Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Naše Zdravlje
Alternativa
GLUTATION i njegova uloga
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="WEEDetix" data-source="post: 561772" data-attributes="member: 13430"><p><span style="font-size: 12px"><strong><em>Ako ste se zapitali postoji li tvar koja je od vitalne važnosti za zdravlje stanica, koja je prirodni dio staničnog metabolizma i može poslužiti kao lijek u ozbiljnim oštećenjima staničnih funkcija – posebno moždanih stanica – a nije dio tretmana konvencionalne medicine, unatoč publiciranim znanstvenim radovima koji sve to potvrđuju, odgovor je potvrdan – ona postoji.</em></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Naravno, ako ste se dovoljno potrudili da dođete do te vrste informacija.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"></span></p><p><span style="font-size: 12px"></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Tvar o kojoj je riječ naziva se glutation: radi se o glavnom antioksidansu ne samo u ljudskom tijelu, već u svim biološkim organizmima izloženima oksidativnom stresu i toksinima, kako životinjama tako i biljkama.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ovo je prikaz rezultata moje osobne potrage koja je bila uvjetovana mojom jakom željom da pomognem ocu u njegovoj borbi s Parkinsonovom bolešću.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Informacije do kojih sam došao i reakcije te nezainteresiranost pojedinih liječnika-specijalista kojima sam doslovno servirao ta svoja otkrića dovela su me do zaključka da s konvencionalnom medicinom i njenom etičkom dimenzijom nešto nije u redu.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ako se nešto pokaže toliko važnim u zdravlju stanica i ako ima potencijal da pomogne u liječenju niza poremećaja, tada bi bilo logično da to postane standardni dio medicinskih protokola.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Jer, čovjeku valja pomoći svim raspoloživim sredstvima, pogotovo neinvazivnima, onima koja se pokažu bezazlenima po pitanju nuspojava.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Unatoč otkrićima o važnosti glutationa ovdje to nije slučaj. Ta žalosna činjenica povezana je s interesima farmaceutskih korporacija i profitom.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Nadam se da će informacije koje ovdje iznosim pomoći onim čitateljima koji imaju zdravstvene probleme kod kojih primjena glutationa može pomoći ili njihovim bližnjima.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Naravno, prije nego pokušaju dobro je da se posavjetuju sa svojim liječnikom.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Osnovne činjenice o glutationu</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Po svom kemijskom sastavu glutation je tripeptid, tj. kemijski spoj koji se sastoji od tri amino-kiseline.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Kemijski naziv mu je γ-L-glutamil-L-cisteinilglicin, a njegova kemijska formula je C10H17N3O6S .</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Široko je rasprostranjen u biosferi našeg planeta, u prirodi.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Za potrebe istraživanja, kao dodatak hrani ili za medicinske svrhe izolira ga se iz kvasca i tkiva kao što su mišići i jetra.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ima važnu ulogu u staničnom disanju kako kod sisavaca tako i kod biljaka i štiti crvena krvna tjelešca (eritrocite) od vodikovog peroksida koji je otrovni nusprodukt mnogih metaboličkih reakcija.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Glutation je jedan od najvažnijih organskih spojeva koji sadrže sumpor.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Amino-kiseline koje ulaze u njegov sastav su cistein, glicin i glutamička kiselina.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Iako se glutation može stvarati u svim stanicama ljudskog tijela, najbitnija je sinteza glutationa u jetri.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Glutation postoji u reduciranom stanju (GSH) i oksidiranom stanju (GSSG).</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>U zdravim stanicama i tkivu više od 90% ukupnog glutationa je u reduciranom obliku (GSH), a manje od 10% čini glutation u disulfidnomobliku(GSSG).</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Povećana razina GSSG-a u odnosu na razinu GHS u tijelu pokazatelj je oksidativnog stresa kojemu je organizam izložen.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Uloga glutationa u organizmu</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Prvenstveno, GSH efikasno čisti slobodne radikale i druge reaktivne kisikove spojeve izravno, te neizravno putem enzimskih reakcija.