GLUTATION i njegova uloga

Dobrodošli na Vutra Forum
Želite da se pridružite ostatku društva? Slobodno se registrujte ovdje.
Registracija
  • Vutra Radio is back. Možete ga slušati preko forum plejera ili preko web plejera. Slušamo se!

WEEDetix

GreenDruid;Travar;Šaman;Vrač;Herbalist
Grow Support
11.10.2010
1.601
4.734
188
29
sirius B
#1
Ako ste se zapitali postoji li tvar koja je od vitalne važnosti za zdravlje stanica, koja je prirodni dio staničnog metabolizma i može poslužiti kao lijek u ozbiljnim oštećenjima staničnih funkcija – posebno moždanih stanica – a nije dio tretmana konvencionalne medicine, unatoč publiciranim znanstvenim radovima koji sve to potvrđuju, odgovor je potvrdan – ona postoji.

Naravno, ako ste se dovoljno potrudili da dođete do te vrste informacija.


Tvar o kojoj je riječ naziva se glutation: radi se o glavnom antioksidansu ne samo u ljudskom tijelu, već u svim biološkim organizmima izloženima oksidativnom stresu i toksinima, kako životinjama tako i biljkama.

Ovo je prikaz rezultata moje osobne potrage koja je bila uvjetovana mojom jakom željom da pomognem ocu u njegovoj borbi s Parkinsonovom bolešću.

Informacije do kojih sam došao i reakcije te nezainteresiranost pojedinih liječnika-specijalista kojima sam doslovno servirao ta svoja otkrića dovela su me do zaključka da s konvencionalnom medicinom i njenom etičkom dimenzijom nešto nije u redu.

Ako se nešto pokaže toliko važnim u zdravlju stanica i ako ima potencijal da pomogne u liječenju niza poremećaja, tada bi bilo logično da to postane standardni dio medicinskih protokola.

Jer, čovjeku valja pomoći svim raspoloživim sredstvima, pogotovo neinvazivnima, onima koja se pokažu bezazlenima po pitanju nuspojava.

Unatoč otkrićima o važnosti glutationa ovdje to nije slučaj. Ta žalosna činjenica povezana je s interesima farmaceutskih korporacija i profitom.

Nadam se da će informacije koje ovdje iznosim pomoći onim čitateljima koji imaju zdravstvene probleme kod kojih primjena glutationa može pomoći ili njihovim bližnjima.

Naravno, prije nego pokušaju dobro je da se posavjetuju sa svojim liječnikom.



Osnovne činjenice o glutationu
Po svom kemijskom sastavu glutation je tripeptid, tj. kemijski spoj koji se sastoji od tri amino-kiseline.

Kemijski naziv mu je γ-L-glutamil-L-cisteinilglicin, a njegova kemijska formula je C10H17N3O6S .

Široko je rasprostranjen u biosferi našeg planeta, u prirodi.

Za potrebe istraživanja, kao dodatak hrani ili za medicinske svrhe izolira ga se iz kvasca i tkiva kao što su mišići i jetra.

Ima važnu ulogu u staničnom disanju kako kod sisavaca tako i kod biljaka i štiti crvena krvna tjelešca (eritrocite) od vodikovog peroksida koji je otrovni nusprodukt mnogih metaboličkih reakcija.

Glutation je jedan od najvažnijih organskih spojeva koji sadrže sumpor.

Amino-kiseline koje ulaze u njegov sastav su cistein, glicin i glutamička kiselina.

Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa

Iako se glutation može stvarati u svim stanicama ljudskog tijela, najbitnija je sinteza glutationa u jetri.

Glutation postoji u reduciranom stanju (GSH) i oksidiranom stanju (GSSG).

U zdravim stanicama i tkivu više od 90% ukupnog glutationa je u reduciranom obliku (GSH), a manje od 10% čini glutation u disulfidnomobliku(GSSG).

Povećana razina GSSG-a u odnosu na razinu GHS u tijelu pokazatelj je oksidativnog stresa kojemu je organizam izložen.





Uloga glutationa u organizmu


Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa.

Prvenstveno, GSH efikasno čisti slobodne radikale i druge reaktivne kisikove spojeve izravno, te neizravno putem enzimskih reakcija.

Istraživanja iz 2003. su pokazala da GSH sprječava infekciju virusom gripe.

GSH/GSSG je najvažniji redox par u organizmu, ključni je antioksidans, važan je u metabolizmu hranjivih tvari i u reguliranju puteva bitnih za homeostazu čitavog tijela.

