Meni
Forumi
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
♫ Radio
Dnevnici
Dnevnici Vanjskog Uzgajanja
Dnevnici Unutrašnjeg Uzgajanja
Završeni Vanjski Dnevnici
Završeni Unutrašnji Dnevnici
Novo
Popularne teme
Nove poruke
Najnovije aktivnosti
Članovi
Trenutno prisutni
Forumi
Prijava
Registracija
Nove poruke
Sve teme
Najnovije teme
Nove poruke
Meni
Install the app
Install
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Muzika
Jamjka, reggae i Bob Marley
JavaScript is disabled. For a better experience, please enable JavaScript in your browser before proceeding.
Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice.
Trebali biste nadograditi ili koristiti
alternativni pregledač
.
Poruka
<blockquote data-quote="Reggaesaurus" data-source="post: 7062" data-attributes="member: 825"><p>Robert Nesta Marli je roðen 6. februara 1945. godine. Otac, kojeg nikad nije video, bio je Englez (belac) a majka crnkinja. Postoje dva opreèna mišljenja; prvo, koje provladava, je da je Marli bio siromašan i drugo, koje je više mit nego mišljenje, da je bio bogat. U svakom sluèaju Marli je brzo uronio u svet muzike.</p><p>Sa drugovima iz kraja, kasnije poznatim kao Piter Toš i “Bani” Vejler, osnovao je grupu Vejlers, koja je imala brojne lokalne hitove, soul balade ili žive ska pesme. Krajem 60-tih Bob Marli je poèeo da saraðuje sa nizom poznatih muzièara, kao što su pevaèu Džimi Klif i kompozitor-producent Li Peri, jedna od kljuènih figura u razvoju reggaea. Meðutim, dva trenutka imaju poseban znaèaj za razvoj Bob Marleja kao èoveka i muzièara.</p><p><strong>Prvi</strong> se odigrao 1967. godine kaada je Marli prihvatio rastafarijanizam za svoju veroispovest, sa svim njenim odlikama. Drugim reèima, postao je vegetarijanac, pridržavao se strogih higijenskih propisa, nije pio alcohol i pustio je da mu rastu duge divlje kovrdže kojima se raste ponose. I dok te odlike rastafarijanske ideologije ne bi smetale Zapadu, ona koja je prostala smetala im je kao kost u grlu.</p><p>Raste, naime smatraju da je marihuana sveta biljka, i puše je u velikim kolièinama (negde sam proèitao da je Bob pušio oko pola kilograma nedeljno ove svete biljke) da bi ostvarili jaèu vezu sa Bogom u sebi. Bezbroj puta su policije raznih zemalja postavljale Marliji i Vejlersima ponižavajuæe klopke, kao i što su mnogi novinari nastojlai da izvrgnu podsmehu osnove rastafarijanske vere.</p><p>Bob Marli je izdržao. Uostalom, kao i crnci širom sveta koji su, u isto vreme, nastojali da ostvare svoja etnièka i verska prava.</p><p></p><p>Ubrzo zatim u Engleskoj eksplodira punk. Zapoèevši kao “potpuno uvredljivo negiranje klasike”, punk je ubrzo vide da ne može da lebdi u vazduhu bez ikakvog oslonca. Ne želeæi da potraži korene u rocku, koji mu je služio za parodiranje, punk se okrenuo muzici zapdnoindijskih doseljenika, ritmovima ska i reggaea. Bila je to definitivna potvrda reggae kao muzièke forme. </p><p>Bob Marli nije mogao da opstane kao nezavistan muzièar, pa je morao da se povinuje zahtevima muzièke industrije. Naime, muzièa industrija je od njega oèigledno tražila “lakšu” muziku, bez simbolike rasti, kakvu u dobroj meri èujemo na albumu Kaya. Kasniji album, Survival bio je dokaz da je Marli bar u nekoj meri uspeo da se išèupa iz kandži muzièke industrije i da slikama ujedinje Afrike i osloboðenog Zimbabvea naðe podstrek za svoju inspiraciju.</p><p>Marli je bio prvi muzièar na koga je pokušan atentat iz politièkih razloga (1976. godine), kada je izrazio podršku tadašnjem presedniku Jamajke Majlu Menliju. A jedan od njznaèajnijih dogaðaja u njegovom životu, dokaz da su njegova misao i muzika pronašli put do onih kojima su bili namenjeni, predstavljalo je uèestvovanje na proslavi nezavisnosti Zimbabvea.</p><p></p><p><strong>Drugi</strong> znaèajan trenutak koji mu je pomogao da stekne mnogo širu publiku i da kod mnogih potlaèenih proradi zrak nade, odigrao se poèetkom sedamdesetih godina, kada je otpoèela njegova saradnja sa Krisom Blekvelom. Blekvel je, kao beli Jamajèanin i osnivaè kompanije Ajlend, prestavljao onu spunu koja je pomogla da jamajèanska muzika prodre na englesko i evropsko tržište.</p><p>Zahvaljujuæu Bekvelu, Marl ii Vejlersi su mogli neogranièeno da rade u muzièkim studijima, pod uslovima kavi imaju svi veliki muzièari. Rezultati nisu izostali. Jedan za drugim pojavljivali su se albumi – <strong>Catch A Fire</strong>, <strong>Burnin’</strong>, <strong>Natty Dread</strong> – koji pokazuju da je svetska muzièka scena dobila još jednog velikana. U poèetku zbunjeni gotovo nerazumljivim jezikom i mistiènom simbolikom, kao i muzikom koja je neke uobièajene predstave o muzici okretala naglavaèke, kritika i publika postajali su sve oduševljeniji. Turneja Bob Marlija po Engleskoj u leto 1975 pretvorila se u pravi trijumf.</p></blockquote><p></p>