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Istraživanja iz 2003. su pokazala da GSH sprječava infekciju virusom gripe.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>GSH/GSSG je najvažniji redox par u organizmu, ključni je antioksidans, važan je u metabolizmu hranjivih tvari i u reguliranju puteva bitnih za homeostazu čitavog tijela.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Manjak glutationa doprinosi oksidativnom stresu što može imati ključnu ulogu u procesu starenja i pojavi mnogih bolesti.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Posebno je velika važnost glutationa u prevenciji neurodegenerativnih bolesti kao što je <strong>Parkinsonova bolest</strong>.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Glutation je važan u procesima detoksifikacije štetnih nusprodukata metabolizma, reguliranju staničnih procesa, sintezi i popravljanju DNK, sintezi proteina, rastu stanica i odgovoru imunološkog sustava.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Zapravo, tri ključne funkcije su mu:</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>1. glavni je antioksidans u tijelu kojega proizvode same stanice; bez glutationa antioksidansi kao što su vitamin C i vitamin E ne bi mogli odgovarajuće vršiti svoju zadaću u tijelu; u toj funkciji podjednako je važan kako kod ljudi tako i kod životinja i biljaka</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>2. podiže imunološki sustav organizma</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>3. glavni je čistač organizma od otrova</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Glutation i zdravlje biljaka</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Novija istraživanja potvrđuju da je glutation podjednako važan u fiziologiji biljaka.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>U stanicama rajčice pronađene su velike razine glutationa vezane uz prisutnost teških metala.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Također, pokazalo se da izloženost biljaka teškim metalima dovodi do ubrzane sinteze GSH-a u korijenima i kultiviranim stanicama.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>To je potvrđuje da je i kod biljaka glutation presudan za obranu od oksidativnog stresa i toksina.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Analiza sadržaja glutationa u stanicama koristi se sada kao pokazatelj razine oksidativnog stresa kod viših biljaka.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Pokazalo se da ako je aklimatizacija biljke previše spora ili preslaba, fotooksidativni stres kojem je biljka izložena postupno osiromašuje sadržaj glutationa.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>To u konačnici može dovesti do smrti biljke.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Imajući u vidu ove spoznaje, botaničari su počeli koristiti metode <strong>liječenja biljaka povećanim dozama glutationa</strong>, koje daju odlične rezultate.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Starenje i manjak glutationa</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Proces starenja, koji se odvija na staničnoj razini, vezan je uz narušavanje homeostaze GSH-a.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>U organizmu se narušava omjer zastupljenosti GSH u odnosu na GSSG u korist GSSG-a. Razina GSH u plazmi se snižava, dok se razina GSSG- a povećava.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Niz podataka dobivenih na osnovi kliničkih ispitivanja pokazuje da je općenito bolje stanje zdravlja, neovisno o životnoj dobi, vezano uz višu razinu GSH-a.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Dakle, poboljšanje stanja GSH-a u organizmu ključna je komponenta u prevenciji i usporavanju procesa starenja.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ljudi s nasljednim manjkom enzima za sintezu glutationa pokazuju pomanjkanje GSH-a, s <strong>hemolitičkom anemijom</strong>, spinocerebralnom degeneracijom, perifernom neuropatijom, miopatijom i aminoacidurijom.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>U četvrtoj dekadi njihovog života često se pojave ozbiljne neurološke komplikacije.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Niska razina GSH u eritrocitima manifestira se u jednom obliku <strong>nasljedne leukemije</strong>.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Niska razina GSH u stanicama povećava rizik i od bolesti koje se javljaju uslijed slabljenja imunološkog sustava kao što je HIV.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ustanovljena je i veza između manjka GSH i niza plućnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, <strong>neonatalno oštećenje pluća</strong>, akutni respiratorni distresni sindrom i astmu.