Manjak glutationa doprinosi oksidativnom stresu što može imati ključnu ulogu u procesu starenja i pojavi mnogih bolesti.

Posebno je velika važnost glutationa u prevenciji neurodegenerativnih bolesti kao što je Parkinsonova bolest.

Glutation je važan u procesima detoksifikacije štetnih nusprodukata metabolizma, reguliranju staničnih procesa, sintezi i popravljanju DNK, sintezi proteina, rastu stanica i odgovoru imunološkog sustava.

Zapravo, tri ključne funkcije su mu:

1. glavni je antioksidans u tijelu kojega proizvode same stanice; bez glutationa antioksidansi kao što su vitamin C i vitamin E ne bi mogli odgovarajuće vršiti svoju zadaću u tijelu; u toj funkciji podjednako je važan kako kod ljudi tako i kod životinja i biljaka

2. podiže imunološki sustav organizma

3. glavni je čistač organizma od otrova



Glutation i zdravlje biljaka
Novija istraživanja potvrđuju da je glutation podjednako važan u fiziologiji biljaka.

U stanicama rajčice pronađene su velike razine glutationa vezane uz prisutnost teških metala.

Također, pokazalo se da izloženost biljaka teškim metalima dovodi do ubrzane sinteze GSH-a u korijenima i kultiviranim stanicama.

To je potvrđuje da je i kod biljaka glutation presudan za obranu od oksidativnog stresa i toksina.

Analiza sadržaja glutationa u stanicama koristi se sada kao pokazatelj razine oksidativnog stresa kod viših biljaka.

Pokazalo se da ako je aklimatizacija biljke previše spora ili preslaba, fotooksidativni stres kojem je biljka izložena postupno osiromašuje sadržaj glutationa.

To u konačnici može dovesti do smrti biljke.

Imajući u vidu ove spoznaje, botaničari su počeli koristiti metode liječenja biljaka povećanim dozama glutationa, koje daju odlične rezultate.



Starenje i manjak glutationa
Proces starenja, koji se odvija na staničnoj razini, vezan je uz narušavanje homeostaze GSH-a.

U organizmu se narušava omjer zastupljenosti GSH u odnosu na GSSG u korist GSSG-a. Razina GSH u plazmi se snižava, dok se razina GSSG- a povećava.

Niz podataka dobivenih na osnovi kliničkih ispitivanja pokazuje da je općenito bolje stanje zdravlja, neovisno o životnoj dobi, vezano uz višu razinu GSH-a.

Dakle, poboljšanje stanja GSH-a u organizmu ključna je komponenta u prevenciji i usporavanju procesa starenja.

Ljudi s nasljednim manjkom enzima za sintezu glutationa pokazuju pomanjkanje GSH-a, s hemolitičkom anemijom, spinocerebralnom degeneracijom, perifernom neuropatijom, miopatijom i aminoacidurijom.

U četvrtoj dekadi njihovog života često se pojave ozbiljne neurološke komplikacije.

Niska razina GSH u eritrocitima manifestira se u jednom obliku nasljedne leukemije.

Niska razina GSH u stanicama povećava rizik i od bolesti koje se javljaju uslijed slabljenja imunološkog sustava kao što je HIV.

Ustanovljena je i veza između manjka GSH i niza plućnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, neonatalno oštećenje pluća, akutni respiratorni distresni sindrom i astmu.

Razne neurodegenerativne bolesti i poremećaji povezani su s abnormalno niskom razinom GSH-a u organizmu.

Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti opaženo je smanjenje razine GSH-a u limfoblastima, dok je kod Parkinsonove bolesti supstancija nigra jako osiromašena GSH-om.

Prag osiromašenja GSH ispod kojeg stanica obično umire iznosi 70-80 %.

Mitohondriji su u tom pogledu posebice ranjivi. Zakazivanje mitohondrija pokazalo se ključnim uzrokom Parkinsonove bolesti.

Klinička ispitivanja su pokazala da smanjenje glutationa u mitohondrijima dovodi do smrti stanica.

Niske razine glutationa u tijelu vezane su uz disfunkciju jetre i imunološkog sustava, bolesti srca i prerano starenje.

Normalne razine GSH-a u ljudskom tkivu kreću se u rasponu između 0.1 i 10 milimola (mM).

Najveća koncentracija je u jetri, do 10 mM, te u slezeni, bubrezima, lećama, eritrocitima i leukocitima.

Koncentracije u krvnoj plazmi su oko 4-5 mikromola.

