedinki koje se morskim strujama raznose i tako stvaraju nova staništa. Alga dnevno raste jedan centimetar - kaže dr Mandiæ. Najveæa pretnja od ove alge odnosi se na morsku floru i faunu. Prema reèima direktora kotorskog instituta, alga „tumor Mediterana“ svojim gustim naseljima spreèava prodor svetlosti neophodne za sve ostale alge i tako ih uništava.

- Osim toga, u vodu ispušta odreðene materije (tipa alkaloida) koje izazivaju uginuæe svih drugih organizama koji se nalaze u njenoj blizini.

Mlada nauènica iz kotorskog instituta, mr Vesna Maèiæ, koja zajedno sa roniocima i sama obilazi podvodne lokacije gde je alga otkrivena, kaže za „Blic“ da se alga može dodirivati rukama i da za èoveka nije opasna, ali da njeno širenje može izazvati nemerljivu štetu.

- Šteta može biti ogromna i ne može se iskazati ciframa. Ova alga nema prirodnog neprijatelja u moru, jer svojim toksiènim luèenjem odbija potencijalne morske biljojede koji bi spreèili njeno dalje širenje. Na površini jednog kvadratnog metra alga razvija gustu mrežu isprepletanih stabalaca èija je dužina do 2.600 metara sa 27.000 listiæa.

Mr Vesna Maèiæ kaže da su za sada otkrivena mala staništa i da je kotorski institut štampao brošure u kojima poziva sve one koji primete staništa opasne alge da to odmah jave kako bi ekipe ronilaca i struènjaka izašle na teren i preduzele odgovarajuæe mere.

- Nemoguæe je istražiti celo podmorje. Mi smo otkrili staništa alge koja prekrivamo crnom folijom i smesom plavog kamena i kreèa kako bismo spreèili njeno širenje. Meðutim, nismo sigurni da su navedene lokacije jedina mesta gde se alga nastanila. Ukoliko se alga raširi na veæem prostoru u podmorju, teško da æemo moæi efikasno da je odstranimo jer za sada nema efikasnog leka - kazali su na kraju dr Mandiæ i mr Vesna Maèiæ.
 
09.08.2005
46
1
0
jebeno je to ali to mora bit.ljudi su poikrenuli borbu sa prirodom u nadi da æe je pobijedit neznajuæi da bilo kako bilo priroda æe pobijediti.kud æeš ljepši naèin života nego koji imaju indijanci.znaju cijenit prirodu.pa jebiga u prirodi imamo sve šta nam treba.hranu,piæe,skrovište,heheh pa èak i droge.nema potrebe da se ztemlja uništava.ali to je valjda nešto s èime se moramo pomiriti znajuæi da se to nemože promijeniti jer tako odreðenim (veæini) ljudi odgovara.peace
 
09.08.2005
46
1
0
Najraðe bi spremio prnje i otputovao živit negdje kao npor new mexico i živio tamo u nekoj jebenoj drvenoj baraki u pustinji i nebi imao veze s ostalim svijetom.samo svijesnost i meskalinske vizije cijeli dan :)).to je za mene raj.