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Razne neurodegenerativne bolesti i poremećaji povezani su s abnormalno niskom razinom GSH-a u organizmu.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Kod oboljelih od <strong>Alzheimerove bolesti</strong> opaženo je smanjenje razine GSH-a u limfoblastima, dok je kod Parkinsonove bolesti supstancija nigra jako osiromašena GSH-om.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Prag osiromašenja GSH ispod kojeg stanica obično umire iznosi 70-80 %.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Mitohondriji su u tom pogledu posebice ranjivi. Zakazivanje mitohondrija pokazalo se ključnim uzrokom <strong>Parkinsonove bolesti</strong>.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Klinička ispitivanja su pokazala da smanjenje glutationa u mitohondrijima dovodi do smrti stanica.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Niske razine glutationa u tijelu vezane su uz disfunkciju jetre i imunološkog sustava, bolesti srca i prerano starenje.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Normalne razine GSH-a u ljudskom tkivu kreću se u rasponu između 0.1 i 10 milimola (mM).</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Najveća koncentracija je u jetri, do 10 mM, te u slezeni, bubrezima, lećama, eritrocitima i leukocitima.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Koncentracije u krvnoj plazmi su oko 4-5 mikromola.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Činitelji oksidativnog stresa koji mogu osiromašiti GSH su:</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><ul> <li data-xf-list-type="ul"><span style="font-size: 12px"><strong>UV zračenje i druga (ionizirajuća) zračenja</strong></span></li> <li data-xf-list-type="ul"><span style="font-size: 12px"><strong>virusne infekcije</strong></span></li> <li data-xf-list-type="ul"><span style="font-size: 12px"><strong>otrovi iz okoliša</strong></span></li> <li data-xf-list-type="ul"><span style="font-size: 12px"><strong>kemikalije iz kućanstva</strong></span></li> <li data-xf-list-type="ul"><span style="font-size: 12px"><strong>teški metali</strong></span></li> </ul><p></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Razina mu se smanjuje i kod kirurških zahvata, upala, opekotina, septičkog šoka, kod manjka prekursora za GSH i enzimskih kofaktora u hrani.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Parkinsonova bolest i glutation</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Jedan od poznatih mehanizama propadanja neurona je oštećenje slobodnim radikalima ili molekulama koje nastaju oksidacijom neurotransmitera dopamina.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Stanice supstancije nigre koriste dopamin za komuniciranje sa stanicama u drugom području mozga, takozvanom striatumu.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Kad su stanice supstancije nigre izgubljene, razina njihovog dopamina pada, što rezultira padom dopamina u striatumu.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Tipični simptomi Parkinsonove bolesti – slabljenje motoričkih funkcija u vidu ukočenosti mišića, trzavih pokreta, ritmičkog tremora kod mirovanja – rezultat su niske razine striatalnog dopamina.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Najvažniji ˝čistač˝ slobodnih radikala u stanicama supstancije nigre je glutation.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Tretmani glutationom značajno uklanjaju simptome Parkinsonove bolesti, uključujući poteškoće s ukočenošću, hodanjem, pokretima, koordinacijom i govorom. Opaženo je znatno smanjenje tremora kao i pad depresije.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><strong>Nekoliko je razloga zbog kojih je tretman glutationom toliko blagotvoran kod Parkinsonove bolesti:</strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>• Glutation povećava osjetljivost mozga na dopamin. Prema tome, iako on sa sam ne povećava razinu dopamina, omogućava dopaminu u mozgu da bude efikasniji.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>• Antioksidativna aktivnost glutationa štiti mozak od štete koju mogu nanijeti slobodni radikali.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>• Ključna je komponenta u detoksifikaciji stanica mozga. (Dobro je poznata činjenica da većina oboljelih od Parkinsonove bolesti ima smanjenu sposobnost detoksificiranja od kemijskih spojeva kojima su izložene stanice mozga)</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Praktični problem u povećanju razina glutationa je u tome što uzimanje samog glutationa kao dodatka <strong>ne podiže razine staničnog glutationa</strong>, budući da se glutation raspada u probavnom traktu prije nego što dođe do stanica.