HARM REDUCTION

Hempatia Soma iGrow Hemps garden

kanehbosem

Rehabilitacija kanabisa !!!
Banovan
12.10.2006
619
46
48
posebno sam postirao ovu temu zato jer uredzadroge.hr to navodi kao jednu od metoda u brorbi protiv droga, a opet se može naæi veza sa DUYP

ovo sam kopiro sa špice (špicainfo.hr)
btw oni više ne rade.nisam stigo pitat zašto.


Opæenito o Harm Reduction pristupu

"Harm Reduction" se odnosi na mjere kojima je cilj smanjivanje štete povezane s upotrebom droga, a koje ne zahtijevaju nužno smanjenje konzumacije.
Alex Wodak, 1994, Australija


Tri kljuèna aspekta "harm reductiona" su:
1) Korisnikova odluka da koristi droge je prihvaæena kao takva. To ne implicira odobravanje odluke da se koriste droge. Mjere (metode) "harm reductiona" pretpostavljaju da æe korisnik (barem privremeno) nastaviti s upotrebom droga i to moramo prihvatiti kao èinjenicu.
2) Korisnik se tretira s poštovanjem, kao normalno ljudsko biæe. Prema tome, korisnik je odgovoran za svoje ponašanje.
3) "Harm reduction" je neutralan spram dugoroènih ciljeva intervencije. To ne znaèi da krajnji cilj "harm reduction" pristupa ne može ukljuèivati apstinenciju. Uistinu, u mnogim sluèajevima, "harm reduction" mjere su važan prvi korak prema smanjenju ili èak prestanku upotrebe droga. Dostojanstvenim tretmanom korisnika, a ne tretiranjem poput kriminalca, "harm reduction" programi su uspješni u dovoðenju korisnika u programe lijeèenja.
"Harm reduction" ukljuèuje svrstavanje ciljeva prema prioritetu, u kojem neposredni i ostvarivi ciljevi dobivaju prioritet kada se radi s korisnicima od kojih se ne može realistièno oèekivati da prestanu s uporabom droga u skoroj buduænosti, ali se ne sukobljavaju s krajnjim ciljem apstinencije. Jednostavno je neutralan spram dugoroènih ciljeva "intervencije".
 

kanehbosem

Rehabilitacija kanabisa !!!
Banovan
12.10.2006
619
46
48
Harm reduction pristup

"Harm reduction se odnosi na mjere kojima je cilj smanjivanje štete povezane s upotrebom droga, a koje ne zahtijevaju nužno smanjenje konzumacije."
Alex Wodak, 1994, Australija

Harm reduction pristup (pristup smanjivanja štete) zalaže se za realnu procjenu štete koja može nastati za pojedinca i društvo, s obzirom na sve aspekte upotrebe droge. Razumljivo je da ovakav koncept može izgledati kontroverzno u društvu, u kojemu prevladava militaristièki pristup rata protiv droge. Zapadna društva su se s harm reductionom poèela susretati krajem šezdesetih godina prošloga stoljeæa i do danas je veæ uèinjeno mnogo toga na integriranju tog pristupa u službenu politiku prema drogama veæine zapadnih zemalja.

Strah od harm reduction pristupa prevladan je posebice od sredine osamdesetih, kada je strah od AIDS-a naveo i najkonzervativnije vlade da ukljuèe ove programe u svoje politike. Tako su projekti zamjene pribora postali zaštitnim znakom širenja harm reductiona po cijelome svijetu, iako je to samo jedna od inicijativa koje su proizašle iz toga pristupa. I u Hrvatskoj je upravo program zamjene igala oznaèio poèetak harm reduction projekata. No, ne treba zaboraviti na još jedan tipièan primjer harm reduction inicijative, a to je metadon, kao supstitut za korisnike heroina. U Hrvatskoj se veæ 12 godina metadon smatra dijelom programa tretmana heroinskih korisnika, a programi zamjene pribora provode se veæ 5 godina.

Meðu struènjacima i znanstvenicima koji prate svjetsku scenu i trendove, harm reduction je nezaobilazan u svim projektima, a nalazi se i u kljuènom dokumentu hrvatske politike prema drogama, Nacionalnom programu suzbijanja zloporabe opojnih droga.

Što je harm reduction?

Harm reduction je pristup koji pokušava identificirati, izmjeriti i minimizirati negativne posljedice korištenja droga. Termin rizika ovdje se koristi za opisivanje vjerojatnosti uzimanja droga, što može izazvati uèinke koje možemo rangirati kao pozitivne, neutralne ili negativne.

Harm reduction ukljuèuje svrstavanje ciljeva prema prioritetu. To znaèi da neposredni i ostvarivi ciljevi dobivaju prednost, kada se radi s korisnicima od kojih se realistièno ne može oèekivati da prestanu s uporabom droga u skoroj buduænosti, ali se ne sukobljavaju s krajnjim ciljem apstinencije.

Znaèajke harm reductiona

Pragmatizam

Harm reduction prihvaæa da je pojava korištenja legalnih i ilegalnih droga neizbježna. Takoðer se prihvaæa i èinjenica da korištenje droga, iako povezano s rizicima, korisniku donosi i odreðene koristi (što je neophodno ne bi li se bolje razumjela pojava korištenja droga). Iz društvene perspektive, smanjivanje šteta povezanih s korištenjem droga moglo bi ponekad biti daleko pragmatiènija opcija od pokušaja da se korištenje droga potpuno eliminira.

