Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
FILOZOFIRAONICA - Filozofija i ostale discipline s preprekama
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="joe123" data-source="post: 539080" data-attributes="member: 47407"><p>Dakle, za Descartesa kažu da je utemeljitelj moderne filozofije i analitičke geometrije. I izvrstan fizičar. Bio je tip univerzalnog znanstvenika, kakvi više danas ne postoje. A u mlađim danima je bio i zavodnik, sportaš, bonvivan i vojnik. Reklo bi se da je Rene Descartes bio iznimna osoba i duhom, i tijelom.</p><p></p><p>Doista je puno toga čime nas je čovjek zadužio, a ja bih se sad osvrnuo na, citiram:</p><p></p><p>___________</p><p></p><p>U svom djelu <em>Raprava o metodi</em> iznosi kritiku dotadašnje filozofske i znanstvene misli, te ukazuje na potrebu revizije pojmova i metoda kojima su se gradile znanstvene teorije. <strong>Osnova spoznaje treba biti mogućnost čovjeka da svojim umom donosi red u proučavanje stvari te onda pravilno zaključuje.</strong> Njegova metoda pravilnog spoznavanja zasniva se na sljedećim pravilima:</p><p></p><ol> <li data-xf-list-type="ol">Sve primati kritički i kao istinu uzeti samo ono što se uočuje jasno i razgovjetno (clare et distincte).</li> <li data-xf-list-type="ol">Svaki problem podijeliti u više dijelova, da bi se lakše došlo do rješenja.</li> <li data-xf-list-type="ol">Zaključivati polazeći od jednostavnijega prema složenom i tako, kao po stepenicama, doći do spoznaje.</li> <li data-xf-list-type="ol">Provjeriti, čineći opće preglede, da nešto nije ispušteno.</li> </ol><p>Njegova spoznajna teorija, čiji je osnovni stav metodička sumnja, dosljedno izvedena iz njegovih filozofskih shvaćanja. Danas se koristi u svim istraživačkim projektima u svim područjima znanosti.</p><p></p><p>__________</p><p></p><p>Ne mogu ulaziti duboko u Descartesov opus, niti izbliza imam kapaciteta za nešto tako. Jerbo je njegov opus doista veći od sviju nas skupa, pa na kvadrat. Koga zanima, neka traži sam sebi. Mislim da će svatko koji je imalo objektivan zaključiti kako je riječ o vrlo, vrlo iznimnom duhu.</p><p></p><p>Ono što bi valjalo naglasiti je to, da je taj izniman duh, k tome i filozof, vrlo dobro znao razliku između materijalnog, duševnog i duhovnoga. A svojim „Cogito, ergo sum“ (Mislim, dakle postojim) je rekao konkretno o tome, što misli da je najvažnije. On materijalno i duševno praktički zanemaruje, a razum stavlja na prvo mjesto. Spoznaja je razlog, zašto se Descartes osjeća čovjekom.</p><p></p><p>I, jebiga sad.</p><p></p><p>Ja, filozof početnik koji do jučer nije znao tko je uopće Descartes, mislim da čovjek nije potpuno u pravu, što bi ga u filozofiji uglavnom značilo da je - u krivu.</p><p></p><p>Također vjerujem, da ću uspjeti to mišljenje nekako i obrazložiti. Još ne znam kako.</p><p></p><p>I rekao bih da je to što je Descartes malo „ciljao u stranu“ razlog što danas imamo ljude poput Stevena Hawkinga. </p><p></p><p>Božemiprosti, Hawking je i doslovno prototip čovjeka budućnosti. Osoba koja sve zna, sve shvaća i u svemu sudjeluje, a sam sebi nije kadar čašu vode uliti.</p><p>Ako ćete primijetiti, nije postojao čovjek na kugli zemaljskoj, za kojega više vrijedi Descartesova "Mislim, dakle postojim", nego li to vrijedi za Hawkinga. Hawking je čisti "pogodak u sridu" Descartesove misli. </p><p></p><p>Nema više univerzalnih znanstvenika. Nema više fizičara i filozofa, istovremeno. Descartes je to mogao biti. Hawking je dobar fizičar, dok ne pokuša filozofirati. U stvari, pretpostavljam da je dobar, a priznajem da sam daleko od toga da ga uopće razumijem u fizici. Ali kad pokuša filozofirati, kad počne trteljati o umjetnoj inteligenciji i svemircima, jako dobro razumijem da čovjek govori gluposti.</p><p></p><p>Evolucija na djelu. Znade sve, a ne zna ništa.</p><p></p><p>Uostalom, gotovo da smo ga dostigli. Još malo pa ćemo se i hraniti i oblačiti i kupovati i zaljubljivati i raditi i fukati i svađati i drugovati – ne mičući iz sobe, prikopčani za net. Već nam se ta realnost i ostvaruje.</p><p></p><p>Znači, da se vratim na temu:</p><p>Descartes je utemeljitelj spoznajne teorije, znači da je na neki način i utemeljitelj moderne znanosti.</p><p></p><p>Ono što ja tvrdim je to, da njegova misao nije bila dovoljno čista. Ili to, ili je naknadno krivo interpretirana. I iz tog razloga je došlo takvoga razvitka znanosti, u kojemu sad, par stotina godina nakon Descartesa, vidimo koliko je smjer kojeg je zacrtao bio loš. A to vidimo po današnjih znanstvenicima, od kojih se svaki zabio u svoju zonu, slijep pritom za sve ostalo, što ga okružuje.