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Međutim, intravenozna terapija glutationom i uzimanje prekursora glutationa učinkoviti su u podizanju međustaničnih razina glutationa.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Pokazalo se da intravenozne glutationske injekcije daju izvanredne i brze rezultate.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Rad dr. Davida Perlmuttera</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Dr. David Perlmutter, pionir glutationske terapije, razvio je protokol koji se primjenjuje u Perlmutterovom zdravstvenom centru za liječenje oboljelih od Parkinsonove bolesti.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Primjenjuje antioksidante i dodatke prehrani kao što su alfa-lipoična kiselina, N-acetil-cistein (NAC) , piknogenol, biljni silimarin (mlijeko strička) koji povećavaju stanični glutation.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>NAC i ne-denaturirani protein sirutke opskrbljuju prekursorima glutationa na staničnom nivou, poboljšavaju proizvodnju glutationa u tijelu i pomažu u procesu čišćenja organizma.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Svoj pionirski rad opisao je u knjizi ˝Bolji mozak˝.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Prema Perlmutteru, standardni tretman Parkinsonove bolesti dopaminergičkim lijekovima samo maskira simptome bolesti i ne čini ništa da zaustavi napredovanje bolesti. Na neki način, ti lijekovi čak pogoršavaju stanje pacijenata.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Perlmutterov tretman ne samo da olakšava simptome bolesti već usporava proces koji je u osnovi bolesti.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Kao jedan od glavnih uzroka povećanog broja ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti dr. Perlmutter navodi povećanu zagađenost okoliša, što je pogubno za funkcioniranje živčanog sustava.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Navodi nedavnu spoznaju da stanice mozga parkinsoničara ne mogu proizvesti dovoljno energije za normalnu aktivnost. To sasvim sigurno ima veze s mitohondrijima u moždanim stanicama.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Taj pad energetske produktivnosti u stanicama javlja se kad slobodni radikali napadaju zdrave stanice i razaraju mitohondrije, energetska središta staničnih membrana.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Bez energije te stanice ne mogu proizvesti dovoljno dopamina. Kako proizvodnja dopamina pada, simptomi postaju ozbiljniji.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Smanjena sposobnost jetre kao glavnog središta za čišćenje organizma također je povezana s pojavljivanjem Parkinsonove bolesti.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Godine 1996. dr. Perlmutter je naišao na studiju talijanskih istraživača sa Odjela za neurologiju Univerziteta u Sassari (Italija) u kojoj se oboljelima davao glutation intravenski tijekom 30 dana.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Uočili su jasnu vezu između sniženja razine GSH i ozbiljnosti bolesti. Pacijentima su davali 600 mg glutationa dva puta dnevno.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Ti istraživači su ustanovili da je kod svih testiranih pacijenata ¨došlo do značajnog poboljšanja nakon glutationske terapije s 42%-tnim opadanjem invalidnosti. Jednom kad se prestalo s glutationom, terapijski efekt je trajao 2-4 mjeseca˝.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>U tom tretmanu nisu zabilježene nikakve nuspojave. Znajući da je tretiranje glutationom sigurno i kako je izgledalo da je čak efikasnije od trenutno etabliranih terapija, dr. Perlmutter ga je odlučio primijeniti na vlastitim pacijentima.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>S intravenskim davanjem glutationa pacijentima počeo je 1998. Oduševljen rezultatima te terapije nazvao je glutation istinski čudesnim lijekom.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Tvrdi da su čak nakon jedne jedine doze glutationa ˝pacijenti osjećali rapidno poboljšanje, često već nakon tako kratkog vremena kao što je 15 minuta˝.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>S tom terapijom postignuta su značajna poboljšanja u pogledu smanjenja ukočenosti, povećane pokretljivosti, poboljšanja govora, boljeg raspoloženja i smanjenog drhtanja.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Tvrdi da su neki od njegovih pacijenata koji su prije bili u kolicima već nakon nekoliko tretmana glutationom prohodali. Pacijenti čija lica su bila bezizražajna uslijed Parkinsonove bolesti ponovo se smijali.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Prema dr. Perlmutteru, ti pacijenti su se doslovno ponovno vratili u život.