Činitelji oksidativnog stresa koji mogu osiromašiti GSH su:

  • UV zračenje i druga (ionizirajuća) zračenja
  • virusne infekcije
  • otrovi iz okoliša
  • kemikalije iz kućanstva
  • teški metali


Razina mu se smanjuje i kod kirurških zahvata, upala, opekotina, septičkog šoka, kod manjka prekursora za GSH i enzimskih kofaktora u hrani.



Parkinsonova bolest i glutation
Jedan od poznatih mehanizama propadanja neurona je oštećenje slobodnim radikalima ili molekulama koje nastaju oksidacijom neurotransmitera dopamina.

Stanice supstancije nigre koriste dopamin za komuniciranje sa stanicama u drugom području mozga, takozvanom striatumu.

Kad su stanice supstancije nigre izgubljene, razina njihovog dopamina pada, što rezultira padom dopamina u striatumu.

Tipični simptomi Parkinsonove bolesti – slabljenje motoričkih funkcija u vidu ukočenosti mišića, trzavih pokreta, ritmičkog tremora kod mirovanja – rezultat su niske razine striatalnog dopamina.

Najvažniji ˝čistač˝ slobodnih radikala u stanicama supstancije nigre je glutation.

Tretmani glutationom značajno uklanjaju simptome Parkinsonove bolesti, uključujući poteškoće s ukočenošću, hodanjem, pokretima, koordinacijom i govorom. Opaženo je znatno smanjenje tremora kao i pad depresije.

Nekoliko je razloga zbog kojih je tretman glutationom toliko blagotvoran kod Parkinsonove bolesti:

• Glutation povećava osjetljivost mozga na dopamin. Prema tome, iako on sa sam ne povećava razinu dopamina, omogućava dopaminu u mozgu da bude efikasniji.

• Antioksidativna aktivnost glutationa štiti mozak od štete koju mogu nanijeti slobodni radikali.

• Ključna je komponenta u detoksifikaciji stanica mozga. (Dobro je poznata činjenica da većina oboljelih od Parkinsonove bolesti ima smanjenu sposobnost detoksificiranja od kemijskih spojeva kojima su izložene stanice mozga)
Praktični problem u povećanju razina glutationa je u tome što uzimanje samog glutationa kao dodatka ne podiže razine staničnog glutationa, budući da se glutation raspada u probavnom traktu prije nego što dođe do stanica.

Međutim, intravenozna terapija glutationom i uzimanje prekursora glutationa učinkoviti su u podizanju međustaničnih razina glutationa.

Pokazalo se da intravenozne glutationske injekcije daju izvanredne i brze rezultate.



Rad dr. Davida Perlmuttera
Dr. David Perlmutter, pionir glutationske terapije, razvio je protokol koji se primjenjuje u Perlmutterovom zdravstvenom centru za liječenje oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Primjenjuje antioksidante i dodatke prehrani kao što su alfa-lipoična kiselina, N-acetil-cistein (NAC) , piknogenol, biljni silimarin (mlijeko strička) koji povećavaju stanični glutation.

NAC i ne-denaturirani protein sirutke opskrbljuju prekursorima glutationa na staničnom nivou, poboljšavaju proizvodnju glutationa u tijelu i pomažu u procesu čišćenja organizma.

Svoj pionirski rad opisao je u knjizi ˝Bolji mozak˝.

Prema Perlmutteru, standardni tretman Parkinsonove bolesti dopaminergičkim lijekovima samo maskira simptome bolesti i ne čini ništa da zaustavi napredovanje bolesti. Na neki način, ti lijekovi čak pogoršavaju stanje pacijenata.

Perlmutterov tretman ne samo da olakšava simptome bolesti već usporava proces koji je u osnovi bolesti.

Kao jedan od glavnih uzroka povećanog broja ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti dr. Perlmutter navodi povećanu zagađenost okoliša, što je pogubno za funkcioniranje živčanog sustava.

Navodi nedavnu spoznaju da stanice mozga parkinsoničara ne mogu proizvesti dovoljno energije za normalnu aktivnost. To sasvim sigurno ima veze s mitohondrijima u moždanim stanicama.

Taj pad energetske produktivnosti u stanicama javlja se kad slobodni radikali napadaju zdrave stanice i razaraju mitohondrije, energetska središta staničnih membrana.

Bez energije te stanice ne mogu proizvesti dovoljno dopamina. Kako proizvodnja dopamina pada, simptomi postaju ozbiljniji.