Humanistièke vrijednosti

Korisnikova odluka da uzima drogu prihvaæa se kao èinjenica; ne donose se moralni sudovi, osuda ili potpora, bez obzira na vrstu droge, naèin uzimanja itd. Poštuju se dostojanstvo i prava korisnika droge.

Fokusiranje na štetu

Prioritet je smanjiti negativne posljedice korištenja droga za samog korisnika i za druge, umjesto fokusiranja na prestanak uzimanja. Usprkos tome, harm reduction ne iskljuèuje, ni ne pretpostavlja dugoroèni cilj apstinencije.

Uravnoteženje troškova i koristi

Koristi se odreðeni proces identificiranja, mjerenja i odreðivanja važnosti problema povezanih s korištenjem droga i njihovih šteta, radi se analiza troškova i koristi, ne bi li se što toènije odredili prioriteti. Koncept ove analize širi je od neposrednih interesa korisnika i ukljuèuje interese zajednice i društva. Ovakav racionalan pristup pogodan je za sistematsku evaluaciju i mjerenje dugoroènih i kratkoroènih uèinaka, te za usporedbu troškova pojedine akcije s nekom drugom akcijom ili nedostatkom bilo kakve intervencije. Ipak, u praksi su ovakve evaluacije složene, a èesto i nemoguæe, zbog velikog broja varijabli i njihova teškog procjenjivanja.

Hijerarhija ciljeva

Veæina harm reduction pristupa ima hijerarhiju ciljeva, s neposrednim fokusom na proaktivnom aktiviranju na individualnoj, grupnoj ili društvenoj razini, s ciljem rješavanja njihovih neposrednih goruæih problema.

Neki harm reduction programi

Razmjena i dostupnost igala i pribora za injiciranje

Ovo je najpoznatiji i najèešæi primjer harm reduction programa. Poèinje se primjenjivati sredinom 1980-tih, kao posljedica širenja HIV infekcije putem neèistog pribora za injiciranje droge. Ukljuèuje osiguravanje sterilnog pribora intravenoznim korisnicima, te postiže komunikaciju s riziènom skupinom i njezinu edukaciju. Ovaj program, unatoè propagandi, nije povezan s poveæanjem intravenoznog korištenja droge, nego je dokazano uspješno smanjio širenje HIV-a, hepatitisa i drugih virusa.

Supstitucijski programi

Kao supstitucijska droga najèešæi je metadon kao metoda održavanja ovisnika o opijatima, ali se u nekim državama koristi održavanje kodeinom, heroinom, kokainom itd. Metadon ima prednosti što se može uzimati oralno i ima dugotrajno djelovanje. Programi supstitucije metadona razlièito funkcioniraju u razlièitim zemljama, ali najèešæe je dozvoljeno prepisivanje samo oralnih oblika metadona, koje se vrlo strogo kontrolira. Supstitucijski program povezan je s pozitivnim promjenama u zdravlju i duljini života meðu ovisnicima, smanjenim kriminalitetom i suzbijanjem širenja HIV-a.

Edukacija korisnika droga i tzv. outreach rad

Ciljevi ovih programa ukljuèuju identificiranje i kontaktiranje teško dostupne populacije, poboljšanje dostupnosti programa i usluga, promociju sigurnosti pri korištenju droga i sigurnog seksualnog ponašanja.

Suradnja s pravnim sustavom

Neophodna je potpora pravnog sustava harm reduction programima. Važno je naglasiti i uspješnu suradnju policije s djelatnicima u sudstvu, zdravstvu, grupama korisnika droga, tzv. outreach radnicima, poslovnom zajednicom i politièkim tijelima. U Njemaèkoj je, slièno kao i u Nizozemskoj, policija aktivno sudjelovala u razvoju harm reduction inicijativa i razvila praksu neuhiæivanja korisnika koji posjeduju male kolièine droge za osobnu upotrebu.

Podruèja tolerancije

Ovo je noviji pristup koji se poèinje primjenjivati u europskim gradovima, a ukljuèuje osiguravanje nadziranih mjesta za injiciranje, na kojima korisnici mogu uzeti drogu na sigurniji naèin, te ujedno dobiti medicinsku pomoæ i sl. Takoðer se omoguæuje i kontakt korisnika sa zdravstvenim i socijalnim radnicima. Ovaj program smanjio je kriminalitet i smrtnost povezane s korištenjem droga, a gradove u kojima se koristi ujedno je uèinio sigurnijima za zajednicu.

Programi za smanjivanje štete od alkohola

Najèešæe je informiranje o posljedicama alkohola ili kolièinama alkohola u odreðenim piæima, prevencija vožnje pod utjecajem alkohola itd.

Programi za smanjivanje štete od nikotina

Ukljuèuju mnoštvo pristupa, poput kontrole pušenja na javnim mjestima, konzumacije nikotina putem žvakaæih guma, flastera i sl.

Ovo su samo najznaèajniji primjeri harm reductiom programa povezanih s korištenjem (legalnih i ilegalnih) droga. Iako ovakvi pristupi imaju mnoštvo prednosti, postoje i neka ogranièenja. Najznaèajnije je da se harm reduction programi koriste uglavnom u razvijenim zemljama. Meðutim, da bi ovaj pristup bio doista djelotvoran na globalnoj razini, treba se koristiti u zemljama u razvoju, i to jednako meðu bogatima i siromašnima