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Zanimljivo je da glutationska terapija daj vrlo dobre rezultate u kombinaciji s L-dopom, omogućavajući pacijentima da uzimaju manje doze tog konvencionalnog lijeka koji se propisuje već pola stoljeća.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Nova generacija glutationa</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Donedavno glutation se nije moglo uzimati oralno, nego samo putem injekcija, jer se razgradi u želucu prije nego što stigne do krvotoka.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Nedavno je razvijena tehnologija liposomnog glutationa pomoću koje se molekule GSH-a smještaju u sićušne sfere nanometarske veličine, takozvane liposome, koji se lako apsorbiraju u tijelu. (Naziv preparata je ˝Lipoceutički glutation˝.)</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Studije kod ljudi pokazale su da se preko 90% liposomnog glutationa apsorbira u stanicama.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Preporučena doza za terapijske svrhe je 1,5 čajne žličice, tj. oko 650 mg, dva puta dnevno tijekom 7-10 dana.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Nakon toga doza se može sniziti na 1 žličicu dnevno (oko 430 mg) ili po preporuci liječnika.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Podatke o preparatu s liposomnim glutationom možete naći na <a href="http://www.gshnow.com/lipoglut.htm" target="_blank">http://www.gshnow.com/lipoglut.htm</a></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong><span style="font-size: 18px"><strong><strong>Nije u interesu farmaceutskoj industriji</strong></strong></span></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Zbog velikog uspjeha glutationskog tretmana Parkinsonove bolesti u Americi ga je 2004. primjenjivalo više od 1000 liječnika.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>S obzirom da glutation tako dobro djeluje postavlja se logično pitanje: <em>Zašto glutationska terapija nije dio standardnog (konvencionalnog) tretmana Parkinsonove bolesti?</em></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Po dr. Perlmutteru, postoje dva moguća razloga. Prvo, glutation je prirodna tvar što znači da ga se ne može patentirati i ne može ga ekskluzivno posjedovati niti jedna farmaceutska kompanija ili korporacija.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Prema tome, nitko ne plaća članke u medicinskim časopisima putem kojih bi se ljudi informirali o dobrobitima te terapije.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Zainteresirani mora naći vlastiti način da nešto sazna o tome.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Drugo, konvencionalna medicina nije sklona razmatrati bilo koji tretman koji ne ispunjava njezine striktne standarde, kao što su kriteriji dvostruko slijepih studija i <em>placebo </em>kontrola, a za takva istraživanja potrebno je izdvojiti milijune dolara.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Međutim, u SAD-u je FDA odobrila Perlmutterov protokol za glutationsku terapiju.</strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong>Izvor: <a href="http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/glutation" target="_blank">alternativa-za-vas.com</a></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p><p><span style="font-size: 12px"><strong></strong></span></p></blockquote><p></p>
[QUOTE="WEEDetix, post: 561772, member: 13430"] [SIZE=3][B][I]Ako ste se zapitali postoji li tvar koja je od vitalne važnosti za zdravlje stanica, koja je prirodni dio staničnog metabolizma i može poslužiti kao lijek u ozbiljnim oštećenjima staničnih funkcija – posebno moždanih stanica – a nije dio tretmana konvencionalne medicine, unatoč publiciranim znanstvenim radovima koji sve to potvrđuju, odgovor je potvrdan – ona postoji.[/I][/B] [B][/B] [B]Naravno, ako ste se dovoljno potrudili da dođete do te vrste informacija.[/B] [B][/B] [B][/B] [B]Tvar o kojoj je riječ naziva se glutation: radi se o glavnom antioksidansu ne samo u ljudskom tijelu, već u svim biološkim organizmima izloženima oksidativnom stresu i toksinima, kako životinjama tako i biljkama. Ovo je prikaz rezultata moje osobne potrage koja je bila uvjetovana mojom jakom željom da pomognem ocu u njegovoj borbi s Parkinsonovom bolešću. Informacije do kojih sam došao i reakcije te nezainteresiranost pojedinih liječnika-specijalista kojima sam doslovno servirao ta svoja otkrića dovela su me do zaključka da s konvencionalnom medicinom i njenom etičkom dimenzijom nešto nije u redu. Ako se nešto pokaže toliko važnim u zdravlju stanica i ako ima potencijal da pomogne u liječenju niza poremećaja, tada bi bilo logično da to postane standardni dio medicinskih protokola. Jer, čovjeku valja pomoći svim raspoloživim sredstvima, pogotovo neinvazivnima, onima