Smanjena sposobnost jetre kao glavnog središta za čišćenje organizma također je povezana s pojavljivanjem Parkinsonove bolesti.

Godine 1996. dr. Perlmutter je naišao na studiju talijanskih istraživača sa Odjela za neurologiju Univerziteta u Sassari (Italija) u kojoj se oboljelima davao glutation intravenski tijekom 30 dana.

Uočili su jasnu vezu između sniženja razine GSH i ozbiljnosti bolesti. Pacijentima su davali 600 mg glutationa dva puta dnevno.

Ti istraživači su ustanovili da je kod svih testiranih pacijenata ¨došlo do značajnog poboljšanja nakon glutationske terapije s 42%-tnim opadanjem invalidnosti. Jednom kad se prestalo s glutationom, terapijski efekt je trajao 2-4 mjeseca˝.

U tom tretmanu nisu zabilježene nikakve nuspojave. Znajući da je tretiranje glutationom sigurno i kako je izgledalo da je čak efikasnije od trenutno etabliranih terapija, dr. Perlmutter ga je odlučio primijeniti na vlastitim pacijentima.

S intravenskim davanjem glutationa pacijentima počeo je 1998. Oduševljen rezultatima te terapije nazvao je glutation istinski čudesnim lijekom.

Tvrdi da su čak nakon jedne jedine doze glutationa ˝pacijenti osjećali rapidno poboljšanje, često već nakon tako kratkog vremena kao što je 15 minuta˝.

S tom terapijom postignuta su značajna poboljšanja u pogledu smanjenja ukočenosti, povećane pokretljivosti, poboljšanja govora, boljeg raspoloženja i smanjenog drhtanja.

Tvrdi da su neki od njegovih pacijenata koji su prije bili u kolicima već nakon nekoliko tretmana glutationom prohodali. Pacijenti čija lica su bila bezizražajna uslijed Parkinsonove bolesti ponovo se smijali.

Prema dr. Perlmutteru, ti pacijenti su se doslovno ponovno vratili u život.

Zanimljivo je da glutationska terapija daj vrlo dobre rezultate u kombinaciji s L-dopom, omogućavajući pacijentima da uzimaju manje doze tog konvencionalnog lijeka koji se propisuje već pola stoljeća.



Nova generacija glutationa
Donedavno glutation se nije moglo uzimati oralno, nego samo putem injekcija, jer se razgradi u želucu prije nego što stigne do krvotoka.

Nedavno je razvijena tehnologija liposomnog glutationa pomoću koje se molekule GSH-a smještaju u sićušne sfere nanometarske veličine, takozvane liposome, koji se lako apsorbiraju u tijelu. (Naziv preparata je ˝Lipoceutički glutation˝.)

Studije kod ljudi pokazale su da se preko 90% liposomnog glutationa apsorbira u stanicama.

Preporučena doza za terapijske svrhe je 1,5 čajne žličice, tj. oko 650 mg, dva puta dnevno tijekom 7-10 dana.

Nakon toga doza se može sniziti na 1 žličicu dnevno (oko 430 mg) ili po preporuci liječnika.

Podatke o preparatu s liposomnim glutationom možete naći na http://www.gshnow.com/lipoglut.htm



Nije u interesu farmaceutskoj industriji
Zbog velikog uspjeha glutationskog tretmana Parkinsonove bolesti u Americi ga je 2004. primjenjivalo više od 1000 liječnika.

S obzirom da glutation tako dobro djeluje postavlja se logično pitanje: Zašto glutationska terapija nije dio standardnog (konvencionalnog) tretmana Parkinsonove bolesti?

Po dr. Perlmutteru, postoje dva moguća razloga. Prvo, glutation je prirodna tvar što znači da ga se ne može patentirati i ne može ga ekskluzivno posjedovati niti jedna farmaceutska kompanija ili korporacija.

Prema tome, nitko ne plaća članke u medicinskim časopisima putem kojih bi se ljudi informirali o dobrobitima te terapije.

Zainteresirani mora naći vlastiti način da nešto sazna o tome.

Drugo, konvencionalna medicina nije sklona razmatrati bilo koji tretman koji ne ispunjava njezine striktne standarde, kao što su kriteriji dvostruko slijepih studija i placebo kontrola, a za takva istraživanja potrebno je izdvojiti milijune dolara.

Međutim, u SAD-u je FDA odobrila Perlmutterov protokol za glutationsku terapiju.


Izvor: alternativa-za-vas.com