</p><p></p><p>Nastavak u sljedećem broju, a za početak ću objasniti zašto mislim da je Hawkingu pametnije šutjeti, nego filozofirati.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="joe123, post: 539080, member: 47407"] Dakle, za Descartesa kažu da je utemeljitelj moderne filozofije i analitičke geometrije. I izvrstan fizičar. Bio je tip univerzalnog znanstvenika, kakvi više danas ne postoje. A u mlađim danima je bio i zavodnik, sportaš, bonvivan i vojnik. Reklo bi se da je Rene Descartes bio iznimna osoba i duhom, i tijelom. Doista je puno toga čime nas je čovjek zadužio, a ja bih se sad osvrnuo na, citiram: ___________ U svom djelu [I]Raprava o metodi[/I] iznosi kritiku dotadašnje filozofske i znanstvene misli, te ukazuje na potrebu revizije pojmova i metoda kojima su se gradile znanstvene teorije. [B]Osnova spoznaje treba biti mogućnost čovjeka da svojim umom donosi red u proučavanje stvari te onda pravilno zaključuje.[/B] Njegova metoda pravilnog spoznavanja zasniva se na sljedećim pravilima: [LIST=1] [*]Sve primati kritički i kao istinu uzeti samo ono što se uočuje jasno i razgovjetno (clare et distincte). [*]Svaki problem podijeliti u više dijelova, da bi se lakše došlo do rješenja. [*]Zaključivati polazeći od jednostavnijega prema složenom i tako, kao po stepenicama, doći do spoznaje. [*]Provjeriti, čineći opće preglede, da nešto nije ispušteno. [/LIST] Njegova spoznajna teorija, čiji je osnovni stav metodička sumnja, dosljedno izvedena iz njegovih filozofskih shvaćanja. Danas se koristi u svim istraživačkim projektima u svim područjima znanosti. __________ Ne mogu ulaziti duboko u Descartesov opus, niti izbliza imam kapaciteta za nešto tako. Jerbo je njegov opus doista veći od sviju nas skupa, pa na kvadrat. Koga zanima, neka traži sam sebi. Mislim da će svatko koji je imalo objektivan zaključiti kako je riječ o vrlo, vrlo iznimnom duhu. Ono što bi valjalo naglasiti je to, da je taj izniman duh, k tome i filozof, vrlo dobro znao razliku između materijalnog, duševnog i duhovnoga. A svojim „Cogito, ergo sum“ (Mislim, dakle postojim) je rekao konkretno o tome, što misli da je najvažnije. On materijalno i duševno praktički zanemaruje, a razum stavlja na prvo mjesto. Spoznaja je razlog, zašto se Descartes osjeća čovjekom. I, jebiga sad. Ja, filozof početnik koji do jučer nije znao tko je uopće Descartes, mislim da čovjek nije potpuno u pravu, što bi ga u filozofiji uglavnom značilo da je - u krivu. Također vjerujem, da ću uspjeti to mišljenje nekako i obrazložiti. Još ne znam kako. I rekao bih da je to što je Descartes malo „ciljao u stranu“ razlog što danas imamo ljude poput Stevena Hawkinga. Božemiprosti, Hawking je i doslovno prototip čovjeka budućnosti. Osoba koja sve zna, sve shvaća i u svemu sudjeluje, a sam sebi nije kadar čašu vode uliti. Ako ćete primijetiti, nije postojao čovjek na kugli zemaljskoj, za kojega više vrijedi Descartesova "Mislim, dakle postojim", nego li to vrijedi za Hawkinga. Hawking je čisti "pogodak u sridu" Descartesove misli. Nema više univerzalnih znanstvenika. Nema više fizičara i filozofa, istovremeno. Descartes je to mogao biti. Hawking je dobar fizičar, dok ne pokuša filozofirati. U stvari, pretpostavljam da je dobar, a priznajem da sam daleko od toga da ga uopće razumijem u fizici. Ali kad pokuša filozofirati, kad počne trteljati o umjetnoj inteligenciji i svemircima, jako dobro razumijem da čovjek govori gluposti. Evolucija na djelu. Znade sve, a ne zna ništa. Uostalom, gotovo da smo ga dostigli. Još malo pa ćemo se i hraniti i oblačiti i kupovati i zaljubljivati i raditi i fukati i svađati i drugovati – ne mičući iz sobe, prikopčani za net. Već nam se ta realnost i ostvaruje. Znači, da se vratim na temu: Descartes je utemeljitelj spoznajne teorije, znači da je na neki način i utemeljitelj moderne znanosti. Ono što ja tvrdim je to, da njegova misao nije bila dovoljno čista. Ili to, ili je naknadno krivo interpretirana. I iz tog razloga je došlo takvoga razvitka znanosti, u kojemu sad, par stotina godina nakon Descartesa, vidimo koliko je smjer kojeg je zacrtao bio loš. A to vidimo po današnjih znanstvenicima, od kojih se svaki zabio u svoju zonu, slijep pritom za sve ostalo, što ga okružuje. Nastavak u sljedećem broju, a za početak ću objasniti zašto mislim da je Hawkingu pametnije šutjeti, nego filozofirati. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Putovanje na mentalnim talasima
FILOZOFIRAONICA - Filozofija i ostale discipline s preprekama
Top
Bottom