koja se pokažu bezazlenima po pitanju nuspojava. Unatoč otkrićima o važnosti glutationa ovdje to nije slučaj. Ta žalosna činjenica povezana je s interesima farmaceutskih korporacija i profitom. Nadam se da će informacije koje ovdje iznosim pomoći onim čitateljima koji imaju zdravstvene probleme kod kojih primjena glutationa može pomoći ili njihovim bližnjima. Naravno, prije nego pokušaju dobro je da se posavjetuju sa svojim liječnikom. [SIZE=5][B][B]Osnovne činjenice o glutationu[/B][/B][/SIZE] Po svom kemijskom sastavu glutation je tripeptid, tj. kemijski spoj koji se sastoji od tri amino-kiseline. Kemijski naziv mu je γ-L-glutamil-L-cisteinilglicin, a njegova kemijska formula je C10H17N3O6S . Široko je rasprostranjen u biosferi našeg planeta, u prirodi. Za potrebe istraživanja, kao dodatak hrani ili za medicinske svrhe izolira ga se iz kvasca i tkiva kao što su mišići i jetra. Ima važnu ulogu u staničnom disanju kako kod sisavaca tako i kod biljaka i štiti crvena krvna tjelešca (eritrocite) od vodikovog peroksida koji je otrovni nusprodukt mnogih metaboličkih reakcija. Glutation je jedan od najvažnijih organskih spojeva koji sadrže sumpor. Amino-kiseline koje ulaze u njegov sastav su cistein, glicin i glutamička kiselina. Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa Iako se glutation može stvarati u svim stanicama ljudskog tijela, najbitnija je sinteza glutationa u jetri. Glutation postoji u reduciranom stanju (GSH) i oksidiranom stanju (GSSG). U zdravim stanicama i tkivu više od 90% ukupnog glutationa je u reduciranom obliku (GSH), a manje od 10% čini glutation u disulfidnomobliku(GSSG). Povećana razina GSSG-a u odnosu na razinu GHS u tijelu pokazatelj je oksidativnog stresa kojemu je organizam izložen. [SIZE=5][B][B]Uloga glutationa u organizmu[/B][/B][/SIZE] Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa. Prvenstveno, GSH efikasno čisti slobodne radikale i druge reaktivne kisikove spojeve izravno, te neizravno putem enzimskih reakcija. Istraživanja iz 2003. su pokazala da GSH sprječava infekciju virusom gripe. GSH/GSSG je najvažniji redox par u organizmu, ključni je antioksidans, važan je u metabolizmu hranjivih tvari i u reguliranju puteva bitnih za homeostazu čitavog tijela. Manjak glutationa doprinosi oksidativnom stresu što može imati ključnu ulogu u procesu starenja i pojavi mnogih bolesti. Posebno je velika važnost glutationa u prevenciji neurodegenerativnih bolesti kao što je [B]Parkinsonova bolest[/B]. Glutation je važan u procesima detoksifikacije štetnih nusprodukata metabolizma, reguliranju staničnih procesa, sintezi i popravljanju DNK, sintezi proteina, rastu stanica i odgovoru imunološkog sustava. Zapravo, tri ključne funkcije su mu: 1. glavni je antioksidans u tijelu kojega proizvode same stanice; bez glutationa antioksidansi kao što su vitamin C i vitamin E ne bi mogli odgovarajuće vršiti svoju zadaću u tijelu; u toj funkciji podjednako je važan kako kod ljudi tako i kod životinja i biljaka 2. podiže imunološki sustav organizma 3. glavni je čistač organizma od otrova [SIZE=5][B][B]Glutation i zdravlje biljaka[/B][/B][/SIZE] Novija istraživanja potvrđuju da je glutation podjednako važan u fiziologiji biljaka. U stanicama rajčice pronađene su velike razine glutationa vezane uz prisutnost teških metala. Također, pokazalo se da izloženost biljaka teškim metalima dovodi do ubrzane sinteze GSH-a u korijenima i kultiviranim stanicama. To je potvrđuje da je i kod biljaka glutation presudan za obranu od oksidativnog stresa i toksina. Analiza sadržaja glutationa u stanicama koristi se sada kao pokazatelj razine oksidativnog stresa kod viših biljaka. Pokazalo se da ako je aklimatizacija biljke previše spora ili preslaba, fotooksidativni stres kojem je biljka izložena postupno osiromašuje sadržaj glutationa. To u konačnici može dovesti do smrti biljke. Imajući u vidu ove spoznaje, botaničari su počeli koristiti metode [B]liječenja biljaka povećanim dozama glutationa[/B], koje daju odlične rezultate. [SIZE=5][B][B]Starenje i manjak glutationa[/B][/B][/SIZE] Proces starenja, koji se odvija na staničnoj razini, vezan je uz narušavanje homeostaze GSH-a. U organizmu se narušava omjer zastupljenosti GSH u odnosu na GSSG u korist GSSG-a. Razina GSH u plazmi se snižava, dok se razina GSSG- a povećava. Niz podataka dobivenih na osnovi kliničkih ispitivanja pokazuje da je općenito bolje stanje zdravlja, neovisno o životnoj dobi, vezano uz višu razinu GSH-a. Dakle, poboljšanje stanja GSH-a u organizmu ključna je komponenta u prevenciji i usporavanju procesa starenja. Ljudi s nasljednim manjkom enzima za sintezu glutationa pokazuju pomanjkanje GSH-a, s [B]hemolitičkom anemijom[/B], spinocerebralnom degeneracijom, perifernom neuropatijom, miopatijom