Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
FILOZOFIRAONICA - Filozofija i ostale discipline s preprekama
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="joe123" data-source="post: 538958" data-attributes="member: 47407"><p>Dakle, spojile su mi se dvije stvari o kojima sam govorio, u jednu cjelinu.</p><p></p><p>Pokušat ću pokazati, na jezičnom čistunstvu u Hrvata, koliko smo degradirali kao ljudi.</p><p>Jer, jezik bi svakome narodu trebao biti svetinja. Tako je upravo je odnos prema jeziku lijep primjer koliko smo površniji, nezainteresniji, besmisleniji i jaloviji u svojemu djelovanju.</p><p></p><p>_________________</p><p></p><p>Dakle, ne bijaše to u povijesnim mjerilima davno, kad je Hrvatska bila dio AU monarhije.</p><p>Bilo to doba umnogome drugačije nego sada, ali je jedna stvar bila ista. Postojali su i književnici i jezikoslovci, koji su se baviili pitanjima jezika, njegove standardizacije, itd.</p><p></p><p>Tako su ovi stari hrvatski jezikoslovci, iz AU, jednom lupnuli da treba težiti izbjegavanju tuđica. Znači, za svaki pojam pokušati koristiti hrvatski izraz. Ako tog izraza u hrvatskom jeziku nema, onda su tražili da se uradi nešto od sljedećeg:</p><p></p><p>a) izmisliti novi izraz,</p><p>b) posuditi isti taj izraz iz češkoga, a ako ni češki ne pomaže</p><p>c) nasloniti se na ruski.</p><p></p><p>Slična pravila su imali i Česi i Rusi.</p><p>Ovo sam napisao po nekom dalekom sjećanju sa sata hrvatskog jezika u srednjoj školi. Postoji ozbiljna mogućnost da lupam neke činjenične gluposti, ali to u cjelini neće smetati smislu, kojega želim izreći.</p><p></p><p>Posljedice takve odluke su bile ogromne. One su preočite i dan-danas. Zbog tog razloga danas Hrvat govori zrakoplov (zrakom plovi, češki: letalo, ruski: samolet) ali i i nogomet (za razliku od Čeha i Rusa), a ne avion i fudbal. Zbog tog razloga, Hrvati su uspjeli u dobroj mjeri spriječiti (u tome momentu vrlo prijeteću) germanizaciju jezika, a bogme je dobro poslužilo i da se očisti od turskog. U hrvatskome jeziku ne postoje tarabe, ćuskije, ni komšije. Mi imamo ograde, jer njima nešto ograđujemo. Imamo susjede, jer skupa sjedimo jedan do drugoga. I imamo sjekire, kojima siječemo. Branivši se od germanizama, branili smo se i od turcizama.</p><p></p><p>Dakle, posljedica umovanja nekih pametnih ljudi od prije 100+ godina je to, da ja danas govorim najčistijom verzijom slavenskoga jezika u okruženju. Sjajno i svaka im čast.</p><p></p><p>A kako sam tim ljudima zahvalan ja, trebao bi im biti zahvalan i svaki Slaven na Balkanu.</p><p></p><p>_______________________</p><p></p><p>Hrvatska i danas ima jezikoslovce. Oni su učili povijest, pa su mogli naučiti na koji su način njihovi sjajni prethodnici napravili junačko djelo spašavanja jezika. Pa su i oni nastavili sa jezičnim čistunstvom. Nisam baš pratio promjene u gramatici, pa ne mogu natenane o tome, kako se izmijenila gramatika.</p><p></p><p>Mogu o implikacijama tih izmjena na običnog čovjeka.</p><p></p><p>Dakle, kad je moja neznatnost otvorila svoj prvi butik, potrudila se da sve bude po pravilima službe. Uključivši lijepo naznačeno radno vrijeme na ulazu, slovima koja su bila običnome oku čisto vidljiva iz metar udaljenosti.</p><p></p><p>Onda je došla inspekcija i udarila kaznu. Hrvatski se ne kaže "Radno vrijeme", nego "Djelatno vrijeme".</p><p></p><p>Bilo je to vrijeme domoljubnog zanosa i nikakva žrtva, uključivši polaganje života, nije bila prevelika za položiti je na Oltar Domovine. Munjevito sam shvatio svu dubinu moje neupućenosti i ispričao se u sebi Domovini. Također sam se ispričao i starim mudrim jezikoslovcima koji su nam sačuvali jezik, te ovim novima, koji se o jeziku brinu.</p><p>Platio, skinuo radno i nalijepio "Djelatno vrijeme".</p><p></p><p>Godinu-dvije poslije, domoljubni zanos je i dalje plamtio. Usto, bila su lijepa vremena i moglo se zaraditi. Iz tog razloga, nije se puno mudrovalo kad su mi inspektori odrapili novu kaznu, jer gramatički nije ispravno djelatno, nego "Urednovno vrijeme". Platio, skinuo djelatno i zalijepio "Uredovno vrijeme".</p><p></p><p>Još nekoliko godina poslije, povraćalo mi se na sve, što dolazi iz Zagreba a da nisu sami građani.</p><p>Isto tako je uslijedila propast biblijskih proporcija u svim segmentima mojega privatnog života. I nisam imao ni kinte.</p><p></p><p>Nisu me uhvatili tog puta. Skinuo sam uredovno, i nalijepio "Radno vrijeme".