evo par informacija sa neta, nemam sta puno dodati
"Folijarna ishrana je prihrana biljke preko lista i ona ne može zameniti osnovnu (startnu) prihranu, ali omogućava najekonomičniju i najbržu primenu.
• Prijem hrane putem lista je 3-4 puta brže nego preko korena. Koren prima hranu selektivno (rastvorene mineralne materije u vodi, odnosno soli prvo disosuju)
Usvajanje može biti pasivnio i aktivnio, što prvenstveno zavisi od metabolizma biljke, koncentracijj soli i selektivnoj propustljivosti ćelijske membrane korenovih žilica), razvijenostikorena, pokretljivost jona soli u tlu, i dr.
• U slučaju nedostatka nekog elementa u biljci, folijarna prihrana omogućava brzu nadoknadu unutar biljke.
• Ovim načinom se često koristi prihrana pojedinačnim elementom.
• Većina folijarnih đubriva je kompatibilna sa većinom pesticida, te se mogu koristiti u sadejstvu na zaštitit od bolesti i štetočina.
• Prihrana ne zavisi (puno) od količine padavina, pa se često koristi u sušnim periodima.
• Potrebno je dosta manje đubriva, folijarnom prihranom negoli osnovnom (u koren). Azota 4 puta manje, Magnezijuma 50 puta, Cinka desetak puta, Gvožđa 100puta, Bora pet puta itd.
Folijarna prihrana ima veliki potencijal u primeni i razvoju biljaka.
Sve minerale biljka uzima u obliku JON-a,.. neki joni su preveliki da bi ih efikasno absorbovala opna ćelije korena, pa je mnogo bolje, de ih biljci ponudimo preko lišća."
"Folijarna prihrana – Dobar program ishrane biljaka i kvalitetno tečno đubrivo omogućava da se predupredi nedovoljna ishrana i pojava simptoma nedostatka hraniva makro i mikro elemenata a samim tim i obezbedi očekivani prinos. Folijarna prihrana preko lista je do sedam puta efikasnija od ishrane preko korena. Mlado lišće ‐ fiziološki aktivno brzo usvaja i sprovodi usvojena hraniva u druge delove biljke dok je koren često nedovoljno razvijen ili slabo obezbeđen pristupačnim materijama.
Tečna dubriva trebaju da budu kvalitetna visokokoncentrovana bez prisustva hlora i teških metala. U većini to su kompleksna NPK tečna đubriva sa dodatkom gvožđa i ostalih mikroelemenata u helatnom obliku namenjeno prihrani voća, povrća, cveća, travnjaka, ukrasnog žbunja i ratarskih useva.
Azot (N) utiče na bujnost lisne mase, razvoj korenovog sistema i stabla. Značajno povećava prinos povrća, naročito onog sa mnogo lišća.
Fosfor (P) obezbeđuje brže sazrevanje plodova, a period sazrevanja se skraćuje za 8 – 14 dana.
Kalijum (K) deluje na bolje formiranje cvetnih pupoljaka, zametanje plodova, kao i njihov kvalitet.
Prihrana se vrši u toku vegetacije, posle cvetanja, u razmacima od oko 15 dana, zalivanjem ili folijarno. Folijarnu prihranu obavljati po tihom vremenu, po oblačnom danu, ali uvek pod jakim pritiskom, da bi se list što bolje nakvasio. U toku intenzivnog rasta biljke koristiti preporučene doze zavisno od biljne vrste. Oštećene biljke od insekata, suše, grada ili mraza prilikom primene pesticida obavezno prihraniti tečnim đubrivom koje će pospešiti oporavak biljke.
Mešanje pesticida i tečnih dubriva se može obaviti osim preparata na bazi sumpora, bakra i alkalnih mešavinih kreča, i to voda - tečno dubrivo - pesticid. Tečna đubriva se potpuno rastvaraju u vodi ne kristališu samim tim se mogu nesmetano koristiti u sistemima za navodnjavanje (kap po kap) i to u koncetraciji 0.1 i više."
"Folijarna prehrana ima ogroman značaj koji leži u tome što hranivo brzo dospeva do hloroplasta u listovima gde se vrši proces fotosinteze. Stepen iskorišćenja hraniva unetog na ovaj način je izuzetno visok.
Nedostaci pojedinih hraniva često se javljaju kao posledica nemogućnosti korena da usvaja dovoljne količine hraniva (u slučaju oštećenja ili bolesti korena ili ako postoje uslovi koji utiču na slabo usvajanje ili potpuni prestanak usvajanja hraniva iz zemljišta preko korena, kao i usled poremećaja vodno-vazdušnog režima, nepovoljne pH vrednosti, niske ili visoke temperature zemljišta, ispiranja hraniva iz oraničnog sloja, fiksacije pojedinih hranljivih elemenata, antagonizma među pojedinim jonima i dr). Folijarna prehrana pomaže brzo i kvalitetno otklanjanje nedostataka kalcijuma, magnezijuma i mikroelemenata (bora, gvožđa, cinka, bakra, …). Neki elementi (npr. kalcijum, gvožđe, bor) su slabo pokretni ili gotovo nepokretni i veoma sporo se transportuju kroz biljku, tako da često dolazi do pojava nedostataka tih elemenata iako ih zemljište sadrži u dovoljnoj količini, pa se otklanjanje nedostataka ovih elemenata vrši upravo ishranom preko lista. Folijarna prehrana se preporučuje i u slučaju pojave oštećenja koja su izazvana vremenskim nepogodama (kiša, grad, vetar) ili oštećenja od bolesti i insekata kao i fiziološka oštećenja (sunčane pege).
Prednost folijarne ishrane je i to što je ovu meru moguće izvoditi i više puta u toku vegetacije, tako da se može uticati na opštu kondiciju i stanje useva, povećanje prinosa i poboljšanje kvaliteta povrća kao i povećanje otpornosti na bolesti i štetočine.
Međutim, folijarna prehrana ima i svoje loše strane. Jedan od osnovnih nedostataka folijarnog đubrenja jeste što se na ovaj način dodaju male i nedovoljne količine hraniva koje ne mogu da zadovolje ukupne potrebe biljaka. Takođe, nepažnjom, povećane koncentracije rastvora hraniva mogu da dovedu do stvaranja ožegotina. Protivnici ovakvog vida ishrane biljaka ističu i visoke troškove proizvodnje korišćenjem folijarnih đubriva. Međutim, ovakve kritike su bez osnova, pre svega, zato što folijarna ishrana nije, niti treba da bude, osnovni ili jedini način ishrane biljaka, već je treba posmatrati kao dopunsku ishranu, odnosno, agrotehničku meru koja omogućuje brzo i efikasno delovanje u cilju korekcije ishrane biljaka, tj. folijarno đubrenje treba i mora da se kombinuje sa osnovnim đubrenjem kao i redovnom prihranom. Što se tiče povećanja troškova proizvodnje oni se značajno smanjuju ako se folijarna ishrana kombinuje sa drugim agrotehničkim merama pre svih zajedno sa aplikacijom sredstava za zaštitu bilja. Folijarna đubriva se mogu kombinovati sa svim preparatima za zaštitu sem sa bakarnim preparatima, i sa preparatima na bazi sumpora."