i aminoacidurijom. U četvrtoj dekadi njihovog života često se pojave ozbiljne neurološke komplikacije. Niska razina GSH u eritrocitima manifestira se u jednom obliku [B]nasljedne leukemije[/B]. Niska razina GSH u stanicama povećava rizik i od bolesti koje se javljaju uslijed slabljenja imunološkog sustava kao što je HIV. Ustanovljena je i veza između manjka GSH i niza plućnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, [B]neonatalno oštećenje pluća[/B], akutni respiratorni distresni sindrom i astmu. Razne neurodegenerativne bolesti i poremećaji povezani su s abnormalno niskom razinom GSH-a u organizmu. Kod oboljelih od [B]Alzheimerove bolesti[/B] opaženo je smanjenje razine GSH-a u limfoblastima, dok je kod Parkinsonove bolesti supstancija nigra jako osiromašena GSH-om. Prag osiromašenja GSH ispod kojeg stanica obično umire iznosi 70-80 %. Mitohondriji su u tom pogledu posebice ranjivi. Zakazivanje mitohondrija pokazalo se ključnim uzrokom [B]Parkinsonove bolesti[/B]. Klinička ispitivanja su pokazala da smanjenje glutationa u mitohondrijima dovodi do smrti stanica. Niske razine glutationa u tijelu vezane su uz disfunkciju jetre i imunološkog sustava, bolesti srca i prerano starenje. Normalne razine GSH-a u ljudskom tkivu kreću se u rasponu između 0.1 i 10 milimola (mM). Najveća koncentracija je u jetri, do 10 mM, te u slezeni, bubrezima, lećama, eritrocitima i leukocitima. Koncentracije u krvnoj plazmi su oko 4-5 mikromola. Činitelji oksidativnog stresa koji mogu osiromašiti GSH su: [LIST] [*]UV zračenje i druga (ionizirajuća) zračenja [*]virusne infekcije [*]otrovi iz okoliša [*]kemikalije iz kućanstva [*]teški metali [/LIST] Razina mu se smanjuje i kod kirurških zahvata, upala, opekotina, septičkog šoka, kod manjka prekursora za GSH i enzimskih kofaktora u hrani. [SIZE=5][B][B]Parkinsonova bolest i glutation[/B][/B][/SIZE] Jedan od poznatih mehanizama propadanja neurona je oštećenje slobodnim radikalima ili molekulama koje nastaju oksidacijom neurotransmitera dopamina. Stanice supstancije nigre koriste dopamin za komuniciranje sa stanicama u drugom području mozga, takozvanom striatumu. Kad su stanice supstancije nigre izgubljene, razina njihovog dopamina pada, što rezultira padom dopamina u striatumu. Tipični simptomi Parkinsonove bolesti – slabljenje motoričkih funkcija u vidu ukočenosti mišića, trzavih pokreta, ritmičkog tremora kod mirovanja – rezultat su niske razine striatalnog dopamina. Najvažniji ˝čistač˝ slobodnih radikala u stanicama supstancije nigre je glutation. Tretmani glutationom značajno uklanjaju simptome Parkinsonove bolesti, uključujući poteškoće s ukočenošću, hodanjem, pokretima, koordinacijom i govorom. Opaženo je znatno smanjenje tremora kao i pad depresije. [B]Nekoliko je razloga zbog kojih je tretman glutationom toliko blagotvoran kod Parkinsonove bolesti:[/B] • Glutation povećava osjetljivost mozga na dopamin. Prema tome, iako on sa sam ne povećava razinu dopamina, omogućava dopaminu u mozgu da bude efikasniji. • Antioksidativna aktivnost glutationa štiti mozak od štete koju mogu nanijeti slobodni radikali. • Ključna je komponenta u detoksifikaciji stanica mozga. (Dobro je poznata činjenica da većina oboljelih od Parkinsonove bolesti ima smanjenu sposobnost detoksificiranja od kemijskih spojeva kojima su izložene stanice mozga) Praktični problem u povećanju razina glutationa je u tome što uzimanje samog glutationa kao dodatka [B]ne podiže razine staničnog glutationa[/B], budući da se glutation raspada u probavnom traktu prije nego što dođe do stanica. Međutim, intravenozna terapija glutationom i uzimanje prekursora glutationa učinkoviti su u podizanju međustaničnih razina glutationa. Pokazalo se da intravenozne glutationske injekcije daju izvanredne i brze rezultate. [SIZE=5][B][B]Rad dr. Davida Perlmuttera[/B][/B][/SIZE] Dr. David Perlmutter, pionir glutationske terapije, razvio je protokol koji se primjenjuje u Perlmutterovom zdravstvenom centru za liječenje oboljelih od Parkinsonove bolesti. Primjenjuje antioksidante i dodatke prehrani kao što su alfa-lipoična kiselina, N-acetil-cistein (NAC) , piknogenol, biljni silimarin (mlijeko strička) koji povećavaju stanični glutation. NAC i ne-denaturirani protein sirutke opskrbljuju prekursorima glutationa na staničnom nivou, poboljšavaju proizvodnju glutationa u tijelu i pomažu u procesu čišćenja organizma. Svoj pionirski rad opisao je u knjizi ˝Bolji mozak˝. Prema Perlmutteru, standardni tretman Parkinsonove bolesti dopaminergičkim lijekovima samo maskira simptome bolesti i ne čini ništa da zaustavi napredovanje bolesti. Na neki način, ti lijekovi čak pogoršavaju stanje pacijenata. Perlmutterov tretman ne samo da olakšava simptome bolesti već usporava proces koji je