</p><p></p><p>_______________________</p><p></p><p>Nekad - zvanje.</p><p>Potom - zanimanje.</p><p>Danas - internet kurs i članska knjižica.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="joe123, post: 538958, member: 47407"] Dakle, spojile su mi se dvije stvari o kojima sam govorio, u jednu cjelinu. Pokušat ću pokazati, na jezičnom čistunstvu u Hrvata, koliko smo degradirali kao ljudi. Jer, jezik bi svakome narodu trebao biti svetinja. Tako je upravo je odnos prema jeziku lijep primjer koliko smo površniji, nezainteresniji, besmisleniji i jaloviji u svojemu djelovanju. _________________ Dakle, ne bijaše to u povijesnim mjerilima davno, kad je Hrvatska bila dio AU monarhije. Bilo to doba umnogome drugačije nego sada, ali je jedna stvar bila ista. Postojali su i književnici i jezikoslovci, koji su se baviili pitanjima jezika, njegove standardizacije, itd. Tako su ovi stari hrvatski jezikoslovci, iz AU, jednom lupnuli da treba težiti izbjegavanju tuđica. Znači, za svaki pojam pokušati koristiti hrvatski izraz. Ako tog izraza u hrvatskom jeziku nema, onda su tražili da se uradi nešto od sljedećeg: a) izmisliti novi izraz, b) posuditi isti taj izraz iz češkoga, a ako ni češki ne pomaže c) nasloniti se na ruski. Slična pravila su imali i Česi i Rusi. Ovo sam napisao po nekom dalekom sjećanju sa sata hrvatskog jezika u srednjoj školi. Postoji ozbiljna mogućnost da lupam neke činjenične gluposti, ali to u cjelini neće smetati smislu, kojega želim izreći. Posljedice takve odluke su bile ogromne. One su preočite i dan-danas. Zbog tog razloga danas Hrvat govori zrakoplov (zrakom plovi, češki: letalo, ruski: samolet) ali i i nogomet (za razliku od Čeha i Rusa), a ne avion i fudbal. Zbog tog razloga, Hrvati su uspjeli u dobroj mjeri spriječiti (u tome momentu vrlo prijeteću) germanizaciju jezika, a bogme je dobro poslužilo i da se očisti od turskog. U hrvatskome jeziku ne postoje tarabe, ćuskije, ni komšije. Mi imamo ograde, jer njima nešto ograđujemo. Imamo susjede, jer skupa sjedimo jedan do drugoga. I imamo sjekire, kojima siječemo. Branivši se od germanizama, branili smo se i od turcizama. Dakle, posljedica umovanja nekih pametnih ljudi od prije 100+ godina je to, da ja danas govorim najčistijom verzijom slavenskoga jezika u okruženju. Sjajno i svaka im čast. A kako sam tim ljudima zahvalan ja, trebao bi im biti zahvalan i svaki Slaven na Balkanu. _______________________ Hrvatska i danas ima jezikoslovce. Oni su učili povijest, pa su mogli naučiti na koji su način njihovi sjajni prethodnici napravili junačko djelo spašavanja jezika. Pa su i oni nastavili sa jezičnim čistunstvom. Nisam baš pratio promjene u gramatici, pa ne mogu natenane o tome, kako se izmijenila gramatika. Mogu o implikacijama tih izmjena na običnog čovjeka. Dakle, kad je moja neznatnost otvorila svoj prvi butik, potrudila se da sve bude po pravilima službe. Uključivši lijepo naznačeno radno vrijeme na ulazu, slovima koja su bila običnome oku čisto vidljiva iz metar udaljenosti. Onda je došla inspekcija i udarila kaznu. Hrvatski se ne kaže "Radno vrijeme", nego "Djelatno vrijeme". Bilo je to vrijeme domoljubnog zanosa i nikakva žrtva, uključivši polaganje života, nije bila prevelika za položiti je na Oltar Domovine. Munjevito sam shvatio svu dubinu moje neupućenosti i ispričao se u sebi Domovini. Također sam se ispričao i starim mudrim jezikoslovcima koji su nam sačuvali jezik, te ovim novima, koji se o jeziku brinu. Platio, skinuo radno i nalijepio "Djelatno vrijeme". Godinu-dvije poslije, domoljubni zanos je i dalje plamtio. Usto, bila su lijepa vremena i moglo se zaraditi. Iz tog razloga, nije se puno mudrovalo kad su mi inspektori odrapili novu kaznu, jer gramatički nije ispravno djelatno, nego "Urednovno vrijeme". Platio, skinuo djelatno i zalijepio "Uredovno vrijeme". Još nekoliko godina poslije, povraćalo mi se na sve, što dolazi iz Zagreba a da nisu sami građani. Isto tako je uslijedila propast biblijskih proporcija u svim segmentima mojega privatnog života. I nisam imao ni kinte. Nisu me uhvatili tog puta. Skinuo sam uredovno, i nalijepio "Radno vrijeme". _______________________ Nekad - zvanje. Potom - zanimanje. Danas - internet kurs i članska knjižica. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
FILOZOFIRAONICA - Filozofija i ostale discipline s preprekama
Top
Bottom