[QUOTE="Reggaesaurus, post: 7062, member: 825"] Robert Nesta Marli je roðen 6. februara 1945. godine. Otac, kojeg nikad nije video, bio je Englez (belac) a majka crnkinja. Postoje dva opreèna mišljenja; prvo, koje provladava, je da je Marli bio siromašan i drugo, koje je više mit nego mišljenje, da je bio bogat. U svakom sluèaju Marli je brzo uronio u svet muzike. Sa drugovima iz kraja, kasnije poznatim kao Piter Toš i “Bani” Vejler, osnovao je grupu Vejlers, koja je imala brojne lokalne hitove, soul balade ili žive ska pesme. Krajem 60-tih Bob Marli je poèeo da saraðuje sa nizom poznatih muzièara, kao što su pevaèu Džimi Klif i kompozitor-producent Li Peri, jedna od kljuènih figura u razvoju reggaea. Meðutim, dva trenutka imaju poseban znaèaj za razvoj Bob Marleja kao èoveka i muzièara. [b]Prvi[/b] se odigrao 1967. godine kaada je Marli prihvatio rastafarijanizam za svoju veroispovest, sa svim njenim odlikama. Drugim reèima, postao je vegetarijanac, pridržavao se strogih higijenskih propisa, nije pio alcohol i pustio je da mu rastu duge divlje kovrdže kojima se raste ponose. I dok te odlike rastafarijanske ideologije ne bi smetale Zapadu, ona koja je prostala smetala im je kao kost u grlu. Raste, naime smatraju da je marihuana sveta biljka, i puše je u velikim kolièinama (negde sam proèitao da je Bob pušio oko pola kilograma nedeljno ove svete biljke) da bi ostvarili jaèu vezu sa Bogom u sebi. Bezbroj puta su policije raznih zemalja postavljale Marliji i Vejlersima ponižavajuæe klopke, kao i što su mnogi novinari nastojlai da izvrgnu podsmehu osnove rastafarijanske vere. Bob Marli je izdržao. Uostalom, kao i crnci širom sveta koji su, u isto vreme, nastojali da ostvare svoja etnièka i verska prava. Ubrzo zatim u Engleskoj eksplodira punk. Zapoèevši kao “potpuno uvredljivo negiranje klasike”, punk je ubrzo vide da ne može da lebdi u vazduhu bez ikakvog oslonca. Ne želeæi da potraži korene u rocku, koji mu je služio za parodiranje, punk se okrenuo muzici zapdnoindijskih doseljenika, ritmovima ska i reggaea. Bila je to definitivna potvrda reggae kao muzièke forme. Bob Marli nije mogao da opstane kao nezavistan muzièar, pa je morao da se povinuje zahtevima muzièke industrije. Naime, muzièa industrija je od njega oèigledno tražila “lakšu” muziku, bez simbolike rasti, kakvu u dobroj meri èujemo na albumu Kaya. Kasniji album, Survival bio je dokaz da je Marli bar u nekoj meri uspeo da se išèupa iz kandži muzièke industrije i da slikama ujedinje Afrike i osloboðenog Zimbabvea naðe podstrek za svoju inspiraciju. Marli je bio prvi muzièar na koga je pokušan atentat iz politièkih razloga (1976. godine), kada je izrazio podršku tadašnjem presedniku Jamajke Majlu Menliju. A jedan od njznaèajnijih dogaðaja u njegovom životu, dokaz da su njegova misao i muzika pronašli put do onih kojima su bili namenjeni, predstavljalo je uèestvovanje na proslavi nezavisnosti Zimbabvea. [b]Drugi[/b] znaèajan trenutak koji mu je pomogao da stekne mnogo širu publiku i da kod mnogih potlaèenih proradi zrak nade, odigrao se poèetkom sedamdesetih godina, kada je otpoèela njegova saradnja sa Krisom Blekvelom. Blekvel je, kao beli Jamajèanin i osnivaè kompanije Ajlend, prestavljao onu spunu koja je pomogla da jamajèanska muzika prodre na englesko i evropsko tržište. Zahvaljujuæu Bekvelu, Marl ii Vejlersi su mogli neogranièeno da rade u muzièkim studijima, pod uslovima kavi imaju svi veliki muzièari. Rezultati nisu izostali. Jedan za drugim pojavljivali su se albumi – [b]Catch A Fire[/b], [b]Burnin’[/b], [b]Natty Dread[/b] – koji pokazuju da je svetska muzièka scena dobila još jednog velikana. U poèetku zbunjeni gotovo nerazumljivim jezikom i mistiènom simbolikom, kao i muzikom koja je neke uobièajene predstave o muzici okretala naglavaèke, kritika i publika postajali su sve oduševljeniji. Turneja Bob Marlija po Engleskoj u leto 1975 pretvorila se u pravi trijumf. [/QUOTE]
Verifikacija
Objavite odgovor
Forumi
Relaksacija i Razonoda
Muzika
Jamjka, reggae i Bob Marley
Top
Bottom