u osnovi bolesti. Kao jedan od glavnih uzroka povećanog broja ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti dr. Perlmutter navodi povećanu zagađenost okoliša, što je pogubno za funkcioniranje živčanog sustava. Navodi nedavnu spoznaju da stanice mozga parkinsoničara ne mogu proizvesti dovoljno energije za normalnu aktivnost. To sasvim sigurno ima veze s mitohondrijima u moždanim stanicama. Taj pad energetske produktivnosti u stanicama javlja se kad slobodni radikali napadaju zdrave stanice i razaraju mitohondrije, energetska središta staničnih membrana. Bez energije te stanice ne mogu proizvesti dovoljno dopamina. Kako proizvodnja dopamina pada, simptomi postaju ozbiljniji. Smanjena sposobnost jetre kao glavnog središta za čišćenje organizma također je povezana s pojavljivanjem Parkinsonove bolesti. Godine 1996. dr. Perlmutter je naišao na studiju talijanskih istraživača sa Odjela za neurologiju Univerziteta u Sassari (Italija) u kojoj se oboljelima davao glutation intravenski tijekom 30 dana. Uočili su jasnu vezu između sniženja razine GSH i ozbiljnosti bolesti. Pacijentima su davali 600 mg glutationa dva puta dnevno. Ti istraživači su ustanovili da je kod svih testiranih pacijenata ¨došlo do značajnog poboljšanja nakon glutationske terapije s 42%-tnim opadanjem invalidnosti. Jednom kad se prestalo s glutationom, terapijski efekt je trajao 2-4 mjeseca˝. U tom tretmanu nisu zabilježene nikakve nuspojave. Znajući da je tretiranje glutationom sigurno i kako je izgledalo da je čak efikasnije od trenutno etabliranih terapija, dr. Perlmutter ga je odlučio primijeniti na vlastitim pacijentima. S intravenskim davanjem glutationa pacijentima počeo je 1998. Oduševljen rezultatima te terapije nazvao je glutation istinski čudesnim lijekom. Tvrdi da su čak nakon jedne jedine doze glutationa ˝pacijenti osjećali rapidno poboljšanje, često već nakon tako kratkog vremena kao što je 15 minuta˝. S tom terapijom postignuta su značajna poboljšanja u pogledu smanjenja ukočenosti, povećane pokretljivosti, poboljšanja govora, boljeg raspoloženja i smanjenog drhtanja. Tvrdi da su neki od njegovih pacijenata koji su prije bili u kolicima već nakon nekoliko tretmana glutationom prohodali. Pacijenti čija lica su bila bezizražajna uslijed Parkinsonove bolesti ponovo se smijali. Prema dr. Perlmutteru, ti pacijenti su se doslovno ponovno vratili u život. Zanimljivo je da glutationska terapija daj vrlo dobre rezultate u kombinaciji s L-dopom, omogućavajući pacijentima da uzimaju manje doze tog konvencionalnog lijeka koji se propisuje već pola stoljeća. [SIZE=5][B][B]Nova generacija glutationa[/B][/B][/SIZE] Donedavno glutation se nije moglo uzimati oralno, nego samo putem injekcija, jer se razgradi u želucu prije nego što stigne do krvotoka. Nedavno je razvijena tehnologija liposomnog glutationa pomoću koje se molekule GSH-a smještaju u sićušne sfere nanometarske veličine, takozvane liposome, koji se lako apsorbiraju u tijelu. (Naziv preparata je ˝Lipoceutički glutation˝.) Studije kod ljudi pokazale su da se preko 90% liposomnog glutationa apsorbira u stanicama. Preporučena doza za terapijske svrhe je 1,5 čajne žličice, tj. oko 650 mg, dva puta dnevno tijekom 7-10 dana. Nakon toga doza se može sniziti na 1 žličicu dnevno (oko 430 mg) ili po preporuci liječnika. Podatke o preparatu s liposomnim glutationom možete naći na [URL]http://www.gshnow.com/lipoglut.htm[/URL] [SIZE=5][B][B]Nije u interesu farmaceutskoj industriji[/B][/B][/SIZE] Zbog velikog uspjeha glutationskog tretmana Parkinsonove bolesti u Americi ga je 2004. primjenjivalo više od 1000 liječnika. S obzirom da glutation tako dobro djeluje postavlja se logično pitanje: [I]Zašto glutationska terapija nije dio standardnog (konvencionalnog) tretmana Parkinsonove bolesti?[/I] Po dr. Perlmutteru, postoje dva moguća razloga. Prvo, glutation je prirodna tvar što znači da ga se ne može patentirati i ne može ga ekskluzivno posjedovati niti jedna farmaceutska kompanija ili korporacija. Prema tome, nitko ne plaća članke u medicinskim časopisima putem kojih bi se ljudi informirali o dobrobitima te terapije. Zainteresirani mora naći vlastiti način da nešto sazna o tome. Drugo, konvencionalna medicina nije sklona razmatrati bilo koji tretman koji ne ispunjava njezine striktne standarde, kao što su kriteriji dvostruko slijepih studija i [I]placebo [/I]kontrola, a za takva istraživanja potrebno je izdvojiti milijune dolara. Međutim, u SAD-u je FDA odobrila Perlmutterov protokol za glutationsku terapiju. Izvor: [URL='http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/glutation']alternativa-za-vas.com[/URL] [/B][/SIZE] [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Naše Zdravlje
Alternativa
GLUTATION i njegova uloga
Top
Bottom